48 captures

20 Jan 2015 - 04 Dec 2023

Dec	JAN	Jun
	20
2014	2015	2016

success

fail

About this capture

COLLECTED BY

Organization: Internet Archive

These crawls are part of an effort to archive pages as they are created and archive the pages that they refer to. That way, as the pages that are referenced are changed or taken from the web, a link to the version that was live when the page was written will be preserved.

Then the Internet Archive hopes that references to these archived pages will be put in place of a link that would be otherwise be broken, or a companion link to allow people to see what was originally intended by a page's authors.

The goal is to fix all broken links on the web . Crawls of supported "No More 404" sites.

Collection: Wikipedia Near Real Time (from IRC)

This is a collection of web page captures from links added to, or changed on, Wikipedia pages. The idea is to bring a reliability to Wikipedia outlinks so that if the pages referenced by Wikipedia articles are changed, or go away, a reader can permanently find what was originally referred to.

This is part of the Internet Archive's attempt to rid the web of broken links .

TIMESTAMPS

ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju ?lanka 41. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravimai slobodama i o pravima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 27/92.), Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici 3. lipnja 1992. godine utvrdila je pro?i??eni tekst Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj.

Pro?i??eni tekst Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj obuhva?a Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine". br. 65/91.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 27/92. u kojima je nazna?eno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 016-02/91-01/02

Zagreb, 3. lipnja 1992.

Sabor Republike Hrvatske, temeljem ?lanka 3., 14 i 15 Ustava Republike Hrvatske u ?elji:

da za?titi i osigura ostvarivanje prava ?ovjeka i nacionalnih prava na najvi?oj razini dostignutoj u demokratskim sredinama suvremene me?unarodne zajednice,

da omogu?i gra?anima manje brojnih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina odnosno gra?anima iste vjerske, rasne ili jezi?ne pripadnosti slobodno razvijanje njihovih posebnosti u okviru ve?inske zajednice gra?ana ili ve?inskih zajednica bez zloupotreba bilo od ve?ine bilo od manjine,

u skladu sa ?eljom da Republika Hrvatska bude moderna, otvorena, demokratska ?lanica obitelji europskih i svjetskih dr?ava, u kojoj se njezini gra?ani u u?ivanju njihovih gra?anskih, politi?kih i drugih prava ne?e dijeliti po osnovi nacionalnosti, jeziku, vjeri, naslije?enim ili prirodno uzrokovanim ljudskim obilje?jima,

imaju?i na umu napore u me?unarodnoj zajednici, posebice Europske zajednice i Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Haagu radi rje?enja otvorenih pitanja nastalih raspadom Jugoslavije i stvaranjem novih dr?ava na njezinu prostoru, odlu?io je donijeti

USTAVNI ZAKON

o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj

(pro?i??eni tekst)

Republika Hrvatska u skladu sa:

- Ustavom Republike Hrvatske,

- na?elima Povelje Ujedinjenih naroda,

- Op?om deklaracijom o pravima ?ovjeka, Me?unarodnim paktom o gra?anskim i politi?kim pravima, Me?unarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,

- Zavr?nim aktom Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, Pari?kom poveljom za Novu Europu i drugim dokumentima KESS-a koji se odnose na prava ?ovjeka, osobito Dokumentom kopenha?kog sastanka KESS-a o ljudskoj dimenziji i Dokumentom moskovskog sastanka KESS-a o ljudskoj dimenziji,

- Konvencijom Vije?a Europe za za?titu prava ?ovjeka i temeljnih sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju,

- Me?unarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencijom o spre?avanju i ka?njavanju zlo?ina genocida, Konvencijom o pravima djeteta,

obvezuje se na po?tivanje i za?titu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ?ovjeka i gra?anina, vladavine prava i svih ostalih najvi?ih vrednota svog ustavnog i me?unarodnoga pravnog poretka, svim svojim dr?avljanima.

Republika Hrvatska priznaje i ?titi ljudska prava i slobode, a posebice:

a) pravo na ?ivot (?lanak 21. Ustava Republike Hrvatske);

b) pravo da osobe ne budu izvrgnute mu?enju ili nehumanom ili poni?avaju?em postupku (?lanak 23. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske);

c) pravo da osobe ne budu izvrgnute ropstvu ili prisilnom radu (?lanak 23. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske);

d) pravo na slobodu i osobnu nepovredivost (?lanak 22. Ustava Republike Hrvatske):

e) pravo na pravi?no i javno saslu?anje sa strane nepristranog suda i pravnoj odre?enosti ka?njivih djela i kazni (?lanak 29. i 31. Ustava Republike Hrvatske);

f) pravo na po?tivanje osobnog i obiteljskog ?ivota, doma i pisama (?lanak 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske);

g) slobodu misli, savjesti i vjeroispovijedi (?lanak 38. i 40. Ustava Republike Hrvatske);

