Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Austro-Ugarska
(
njema?ki
:
Osterreich-Ungarn
;
mađarski
:
Ausztria-Magyarorszag
;
?e?ki
:
Rakousko-Uhersko
)?bila je
ustavna
unija
Austrijskog Carstva
i
Kraljevine Ugarske
od 1867. do 1918. godine, kada se raspala kao rezultat poraza u
Prvom svjetskom ratu
. Ova unija je bila rezultat
Austro-ugarske nagodbe
30. marta 1867. godine kada je ratifikovana u mađarskom parlamentu. Sastojala se od dvije monarhije (Austrija i Mađarska) i jednog autonomnog regiona
Kraljevine Hrvatske i Slavonije
pod mađarskom krunom. Njom je vladala
dinastija Habsburg
, a Austrija i Mađarska su imale isti status. Po ovoj nagodbi, carina, vanjski poslovi i vojska su bili jedinstveni, a svi drugi vladini poslovi su bili podijeljeni između dvije dr?ave.
Austro-Ugarska je bila
multietni?ka dr?ava
i jedna od
svjetskih sila
u to vrijeme. Geografski je bila drugo najve?e carstvo u Evropi nakon
Ruskog carstva
, prostiru?i se na 621.538?km
2
i tre?e najmnogoljudnije carstvo u Evropi nakon Ruskog i
Njema?kog carstva
. Također je bila ?etvrta najve?a industrijska sila svijeta nakon
SAD-a
, Njema?ke i
Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske
. Austro-Ugarska je bila jedna od
Centralnih sila
u
Prvom svjetskom ratu
ali je pora?ena. Nakon Prvog svjetskog rata raspala se na
Kraljevinu Mađarsku
,
Austriju
,
?ehoslova?ku
,
Poljsku
i ?
Dr?avu SHS
, ?ime je dvojna monarhija
de facto
prestala postojati. Otcjepljenje je slu?beno potvrđeno mirovnim sporazumima u
Saint-Germain-en-Layeu
s Austrijom i
Trianonu
s Mađarskom.
Austro-Ugarska 1914
Austro-Ugarska je osnovana
juna
1867
.
Austro-ugarskom nagodbom
, kojom je osigurana ravnopravnost
Mađarske
u dr?avnopravnim odnosima s
Austrijom
. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u
Prvom svjetskom ratu
.
Nakon ?to je
Pruska
1866. u
bici kod Sadowe
porazila
Njema?ki savez
s
Austrijom
na ?elu i time uzrokovala njegov raspad, ku?a
Habsburg
smatrala je nu?nim postizanje dogovora s
Mađarskom
, ?ije je te?nje za nezavisno??u ugu?ila 1849. uz pomo?
Rusije
. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih dr?ava Austrije i Mađarske, sa zajedni?kim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te
habsbur?kim
carem kao dr?avnim poglavarom ustavne
monarhije
. Ovakvo se dr?avno uređenje ?esto opisuje izrazom
realna unija
. U okviru austrijske i mađarske ovlasti, pojedina podru?ja, kao
Galicija
i
Hrvatska
, imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama.
Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te vi?enacionalne dr?ave.
Posebno su
Slaveni
smatrali svoje interese zanemarenima, ?to je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vla??u. Tako je srpsko-hrvatsko politi?ko ujedinjenje alarmiralo Be?u na opasnost od formiranja dr?ave ju?nih Slavena, pa je aktiviran
Veleizdajni?ki proces 1909. godine
, da bi se takva nastojanja osujetila. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, po?etkom oktobra
1918
.
Karlo IV (I)
"Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je pora?ena, a
?ehoslova?ka
,
Poljska
,
Banatska Republika
i
Dr?ava SHS
proglasili su nezavisnost, ?ime je dvojna monarhija
de facto
prestala postojati. Otcjepljenje je slu?beno potvrđeno mirovnim ugovorima u
Saint-Germainu-en-Layeu
s
Austrijom
i
Trianonu
s
Mađarskom
.