-
U Westminster Abbey Vilim II. je krunisan kao engleski kralj.
-
Dubrovnik sklopio mir sa srpskim velikim ?upanom Stefanom Nemanjom, koji je u dva navrata poku?ao da zauzme taj grad. Sporazum o miru bio osnov za kasnije ugovore Srbije i Dubrovnika.
-
Dogodila se Bitka na Marici ili Bitka kod ?ernomena. Odr?ana na rijeci Marici u petak 26.9.1371. između snaga Osmanlijskog carstva pod vodstvom rumelijskog begler-bega Lala-?ahina i srpskih snaga koje su brojale oko 60.000 ljudi (70.000 po Halkokondilu). Srpsku vojsku predvodili su kralj Vuka?in i njegov brat despot Jovan Uglje?a, koji su poginuli u ovoj bitci.
-
Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk uplovio u luku Plimut na zavr?etku svog putovanja oko sveta, koje je trajalo 33 meseca. Drejk bio prvi Englez koji je oplovio zemlju, za ?ta je dobio titulu viteza od kraljice Elizabete.
-
Mirom u Parizu habsbur?ki nadvojvoda i budu?i car Ferdinand obvezao se da ?e protjerati uskoke iz Senja. Uskoci su naseljeni u okolici Oto?ca i na ?umberku gdje njihovi potomci ?ive jo? i danas.
-
U bici s Turcima topovsko tane mleta?ke vojske izazvalo eksploziju u kojoj su te?ko o?te?eni Partenon i Propileji na Akropolju, gde je turska vojska dr?ala municiju.
-
Rusija, Austrija i Pruska formirale Svetu alijansu, koju su kasnije potpisali svi evropski vladari osim britanskog regenta, pape i turskog sultana. Cilj saveza bio da ugu?i revolucionarne pokrete u Evropi posle Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.
-
Josif Pan?i? postaje kontraktualni profesor novooformljene Katedre jestastvene istorije i agronomije u Liceju u Beogradu, ukazom kneza Aleksandra Karađorđevi?a.
-
Novi Zeland, koji je bio kolonija Velike Britanije, postao dominion u okviru Britanskog komonvelta.
-
Saveznici u Prvom svetskom ratu po?eli op?tu ofanzivu koja je po?etkom oktobra dovela do sloma Centralnih sila i zavr?etka rata.
-
U U?icu su u Drugom svetskom ratu - dva dana posle oslobođenja grada - proradile partizanske fabrike municije i tekstila, u kojima su tkani zavoji i rublje za borce.
-
Kubanski predsednik Fidel Kastro odr?ao je najdu?i govor u istoriji UN. Govor je trajao ?ak 4 ?asa i 29 minuta.
-
Odr?an prvi TV-duel predsedni?kih kandidata. U okviru kampanje za predsednika SAD, na nacionalnoj televiziji suo?ili se tada?nji potpredsednik Ri?ard Nikson i senator D?on Kenedi.
-
Ameri?ki predsjednik Lyndon B. Johnson naredio je poja?ani vojni anga?man kako bi se na granici Sjevernog i Ju?nog Vijetnama eleminirali polo?aji vijetkongovaca.
-
Portugalskog diktatora Antonija de Oliviere Salazara, koji je vladao od 1933. godine, naslijedio je Marcelo Jose das Veves Alves Caetano.
-
Takozvana Bre?njevljeva doktrina dopustila je dr?avama Var?avskog pakta ograni?en suverenitet.
-
U Boliviji vojna hunta pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije oborila predsednika Silesa Salinasa.
-
U bomba?kom napadu desnog ekstremista na Oktobarfestu u Munchenu poginulo je 13, a ranjeno vi?e od 200 ljudi.
-
Ujedinjeno Kraljevstvo i Kina se sporazumele o vra?anju Hongkonga 1997. pod suverenitet Kine. Hongkong pripao Britancima na osnovu mirovnog ugovora u Nankingu 1842, posle Prvog opijumskog rata.
-
Kanadskom atleti?aru Benu D?onsonu oduzeta je zlatna medalja na 100 metara zbog pozitivnog rezultata testa na doping.
-
Vijetnam povukao svoje trupe iz Kambod?e, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978, ostaviv?i snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoisti?ke gerilske organizacije ?Crveni Kmeri“.
-
Utemeljena 122. brigada HV, đakovo.
-
Hrvatske postrojbe su pokrenule napadno-oslobodila?ku akciju Medvjed radi deblokiranja najva?nije i skoro jedine kvalitetne cestovne prometnice kroz Liku i Gacku koja je spajala hrvatski sjever i jug.
-
Po?elo suđenje biv?em premijeru Italije đuliju Andreotiju, pod optu?bom da je imao bliske veze s mafijom. Andreoti sedam puta biran za premijera Italije i bio je jedan od simbola posleratne Italije.
-
Italijanski sud osudio mafija?kog bosa Salvatora Rina i 23 njegova najbli?a saradnika na do?ivotni zatvor zbog ubistva sudije đovanija Falkonea 1992.