h) pravo na slobodu izra?avanja (?lanak 38. Ustava Republike Hrvatske);

i) pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udru?ivanja (?lanak 42. i 43. Ustava Republike Hrvatske);

j) pravo na rad i slobodu rada (?lanak 54. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske);

k) pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji (?lanak 62. Ustava Republike Hrvatske);

l) pravo na djelotvoran pravni lijek odre?en zakonom i dostupan svim osobama ?ija su ljudska prava prekr?ena (?lanak 18. Ustava Republike Hrvatske) i

lj) sva ostala prava predvi?ena u me?unarodnim instrumentima i ?lankom 1. ovoga zakona, ovisno jedino o iznimkama i ograni?enjima izlo?enim u tim instrumentima, te bez diskriminacije po spolu, rasi, boji ko?e, jeziku, vjeroispovijedi, politi?kom i drugom uvjerenju, nacionalnom i dru?tvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, vlasni?tvu, statusu naslije?enom ro?enjem ili po nekoj drugoj osnovi (?lanak 14. i 17. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske).

Republika Hrvatska ?titi ravnopravnost etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina i poti?e njihov svestrani razvoj.

Republika Hrvatska poma?e razvoj odnosa izmedu etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina sa narodom u njihovoj mati?noj dr?avi radi unapre?ivanja njihova nacionalnog, kulturnog i jezi?nog razvoja.

Etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine imaju pravo na samoorganiziranje i udru?ivanje radi ostvarivanja svojih nacionalnih i drugih interesa u skladu s Ustavom i ovim zakonom.

Etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj imaju pravo na kulturnu autonomiju (?lanak 15. Ustava Republike Hrvatske).

Republika Hrvatska obvezuje se da ?e pripadnicima svih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina osigurati:

a) puno po?tivanje na?ela nediskriminacije kako je predvi?eno me?unarodnim instrumentima iz ?lanka 1. ovoga zakona;

b) pravo za?tite od svake djelatnosti koja mo?e ili koja bi mogla ugroziti njihov opstanak;

c) pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijest, javno i privatno kori?tenje jezika i pisma te obrazovanje;

d) za?titu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima kao npr. u?ivanje politi?kih i ekonomskih sloboda u dru?tvenoj sferi, pristup medijima, te na polju obrazovanja i op?enito kulturnih pitanja;

e) pravo odlu?ivanja kojoj etni?koj i nacionalnoj zajednici ili manjini gra?anin ili gra?anka ?ele pripadati te u?ivanje svih prava u svezi s tim izborom, bilo pojedina?no. bilo u udru?enju s drugim osobama. To se pravo posebice odnosi na slu?ajeve braka izmedu osoba koje pripadaju razli?itim etni?kim i nacionalnim zajednicama ili manjinama, bez ?tete za osobe u pitanju.

Na?ela iz stavka 1. ovoga ?lanka primjenjuju se tako?er u korist Hrvata u op?inama gdje oni ?ine broj?anu ve?inu u odnosu na jednu ili vi?e drugih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Pripadnici svih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj mogu slobodno upotrebljavati, u privatnom i javnom ?ivotu, svoj jezik i pismo.

U op?inama u kojima pripadnici etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine ?ine ve?inu u ukupnom broju stanovnika u slu?benoj uporabi ?e biti uz hrvatski jezik i latini?no pismo i jezik i pismo te etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine.

Jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi slu?benu uporabu dvaju ili vi?e jezika i pisama vode?i ra?una o broju pripadnika i interesima etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Slobodan je posjed i uporaba znamenja i simbola etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Kod slu?bene uporabe znamenja i simbola etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina obvezatno se uz njih isti?u odgovaraju?a znamenja i simboli Republike Hrvatske.

Ako se izvodi himna ili sve?ana pjesma etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine, obvezatno se prije izvodi himna Republike Hrvatske.

Statutom jedinice lokalne samouprave mo?e se propisati na?in kori?tenja nacionalne zastave i simbola etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu slobodno organizirati informativnu i izdava?ku djelatnost na vlastitome jeziku i pismu.

Republika Hrvatska i tijela lokalne samouprave financijski poma?u ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga ?lanka sukladno svojim mogu?nostima.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu slobodno osnivati kulturna i druga dru?tva radi o?uvanja nacionalnog i kulturnog identiteta. Ta dru?tva su autonomna, a Republika i tijela lokalne samouprave financijski poma?u njihov rad prema svojim mogu?nostima.

Republika Hrvatska ?titi spomeni?ko blago i cjelokupnu kulturnu ba?tinu etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Kotarevi u kojima su pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u ve?ini imaju poseban polo?aj koji se ure?uje statutom u skladu s ovim zakonom.

