BEOGRAD  - U povodu oslobađaju?e presude Haa?kog tribunala biv?em zapovjedniku Slu?be dr?avne sigurnosti Srbije Jovici Stani?i?u i njegovom zamjeniku Franku Simatovi?u Frenkiju, optu?enim  za zlo?ine nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj i BiH, srbijansko Tu?iteljstvo za ratne zlo?ine priop?ilo je ju?er da ?e zatra?iti dokaze iz tog  predmeta jer su mnogi zlo?ini spomenuti u ovom procesu dio predistra?nih postupaka u Srbiji. 

“Trudimo se da otkrijemo neposredne po?initelje i nalogodavce, i zbog toga ?emo tra?iti od Tribunala u Haagu dokaze i iz ovog predmeta”, naveo je u pisanoj izjavi tu?iltelj za ratne zlo?ine Vladimir Vuk?evi?.

Biv?a direktorica nevladine udruge Fonda za humanitarno pravo Nata?a Kandi?  izrazila je “zaprepa?tenje” zbog oslobađaju?e presude Stani?i?u i Simatovi?u ocjenjuju?i da se obrazlo?enje sudskog vije?a ne sla?e se sa ?injenicama koje su “na zdravorazumskoj razini bile o?ite”.  Po njenim rije?ima, srbijanske paravojne postrojbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nisu bile “slobodne”, odnosno nisu naoru?avane mimo volje tada?njih politi?kih vlasti u Srbiji i njene Slu?be dr?avne sigurnosti. 

“Te postrojbe bile su formirane za ?injenje ratnih zlo?ina. Na suđenju u Beogradu pripadnici “?korpiona” posvjedo?ili su da su bili dio dr?avnih postrojbi i da su dobivali najva?nije zadatke od Slu?be drzavne sigurnosti “, navela je Nata?a  Kandi? za agenciju “Beta”.

Sli?nog  je mi?ljenja i predsjednica Helsin?kog odbora za ljudska prava u Srbiji  Sonja Biserko  

“To je stvarno veliko iznenađenje obzirom na odgovornost koju su optu?eni  imali za vrijeme rata u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu.  Uostalom, njihovo sudjelovanje u ratu bilo je dobro rasvijetljeno na suđenju Slobodanu Milo?evi?u”,  smatra Biserko . 

Prema  njenom mi?ljenju, “nesporna  je ?injenica, da Srbija ima vi?e od 400.000 veterana – ?to nije mala grupa i nemogu?e je da su svi ‘spontano’ reagirali “..

Presuda Međunarodnog tribunala za ratne zlo?ine “ide na ruku” tezi da Srbija nije bila u ratu, a grupe koje su se zalagale za dijalog o odgovornosti Srbije, bi?e marginalizirane, zaklju?uje Sonja Biserko.

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor  kometiraju?i oslobađauje ?e presude biv?im visokim srbijanskim du?nosnicima Franku Simatovi?u i Jovici Stani?i?u izjavio je kako su zbog ignoriranja dokumenata i ?injenica pojedini zaklju?ci u presudama kontradiktorni s datumima koji se navode uz njih te da su interpretacije nekih odluka toliko apsurdne da je pitanje ima li ih uop?e smisla komentirati?

≫Kako komentirati trenutno ‘pravno stanje’ prema kojem je hrvatska zajednica u BiH udru?eni zlo?ina?ki pothvat, a Republika Srpska legalni entitet u BiH, a kako pak zaklju?ak koji proizlazi iz oslobađaju?e presude na?elniku srbijanske Slu?be dr?avne sigurnosti Jovici Stani?i?u i zapovjedniku Jedinice za specijalne operacije Franku Simatovi?u Frenkiju, da je hrvatska vlast bila umije?ana u zlo?ine u drugoj dr?avi, a srbijanska nije, upitao je Nazor.