-
U zemljotresu u centralnoj Italiji 11 osoba izgubilo ?ivot, te?ko o?te?ena srednjovekovna bazilika Svetog Franje Asi?kog u Asiziju.
-
Gr?ki feribot ?Ekspres Samina“ naleteo na podvodni greben kod ostrva Paros i potonuo za 20 minuta. U udesu broda koji je prevozio preko 500 putnika, ?ivot izgubilo njih 72.
-
Belgija predala Međunarodnom sudu za Ruandu biv?eg ruandskog ministra za finansije Emanuela Ndindabahizija, optu?enog za ume?anost u genocid.
-
Rođen Teodor ?eriko (franc. Theodore Gericault), francuski slikar.
-
Rođen Ljubomir Nenadovi?, srpski pisac i putopisac, ?lan Srpske kraljevske akademije.
-
Rođen Ivan Pavlov, ruski fiziolog.
-
Rođen Ivo Benko, hrvatski astronom.
-
Rođen Winsor McCay, ameri?ki strip autor i pionir animiranog filma.
-
Rođen Archibald Vivian Hill, engleski fiziolog i nobelovac.
-
Rođen Tomas Sterns Eliot (engl. Thomas Stearns Eliot), engleski pisac.
-
Rođen Martin Hajdeger (njem. Martin Heidegger), njema?ki filozof.
-
Rođena Marina Ivanovna Cvetajeva, ruska pjesnikinja.
-
Rođen Pavao VI, papa.
-
Rođen George Gershwin, ameri?ki skladatelj.
-
Rođen Mihailo Petrov, srpski slikar i likovni kriti?ar.
-
Rođena Matilde Camus, ?panska pjesnikinja.
-
Rođen Mija Aleksi?, srpski glumac.
-
Rođen Manmohan Sing, predsednik vlade Indije.
-
Rođena Winnie Mandela, ju?noafri?ka politi?arka i biv?a supruga Nelsona Mandele.
-
Rođen Bryan Ferry, britanski pjeva? i tekstopisac (Roxy Music).
-
Rođena Olivija Njuton-D?on (engl. Olivia Newton-John), englesko-australijska glumica i pjeva?ica.
-
Rođen Mauricio Gu?i (it. Maurizio Gucci), kreator i vlasnik modne ku?e "Gucci".
-
Rođen Haris D?inovi?, bosanskohercegova?ki pjeva? narodne muzike.
-
Rođen Predrag Mileti?, srpski glumac.
-
Rođen Klaus Augentaler (njem. Klaus Augenthaler), njema?ki fudbaler i trener.
-
Rođen Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara.
-
Rođen Bruno Akrapovi?, bosanskohercegova?ki fudbaler.
-
Rođen Michael Ballack, njema?ki fudbaler.
-
Rođena Ivana Mrvaljevi?, crnogorska glumica, producentkinja i kulturni radnik.
-
Rođen Aledin Jahia, tuni?anski fudbaler.
-
Rođena Serena D?amika Vilijams (engl. Serena Jameka Williams), ameri?ka teniserka.
-
Umro D?ore Dr?i?, hrvatski pjesnik.
-
Umro Milo? Obrenovi?, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti.
-
Umro Levi ?traus, rođen je pod imenom Lub ?traus (njem. Levi Strauss), njema?ko-ameri?ki industrijalac i tvorac jeansa.
-
Umro Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj.
-
Umro August Macke, njema?ki slikar.
-
Umro Edgar Degas, francuski slikar, grafi?ar i kipar.
-
Umro Bessie Smith, ameri?ka jazz pjeva?ica.
-
Umro Valter Bendiks ?onflis Benjamin (njem. Walter Bendix Schonflies Benjamin), njema?ki filozof.
-
Umro Bela Bartok, mađarski skladatelj i pijanist.
-
Umro Hugh Lofting, britanski knji?evnik.
-
Umro Augustin ?i?i?, hrvatski pjesnik i knji?evni kriti?ar.
-
Umro Lavoslav Ru?i?ka, hrvatski znanstvenik.
-
Umro Branko Zebec, hrvatski fudbaler i trener.
-
Umro Alberto Moravija (ital. Alberto Moravia), italijanski knji?evnik.
-
Umro Bo?idar Gro?e, hrvatski violinist.
-
Umro ?erif Guzmi, ?ef islamske teroristi?ke organizacije u Al?iru (GIA).
-
Umro Mihajlo Viktorovi?, srpski glumac.
-
Umro Branislav Petrovi?, srpski pesnik i novinar.
-
Umro Robert Alen Palmer (engl. Robert Allen Palmer), britanski pjeva?.
-
Umro Pol Njumen (engl. Paul Newman), ameri?ki glumac, re?iser i producent.
-
Umrla Glorija Stjuart (engl. Gloria Stuart), ameri?ka glumica.
-
Umro Serđo Boneli (ital. Sergio Bonelli), italijanski strip-scenarist i izdava?.
-
Umro ?ak Rene ?irak (franc. Jacques Rene Chirac), francuski politi?ar.