Odgoj i obrazovanje

Odgoj i obrazovanje pripadnika etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj obavlja se u dje?jim vrti?ima i ?kolama na njihovom jeziku i pismu, prema posebnim programima u kojima je primjereno sadr?ana njihova povijest, kultura i znanost, ukoliko to ?ele.

Odgoj i obrazovenje iz stavka 1. ovoga ?lanka u dijelu koji nije u svezi s nacionalnom pripadno??u polaznika provodi se u opsegu i sadr?aju propisanom po nadle?nom tijelu Republike Hrvatske za podru?je ?kolstva.

?kolski program ?ije izu?avanje predstavlja svezu s nacionalnom pripadno??u polaznika utvr?uje tijelo iz stavka 2. ovoga ?lanka na prijedlog Ureda Vlade Republike Hrvatske za me?unacionalne odnose.

U gradovima i drugim naseljenim mjestima izvan podru?ja kotareva s posebnim statutom (?lanak 21.), u kojima etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine ?ine relativnu ve?inu stanovni?tva, ako to dopu?ta broj polaznika, ustanovit ?e se zasebna ?kolska ustanova ili zasebna ?kolska odjeljenja s nastavom na jeziku i pismu te etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine, ukoliko to ?ele.

U slu?aju da se ne mogu, zbog malog broja polaznika, formirati ?kole ili odjeljenja po kriterijima iz stavka 1. ovoga ?lanka, organizirat ?e se u okviru zasebnog ?kolskog odjeljenja nastava predmeta ?iji je program u svezi s nacionalnom pripadno??u polaznika (jezik i knji?evnost, povijest i dr.) koju ?e odr?avati u?itelji i profesori iste nacionalne pripadnosti kao i polaznici ako to ?ele roditelji polaznika.

U gradovima i naseljenim mjestima izvan podru?ja kotareva s posebnim statutom, iz kojih je u drugom svjetskom ratu i poslije drugog svjetskog rata autohtono stanovni?tvo ostalih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina bilo protjerano u mati?ne zemlje ili se vodila politika iseljavanja u mati?ne zemlje, mo?e se uvesti u ?kolsku nastavu fakultativno u?enje stranog jezika, od IV razreda osnovnog do kraja srednjo?kolskog obrazovanja, kao strani jezik, jezik te etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine, neovisno na postotak koji te etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine imaju u stanovni?tvu na tom podru?ju.

U gradovima i naseljenim mjestima izvan podru?ja kotareva s posebnim statutom, u cilju za?tite kolektivnih prava autohtonih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina, poduzimat ?e se mjere posebne za?tite u sudjelovanju u javnim poslovima, obrazovanju, kulturi, duhovnom i vjerskom ?ivotu te pristupu javnim medijima bez obzira na njihov udjel u ukupnom stanovni?tvu.

Mjere iz stavka 4. ovog ?lanka poduzimat ?e se sve do ponovne uspostave sustava vlastitih organizacija radi njegovanja i unapre?ivanja nacionalnih posebnosti, kulture i odgojno-obrazovnih institucija manjinskih zajednica u prija?njem opsegu.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva uz sredstva op?ine u potrebnom obujmu radi ostvarenja programa utvr?enih u ?lanku 14. ovoga zakona.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina mogu osnivati privatne vrti?e, ?kole i druga u?ili?ta.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovni?tvu Republike Hrvatske s vi?e od 8% imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovni?tvu u Saboru i Vladi Republike Hrvatske te tijelima vrhovne sudbene vlasti.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina ?iji je udio u stanovni?tvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati ukupno pet zastupnika u Zastupni?ki dom Sabora Republike Hrvatske.

Zastupnici iz stavka 2. ovoga ?lanka predstavnici su svih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina koji su ih izabrali i du?ni su ?tititi njihove interese.

Na?in izbora i opoziva zastupnika iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka uredit ?e se zakonom i drugim propisima kojima se ure?uju izbori u Republici Hrvatskoj.

Zastupljenost etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine iz stavka 1. ovoga ?lanka u drugim tijelima dr?avne vlasti Republike Hrvatske osigurava se zakonom o ustrojstvu dr?avne vlasti.

Pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovni?tvu odre?ene jedinice lokalne samouprave.

Pravo iz stavka 1. ovoga ?lanka osigurava se zakonom kojim se ure?uje lokalna samouprava i statutom jedinice lokalne samouprave.

U svrhu provedbe odredaba ovoga zakona o pravu etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina na kulturu, obrazovanje, pristup javnim medijima i ostvarivanje njihovog razmjernog udjela u javnim slu?bama i drugim institucijama u ovim podru?jima, Vlada Republike Hrvatske ima Ured za me?unacionalne odnose.

Za podru?je jedne ili vi?e op?ina, odnosno kotara u kojima broj pripadnika etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina i njihov interes to zahtijeva, Vlada Republike Hrvatske osnovat ?e podru?ni ured za me?unacionalne odnose.

