Space Shuttle [sp?is š?tl] (engl.: svemirski ?unak), ameri?ki raketoplan namijenjen višekratnim orbitalnim letovima s ljudskom posadom, u uporabi od 1981. do 2011. Naziva se i svemirskim transportnim sustavom (engl. Space Transportation System ), koji pri lansiranju ?ini sam raketoplan (Space Shuttle orbiter) s kabinom za posadu i teretnim prostorom, vanjski spremnik za ukapljeno gorivo, te dvije rakete potisnice na ?vrsto gorivo . Space Shuttle uzlije?e vertikalno poput rakete, tijekom leta odbacuju se spremnik i rakete na ?vrsto gorivo, te samo raketoplan ulazi u orbitu; nakon dovršetka misije slije?e poput zra?ne jedrilice na sletnu stazu i priprema se za ponovni let. (→  raketoplan )

Space Shuttle orbiter nalikuje zrakoplovu s krilima oblika gr?koga slova Δ. Prazan ima masu 68 t, duljine je 37 m, a raspona krila 24 m. Posadu ?ini do sedam astronauta, tj. zapovjednik, pilot te stru?njaci za misiju i teret. Prostor za posadu obuhva?a pilotsku kabinu s ?etiri sjedišta, ispod koje se nalazi odjeljak sa sjedištima za preostale ?lanove posade, prostorom za boravak te zra?nom komorom. Teretni prostor duljine je 18 m, širine 4,6 m, a zatvoren je dvokrilnim vratima, koja se pri dolasku raketoplana u orbitu otvaraju kako bi se omogu?ilo njegovo hlađenje te rukovanje teretom uz pomo? daljinski upravljanoga manipulatora. U repu raketoplana smještena su tri glavna raketna motora na ukapljeni vodik i kisik. To se gorivo i oksidator dovode iz vanjskoga spremnika zapremine pribli?no 2 milijuna litara, što se potroši za pribli?no osam minuta rada, nakon ?ega se spremnik odbacuje. Svaki motor razvija potisak od pribli?no 1,8 MN, a nakon svakoga se leta demontira i priprema za ponovno korištenje. Osim tih motora, u lansiranju raketoplana sudjeluju i dvije rakete potisnice, od kojih svaka razvija potisak oko 12,5 MN, a pribli?no 500 t ?vrstoga goriva potroši se za dvije minute, nakon ?ega se rakete odvoje, padobranom spuste u ocean i mogu se ponovno koristiti. Za manevriranje u orbiti raketoplan je opremljen nizom manjih raketnih motora, a od topline koja se razvija prilikom slijetanja kroz atmosferu letjelicu štite kerami?ke plo?e pri?vrš?ene s njezine donje strane.

Program Space Shuttle zapo?et je po?etkom 1970-ih sa ?eljom da se, nakon uspjeha u osvajanju Mjeseca, razvojem sasvim novoga prijevoznog sustava do orbite otvori nova faza osvajanja svemira. Ta je letjelica zamišljena tako da posadi pru?i razmjernu udobnost prilikom polijetanja, boravka u orbiti i slijetanja, omogu?i nosivost i vrlo velikih tereta (do 25 t u nisku Zemljinu orbitu), a istodobno višekratnim korištenjem (do 100 letova) znatno smanji cijenu leta. Nakon deset godina razvoja i više odgađanja zbog tehni?kih problema koji su se morali riješiti mnogobrojnim inovacijama, prvi je orbitalni let ostvario raketoplan Columbia 1981. Njemu je prethodilo nekoliko probnih letova raketoplana Enterprise, koji poslije nije letio svemirom, a do danas su uz njih izgrađena još 4 raketoplana: Challenger (1982), Discovery (1983), Atlantis (1985) i Endeavour (1991). Ti su raketoplani do 2011. svemirom letjeli ukupno 135 puta u trajanju od 1323 dana, prevoze?i 833 ?lana posade. Među ostalim, njima je u svemir otpremljeno više od 60 satelita, velikih međuplanetarnih letjelica, Hubbleov teleskop i dijelovi za Međunarodnu svemirsku postaju, obavljen je popravak nekoliko satelita u orbiti, a nekoliko ih je vra?eno na Zemlju, obavljane su izmjene posade i opskrba ruske svemirske postaje Mir, izvedena su mnogobrojna znanstvena istra?ivanja, neka i uz pomo? znanstvenog laboratorija Spacelab, koji je prevo?en u teretnom prostoru. Postojala su i velika o?ekivanja o ulozi Space Shuttlea u poslije odba?enom ameri?kom svemirskom vojnom programu (→  rat zvijezda ), te u dovršetku gradnje i opskrbi Međunarodne svemirske postaje. Međutim, nesre?e raketoplana Challenger (eksplodirao je ubrzo nakon polijetanja 1986) i Columbia (raspao se pri ponovnom ulasku u atmosferu 2003), u kojima je poginulo ukupno 14 ?lanova posade, potaknule su obustavu letova Space Shuttlea 2011. Ipak, Space Shuttle zasigurno ?e još neko vrijeme predstavljati najslo?enije tehni?ko ostvarenje u svijetu.