?to re?i o presudi, istaknuo je, koja zanemaruje podatke iz povijesnih izvora da su logistiku za velikosrpski projekt u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u 1990-im (od financiranja do naoru?avanja) osigurale institucije Republike Srbije, a da ga je u operativnom smislu ve?im djielom prvodila Slu?ba dr?avne sigurnosti iz Beograda, zajedno sa slu?bama i vodstvom JNA?

Mo?e li se ≫van svake sumnje≪ objasniti zaklju?ak koji proizlazi iz spomenute presude da su ?eljko Ra?natovi? Arkan i kapetan Dragan Vasiljkovi? kao ≫slobodni umjetnici≪ samostalno nastupali po Hrvatskoj i BiH, odnosno da ?elni?tvo srbijanskih institucija i slu?bi nije odgovorno za zlo?ine u Hrvatskoj i BiH, a ?estorica osuđenih Hrvata jesu za zlo?ine u BiH, pita Nazor.

 ?to re?i o presudi koja zanemaruje ?injenicu da je MUP Republike Srpske u BiH odlikovao Jovicu Stani?i?a (1993.) svojim najvi?im odlikovanjem, nagla?ava Nazor i podsje?a da je srbijanska Slu?ba dr?avne sigurnosti naoru?avala i obu?avala pripadnike oru?anih snaga ≫Autonomne pokrajine Zapadne Bosne≪, koji su se borili protiv Armije BiH (≫operacija ≫Pauk≪ u kojoj je sudjelovalo najmanje 180 ljudi iz MUP-a Srbije)?

Smatra kako ?injenica da su donesene presude ≫samo≪ prvostupanjske, kao i ≫obe?avaju?a≪ izdvojena mi?ljenja ozbiljnijih sudaca, utjeha i izazov prije svega za pravnike.

≫Nas povjesni?are tje?i ?injenica da se povijest pi?e na temelju povijesnih izvora≪, napominje i podsje?a kako povjesni?are također tje?i spoznaja da se tih ?injenica u?asavaju ≫ozbiljne≪ nevladine udruge i pojedinci koji ?arko ?ele da se povijest Domovinskog rata pi?e na temelju ha?kih presuda.

Po Nazorovu mi?ljenju zbog svega navedenoga, mo?da je najbolji komentar na oslobađaju?u presudu Stani?i?u i Simatovi?u izjava veterana Domovinskog rata Roka iz Drni?a da smo jo? i dobro pro?li, jer krvna zrnca jednog od njih nisu uzeta u obzir kao dokaz ≫van svake sumnje≪ za odgovornost Hrvata za rat u Hrvatskoj.

Podsje?a kako je zbog uvjerenja da svi po?initelji zlo?ina trebaju biti ka?njeni do sada vi?e puta govorio da postojanje sudova za ratne zlo?ine smatra civilizacijskim iskorakom, kojim se svakom sudioniku rata daje na znanje da se zlo?in ne smije tolerirati i da ?e po?initelji kad-tad odgovarati. ≫U tom kontekstu, rad Haa?koga suda mogao je biti veliki korak prema ostvarenju pravde za ?rtve rata samo pod uvjetom da suci koji donose presude uva?avaju ?injenice i pravila ratovanja, da ne djeluju politi?ki, da znaju razlikovati uzroke od posljedica i da imaju hrabrosti jasno se odrediti prema agresoru (bez obzira na to ?to Ha?ki sud ne sudi za agresiju), jer se samo ka?njavanjem agresora mo?e preventivno djelovati na sprje?avanje novih ratova, odnosno agresija≪, nagla?ava Nazor i dodaje koliko je taj korak zaista velik u pravnom smislu, ocijenit ?e pravna struka, no pravda je jo? miljama udaljena.

To potvrđuju, kako je istaknuo, i obrazlo?enja posljednje dvije presude ? ?estorici Hrvata za događaje u Bosni i Hercegovini i dvojici visokih srbijanskih du?nosnika za događaje u Hrvatskoj i BiH, u kojima je potpuno zanemaren povijesni kontekst i kronologija događaja.