Kotarevi (podru?ja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) polo?ajem (u daljem tekstu: "kotarevi s posebnim statutom") u kojima pripadnici pojedine etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine, prema popisu stanovni?tva iz 1981. godine, ?ine natpolovi?nu ve?inu imaju unutar sustava lokalne samouprave Republike Hrvatske, poseban statut.

Ustrojstvo kotareva s posebnim statutom ne smije biti u suprotnosti s ustavnim ure?enjem Republike Hrvatske kao jedinstvene i nedjeljive dr?ave.

Na kotareve s posebnim statutom i op?ine u njihovom sastavu primjenjuju se odredbe zakona o lokalnoj samoupravi, ukoliko ovim zakonom nije druga?ije odre?eno.

Podru?ja kotareva iz ?lanka 21., stavak 1. su podru?ja koja ?ine op?ine: Dvor, Glina, Hrvatska Kostajnica, Vojni?, Vrginmost, Benkovac, Donji Lapac, Gra?ac, Knin, Obrovac i Titova Korenica.

Granice op?ina iz stavka 1. ovoga ?lanka su utvr?ene Zakonom o podru?jima op?ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 39/62., 5/63., 13/65., 54/65., 27/67., 6/68., 20/68., 21/68., 30/70., 44/70., 11/73., 6/74., 42/74., 1/75., 9/78., 31/80., 40/81., 5/86.. 27/88. i 47/90.) i to odredbama citiranoga zakona koje su bile na snazi 30. svibnja 1990. godine.

Op?ine iz prethodnog stavka i to: op?ine Knin, Obrovac, Benkovac, Gra?ac, Titova Korenica i Donji Lapac - ?ine autonomni kotar Knin, a op?ine: Glina, Vrginmost, Hrvatska Kostajnica, Dvor na Uni i Vojni? - ?ine autonomni kotar Glina.

Skup?tina kotara i op?ine s posebnim statutom i njeno izvr?no vije?e bira se odnosno imenuje se temeljem na?ela razmjerne zastupljenosti stanovnika obzirom na njihovu etni?ku i nacionalnu odnosno manjinsku pripadnost.

Na?elo iz stavka 1. ovoga ?lanka primjenjuje se i na tijela ustanova, kao i tijela s javnim ovlastima, te namje?tenike koji su zaposleni u njima.

Propisi i odluke koje donosi skup?tina kotara i op?ine s posebnim statutom i njena izvr?na i druga tijela moraju ?tititi nacionalna prava, polo?aj i interese Hrvata te pripadnika drugih etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina koje ?ive na njenom podru?ju.

U kotarevima i op?inama s posebnim statutom Hrvati i ostali stanovnici imaju ista prava i obveze kao i pripadnici etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina koji ?ine ve?inu stanovni?tva na podru?ju kotara i op?ine s posebnim statutom, te i sva posebna prava i obveze koja se ovim zakonom utvr?uju za pripadnike etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Djelokrug i ustrojstvo kotara s posebnim statutom

Izvorni djelokrug

Kotar s posebnim statutom samostalan je u odlu?ivanju i upravljanju poslovima iz izvornog djelokruga utvr?enog ovim zakonom.

U izvornom djelokrugu kotara s posebnim statutom je:

1. uskla?ivanje racionalnog kori?tenja i ure?enja prostora i prostornog razvoja na podru?ju kotara;

2. poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti, u skladu s op?om gospodarskom politikom Republike;

3. briga za zadovoljavanje zajedni?kih interesa stanovni?tva na podru?ju kotara s posebnim polo?ajem u izgradnji i odr?avanju infrastrukturne mre?e i drugih komunalnih objekata i djelatnosti od va?nosti za kotar;

4. za?tita prirode i okoli?a na podru?ju kotara;

5. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje zajedni?kih interesa gra?ana u podru?ju kulture, a osobito ?uvanja i za?tite kulturnog blaga od interesa za etni?ku i nacionalnu zajednicu ili manjinu, poticanje kulturne i znanstvene djelatnosti, osnivanje i odr?avanje muzeja, znanstvenih i drugih knji?nica, kazali?ta i glazbenih sastava koji njeguju tradicije te etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine;

6. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje potreba stanovni?tva u zdravstvenoj i klimatsko-rehabilitacijskoj za?titi te socijalnoj skrbi koja zahtijeva solidarno zadovoljavanje, u skladu s posebnim propisima;

7. osiguravanje uvjeta za zadovoljavanje zajedni?kih interesa stanovni?tva kotara u srednjo?kolskom obrazovanju te znanosti i upotrebi suvremene tehnologije;

8. osiguravanje javnog reda i mira te sigurnosti prometa na podru?ju kotara;

9. posebna briga o ostvarivanju ljudskih, gra?anskih i etni?kih prava svih stanovnika te posebna za?tita stanovnika koji se etni?ki i nacionalno razlikuju od ve?inske etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine;

10. osnivanje slu?bi i organizacija kotara s posebnim statutom za obavljanje poslova iz izvornog djelokruga

Op?ine u sastavu kotara samostalno odlu?uju u upravljanju poslovima iz izvornog djelokruga kotara koje im prenese skup?tina kotara.

Tijela kotara s posebnim statutom neposredno izvr?avaju zakone i propise sredi?njih tijela dr?avne vlasti (preneseni djelokrug), osim ukoliko je za obavljanje tih poslova ustanovljeno podru?no tijelo dr?avne vlasti Republike Hrvatske.

U poslovima iz prenesenog djelokruga tijela kotara djeluju temeljem uputa Vlade i sredi?njih tijela dr?avne uprave Republike Hrvatske.

Za zakonito i stru?no obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ?lanka odgovorni su predsjednik skup?tine kotara i predsjednik izvr?nog vije?a skup?tine kotara.

Kotarska tijela i slu?be

Tijela kotara s posebnim statutom su:

- skup?tina kotara,

- izvr?no vije?e skup?tine kotara,

- predsjednik skup?tine kotara i

- kotarski (okru?ni) sud.

Nadle?nost skup?tine kotara

Skup?tina kotara s posebnim statutom osobito:

- razmatra i odlu?uje o svim pitanjima od zna?enja za politi?ki, gospodarski, kulturni i dru?tveni ?ivot i razvoj podru?ja kotara;

- donosi planove razvoja, urbanisti?ke i druge prostorne planove kad je na to zakonom ovla?tena; kotarski prora?un i zavr?ni ra?un, osniva kotarske fondove, donosi odnosno potvr?uje financijske planove i zavr?ne ra?une kotarskih fondova;

- osniva javna i druga poduze?a i ustanove od kotarskog zna?enja:

- osniva zdravstvene, socijalne, kulturne, znanstvene i ?kolske ustanove kotarskog zna?enja;

- bira, imenuje i razrje?ava, u skladu sa zakonom i statutom, predsjednika skup?tine i njegovog zamjenika, predsjednika radnih tijela, direktore i ravnatelje javnih poduze?a i druge osobe odre?ene zakonom;

- osniva kotarske slu?be i organizacije koje obavljaju poslove od interesa za kotar.

Propisi, op?i akti i odluke

Skup?tina kotara samostalno donosi slijede?e propise i op?e akte:

- Statut kotara,

- kotarski prora?un i zavr?ni ra?un,

- odluku o osnivanju kotarskih fondova i zavr?ne ra?une kotarskih fondova,

- odluku o osnivanju javnih poduze?a, te kotarskih ustanova za podru?je ?kolstva, zdravstva, znanosti, socijalne skrbi i ?porta,

- planove razvoja i urbanisti?ke planove.

Kotarska skup?tina ima ovla?tenja donositi propise, u skladu sa zakonom u slijede?im oblastima:

1. ure?enja kotarskih ureda i njihovih namje?tenika,

2. za?titu i o?uvanje povijesne i umjetni?ke narodne ba?tine,

3. lokalnih obi?aja i navika te kulturnih ustanova,

4. za?tite okoli?a,

5. obrta i ku?ne djelatnosti,

6. sajmova i tr?nica,

7. preventivne djelatnosti i prve pomo?i u op?im nesre?ama,

8. rudnika, kamenoloma, mineralnih i termalnih voda.

9. lova i ribolova,

10. parkova za za?titu flore i faune, osim nacionalnih parkova.

11. odr?avanje prohodnosti lokalnih puteva, vodovoda i javnih radova od kotarskog zna?enja,

12. komunikacija i transporta od kotarskog interesa,

13. turizma i hotelijerstva,

14. agrikulture, ?uma, stanica za obranu od tu?e, melioracije,

15. pomo?i i dobrotvorstva,

16. dje?jih vrti?a,

17. ?kolske izgradnje.

Kotarska skup?tina donosi i druge propise i op?e akte te odluke na koje je ovla?tena zakonom.

Sastav kotarske skup?tine, njenog izvr?nog vije?a, na ?in izbora, djelokrug i na?in rada, utvr?uje skup?tina kotara statutom kotara u skladu s ovim zakonom, zakonom o lokalnoj samoupravi i izbornim zakonom.

Odbornici skup?tine kotara s posebnim statutom poslije verifikacije mandata pola?u prisegu ?iji sadr?aj utvr?uje Sabor Republike Hrvatske.

Predsjednika skup?tine kotara bira i razrje?ava skup?tina kotara, a potvr?uje Vlada Republike Hrvatske.

Predsjednik skup?tine Kotara predstavlja kotar s posebnim statutom i predstavnik je vlasti Republike Hrvatske u kotaru s posebnim statutom.

Propisi i odluke koje donosi skup?tina kotara s posebnim statutom moraju u cijelosti po?tivati suverenitet, neovisnost i me?unarodni subjektivitet Republike Hrvatske.

Ustavni sud Republike Hrvatske mo?e pokrenuti postupak za utvr?ivanje ustavnosti i zakonitosti propisa donesenih od skup?tine kotara s posebnim statutom i provedbenih propisa njenog izvr?nog vije?a te drugih tijela koja se po odredbama ovoga zakona mogu osnivati na njegovom podru?ju u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

Izvr?na tijela skup?tine kotara s posebnim statutom i tijela koja imaju javne ovlasti, provode propise Republike Hrvatske, ?upanije u ?ijem su sastavu i skup?tine kotara.

U slu?aju dvojbe koje propis se ima primijeniti, odlu?uje Ustavni sud Republike Hrvatske.

Sudsku kontrolu zakonitosti pojedina?nih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti iz stavka 1. ovoga ?lanka obavlja Upravni sud Republike Hrvatske.

Kotarske slu?be

Skup?tina kotara, u skladu sa zakonom i statutom kotara, osniva kotarske slu?be i organizacije za obavljanje upravnih i stru?nih poslova iz izvornog djelokruga kotara s posebnim statutom.

Na radna prava i polo?aj zaposlenih (namje?tenika) u kotarskim slu?bama i organizacijama primjenjuju se op?i propisi o radnim odnosima.

Aktom o osnivanju kotarskih slu?bi i organizacija iz stavka 1. ovoga ?lanka uredit ?e se na?in upravljanja te postupak i na?in utvr?ivanja odgovornosti ?elnika slu?bi odnosno organizacija predsjedniku skup?tine kotara i predsjedniku izvr?nog vije?a.

Kotarski (okru?ni) i op?inski sud

Na podru?jima s posebnim samoupravnim statutom osnivaju se op?inski i kotarski (okru?ni) sudovi. Op?inski sudovi osnivaju se za podru?je jedne ili vi?e op?ina. a kotarski (okru?ni) za podru?je kotara.

Op?inski sudovi sude i u predmetima izvornog djelokruga kotara.

Kotarski (okru?ni) sudovi sude i u drugom stupnju o predmetima iz izvornog djelokruga kotara.

Sudovi iz stavka 2. i 3. imaju posebne odjele za odlu?ivanje o predmetima iz izvornog djelokruga.

Suce posebnog odjela iz prethodnog ?lanka bira i razrje?ava na prijedlog op?inske, odnosno kotarske skup?tine Republi?ko sudbeno vije?e.

Ako Republi?ko sudbeno vije?e ne prihvati prijedlog skup?tine kotara ili op?ine za izbor i razrje?enje suca iz stavka 1. ovoga ?lanka, du?no je obrazlo?iti svoju odluku.

Suci op?inskog i kotarskog suda prije stupanja na du?nost pola?u prisegu kao i suci svih drugih sudova Republike Hrvatske.

Nacionalni sastav sudaca i namje?tenika op?inskih i kotarskih (okru?nih) sudova mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovni?tva na podru?ju op?ine, odnosno kotara s posebnim statutom.

Odluke sudova iz ?lanka 38. donose se u ime Republike Hrvatske.

Protiv drugostepene pravomo?ne odluke posebnog odjela kotarskog (okru?nog) suda mo?e se ulo?iti izvanredni pravni lijek Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a ako je odlukom povrije?eno jedno od Ustavom i ovim zakonom utvr?eno ljudsko pravo i sloboda mo?e, se podnijeti tu?ba Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Sukob nadle?nosti s posebnim odjelom op?inskih ili kotarskih (okru?nih) sudova rje?ava Vrhovni sud Republike Hrvstske.

Policijska uprava

U kotaru s posebnim statutom osniva se policijska uprava.

Policijska uprava obavlja sve poslove za?tite javnog reda i mira na podru?ju kotara s posebnim statutom, poslovesigurnosti prometa, poslove vo?enja javnih evidencija, kao i izdavanje uvjerenja i svjedod?bi iz tih evidencija i druge unutarnje poslove povjerene im zakonom.

Policijskoj upravi iz stavka 2. ovoga ?lanka mo?e se zakonom povjeriti obavljanje i drugih poslova, osim poslova za?tite ustavnog poretka, osiguranja i kontrole prela?enja dr?avne granice.

Nacionalni sastav zaposlenih u policijskoj upravi mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovni?tva na podru?ju kotara s posebnim statutom.

U gradovima i drugim naseljenim mjestima nacionalni sastav policijskih djelatnika mora odgovarati nacionalnom sastavu stanovni?tva.

Na?elnika policijske uprave imenuje i razrje?ava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog skup?tine kotara s posebnim statutom.

Ostale ?elnike i ovla?tene osobe policijske uprave imenuje i razrje?ava ministar unutarnjih poslova na prijedlog skup?tine kotara s posebnim statutom.

Tijela iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka imenovat ?e predlo?ene osobe ukoliko ispunjavaju zakonom i drugim propisom odre?ene uvjete za izbor, imenovanje odnosno postavljenje.

Povjerenik Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske za kotar s posebnim statutom imenuje svog povjerenika.

Povjerenik Vlade predstavlja Vladu Republike Hrvatske pred tijelima kotara s posebnim statutom, obavje?tava Vladu o provo?enju odluka Vlade Republike Hrvatske kao i odredaba ovoga zakona i drugih propisa kojima su ure?ena prava etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske mo?e raspustiti skup?tinu kotara s posebnim statutom i njeno izvr?no vije?e ako ova svojim odlukama i drugim aktima kr?e:

- Ustav i zakone Republike Hrvatske, a posebno ako se time onemogu?ava ostvarivanje ustavnih i zakonskih prava gra?ana ili ih se dovodi u neravnopravni polo?aj,

- suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.

U slu?ajevima iz stavka 1. ovoga ?lanka skup?tina kotara mo?e pokrenuti u roku od 48 sati postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Predsjednika Republike kod Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske skup?tina kotara i njeno izvr?no vije?e mogu donositi samo odluke koje ne trpe odgodu ili zbog ?ijeg bi nedono?enja mogle nastupiti ?tetne posljedice ve?ih razmjera.

Kad je temeljem odredbe prethodnog ?lanka raspu?tena skup?tina kotara ili njeno izvr?no vije?e, novi izbori za skup?tinu kotara moraju se odr?ati u roku od tri mjeseca od odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, odnosno novo izvr?no vije?e mora biti izabrano u roku od 30 dana.

Odgoj i obrazovanje

Odgoj i obrazovanje pripadnika etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine u kotarima s posebnim statutom, ukoliko to ?ele, obavlja se u dje?jim vrti?ima i ?kolama na njihovom jeziku i pismu prema posebnim programima u kojima je primjereno sadr?ana njihova povijest, kultura i znanost.

Odgoj i obrazovanje pripadnika hrvatskog naroda u kotarima s posebnim statutom obavlja se u posebnim vrti?ima i ?kolama ili posebnim odjelima ?kola i vrti?a na hrvatskom jeziku i latini?nom pismu.

Odgojne i nastavne ustanove iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka financiraju se u opsegu i prema mjerilima koja su na snazi na cijelom podru?ju Republike Hrvatske.

Na podru?ju kotara s posebnim statutom nastavni program u ?kolama provodi se u dijelu koji nije u svezi s nacionalnom pripadno??u polaznika u opsegu i sadr?aju propisanom od tijela Republike Hrvatske za podru?je ?kolstva.

?kolski program ?ije izu?avanje predstavlja svezu s nacionalnom pripadno??u polaznika utvr?uje se u skladu s odredbom iz ?lanka 14., stavka 3. ovoga zakona.

Ostale odredbe

Toponimi u naseljima u kotarevima s posebnim statutom ispisuju se u prvom redu hrvatskim jezikom i latini?nim pismom, a u drugom redu jezikom i pismom etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Sve pokretnine i nekretnine, osim onih koje su po odredbama posebnih zakona vlasni?tvo Republike Hrvatske, a koje pripadaju op?inama i kotarevima s posebnim statutom kao i prava koja im pripadaju, vlasni?tvo su op?ina i kotareva s posebnim statutom.

Vlasni?tvo iz stavka 1. ovoga ?lanka, prava i obveze kao i udjeli i ostalih ovla?tenika, moraju se evidentirati u javnim knjigama.

Prihodi op?ina i kotareva s posebnim statutom su:

1. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasni?tvu,

2. prihodi od poduze?a, agencija, ustanova i drugih organizacija u njihovom vlasni?tvu,

3. posebni op?inski i kotarski porezi i takse, u skladu s posebnim zakonom,

4. prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasni?tvu,

5. darovi, nasljedstva i legati,

6. pomo? i dotacije Republike Hrvatske predvi?ene dr?avnim prora?unom odnosno posebnim zakonom i drugi prihodi utvr?eni zakonom.

Prihodi i rashodi op?ine i kotara s posebnim statutom utvr?uju se u godi?njem prora?unu.

Na izradu, dono?enje, izvr?enje, izmjene, privremena financiranja, stalnu rezervu i posebne ra?une op?ine i kotara s posebnim statutom, zaklju?ni ra?un godi?njeg prora?una kao i na pozajmljivanje i davanje na zajam primjenjuju se propisi o financiranju javnih potreba.

Skup?tina op?ine i kotara s posebnim statutom nadzire sveukupno materijalno i financijsko poslovanje.

U svrhu provo?enja nadzora nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga ?lanka skup?tina op?ine, odnosno kotara mo?e u skladu sa statutom, izabrati nadzorni odbor. Nadzor se obavlja najmanje ?etiri puta godi?nje i jedanput nenajavljeno.

O rezultatima nadzora izvje??uje se skup?tina op?ine, odnosno kotara i Povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Raspodjela imovine, prihoda i rashoda izmedu op?ina i kotara s posebnim statutom ure?uje se ugovorom izme?u kotara i op?ina u njihovom sastavu.

Sredi?nje tijelo dr?avne uprave nadle?no za poslove financija nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja kotara s posebnim statutom, odnosno op?ine u sastavu kotara.

Tijelo iz stavka 1. ovoga ?lanka obustavit ?e od izvr?enja, poni?titi odnosno ukinuti nezakoniti akt materijalnog odnosno financijskog poslovanja op?ine, odnosno kotara i pokrenuti postupak protiv odgovorne osobe.

Republika Hrvatska ?e sklopiti me?unarodni ugovor radi nadzora nad provedbom odredaba ovoga zakona o kotarima s posebnim statutom.

Me?unarodno tijelo ustanovljeno temeljem ugovora iz stavka 1. ovoga ?lanka stalno ?e nadzirati primjene odredbi o kotarima s posebnim statutom.

Tijelo iz stavka 2. ovoga ?lanka podnosit ?e izvje??a i preporuke svim zainteresiranim stranama.

Republika Hrvatska provest ?e preporuke tijela iz prethodnog stavka.

U slu?aju spora o provo?enju preporuke zatra?it ?e se odluka Suda za prava ?ovjeka.

Republika Hrvatska sura?ivat ?e i savjetovati se, izravno ili putem mje?ovitih odbora, sa vladama i institucijama zainteresiranih dr?ava radi ?to potpunijeg ostvarivanja prava ?ovjeka i prava etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Svaki gra?anin Republike Hrvatske mo?e se obratiti Sudu za prava ?ovjeka nakon iscrpljivanja svih raspolo?ivih unutarnjih pravnih lijekova u predmetima iz podru?ja ljudskih prava i sloboda i prava i polo?ja etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina koja su zajam?ena Ustavom Republike Hrvatske, me?unarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ovim zakonom ili drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Dok se ne osnuje Sud za prava ?ovjeka na temelju ugovora izme?u svih dr?ava nastalih na podru?ju biv?e SFR Jugoslavije, ustanovljuje se Privremeni sud za prava ?ovjeka.

Privremeni sud iz prethodnog stavka sastoji se od predsjednika i ?etiri ?lana koji su visokomoralnog karaktera i koji moraju posjedovati kvalifikacije ?to se tra?e za izbor u visoku sudsku slu?bu ili su priznati pravni stru?njaci. Predsjednika i dva ?lana bira Predsjedni?tvo Europske zajednice iz reda dr?avljana svojih ?lanica, a dva ?lana bira Sabor Republike Hrvatske izme?u svojih dr?avljana.

Op?ina i kotar s posebnim statutom mo?e podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tu?bu, ao smatra da su aktom ili radnjom tijela dr?avne vlasti Republike Hrvatske, povrije?ene slobode i prava ?ovjeka i etni?kih i nacionalnih zajednica ili manjina zajam?enih ovim zakonom.

Zabranjeno je i ka?njivo po kaznenom zakonu Republike Hrvatske svako djelovanje, poticanje, organiziranje ili pomaganje djelatnosti koje bi mogle ugroziti opstanak neke etni?ke i nacionalne zajednice ili manjine, izazvati nacionalnu mr?nju, dovesti do diskriminacije ili stavljanja u neravnopravan polo?aj.

Kada su ovim Ustavnim zakonom op?e zakonodavstvo i ovlasti predvi?eni ili se primjenjuju na podru?jima koje on ure?uje, ne smiju se primjenjivati na na?in koji bi naru?avao osnovni sadr?aj ljudskih prava i sloboda i prava nacionalnih ili etni?kih zajednica ili manjina koja su za?ti?ena ovim Ustavnim zakonom.

U skladu sa ?lankom 134. Ustava Republike Hrvatske i ovim zakonom, ne mijenja se niti ukida ni jedno od prava koje je Republika Hrvatska neposredno ili kao pravni sljednik biv?e SFRJ preuzela ili ?e preuzeti me?unarodnim ugovorima (Osimski sporazum i dr.) niti ograni?uje njihovo ostvarivanje.

Uz priuzdr?a.j na?ela kodificiranih ?lancima 34. - 38. Be?ke konvencije o pravu ugovora iz 1948. godine, odredbe ovog Ustavnog zakona primjenjivat ?e se i tuma?iti u skladu sa sporazumima koji su sklopljeni s Organizacijom ujedinjenih naroda.