Pomr?ine Sunca i Mjeseca

Pomr?ine Mjeseca, a posebno Sunca, oduvijek su, zbog straha od nepoznatog i ljepote prizora, ostavljali jak dojam na ljude. Pomr?ine nastaju kada se Sunce, Zemlja i Mjesec na?u na istom pravcu.

Sadr?aj:
Potpuna i djelomi?na pomr?ina Sunca
Prstenasta pomr?ina Sunca
Pomr?ine Mjeseca
U?estalost nastupanja pomr?ina

Jo? o Suncu i Mjesecu na na?im stranicama:
Sun?ev Sustav: Sunce
Sun?ev Sustav: Mjesec
Promatra?ka: Osnovno o Mjesecu
Sun?ev Sustav u teleskopu: Promatranje Sunca
Izleti i promatranja (razne pomr?ine i tranziti)
Vijesti: Sunce
Galerija slika: Sunce
Galerija slika: Mjesec

Potpuna i djelomi?na pomr?ina Sunca

Do pomr?ine Sunca dolazi kada Mjese?eva sjena pro?e preko povr?ine Zemlje ( slika 1. ), ?to se mo?e dogoditi samo kada je Mjesec u fazi mla?aka . Ovisno o trenuta?noj udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te o polo?aju promatra?a na Zemljinoj povr?ini, mo?e nastupiti jedna od tri vrste pomr?ina Sunca: potpuna, djelomi?na i prstenasta .

U slu?aju potpune pomr?ine Sunca, Mjese?ev disk ?e potpuno prekriti Sunce. Pomr?ina Sunca se mo?e opaziti sa relativno uskog pojasa (putanja totaliteta, slika 1. ) na Zemljinoj povr?ini preko kojeg prolazi Mjese?eva sjena ( slika 2. ). Promatra?i koji se nalaze u ne?to ?irim pojasevima sjeverno i ju?no od putanje totaliteta nalaze se u Mjese?evoj polusjeni ( slika 2. ), te mogu vidjeti djelomi?nu pomr?inu Sunca, dok se sa ostatka povr?ine Zemlje pomr?ina uop?e ne?e vidjeti.

U trenutku neposredno prije totaliteta, kada se posljednja zraka Sunca probije iza Mjese?evog diska, doga?a se pojava tzv. "dijamantnog prstena" ( slika lijevo ). Ista se pojava mo?e uo?iti i neposredno nakon totaliteta.

Prstenasta pomr?ina Sunca

Promatraju?i Sunce i Mjesec, posebno u vrijeme pomr?ine Sunca, uo?avamo da su sli?nih kutnih dimenzija. Iako se na nebu ?ine jednakima, u stvarnosti je Sunce mnogo ve?e. Sun?ev je promjer (1 392 000 km) ?ak 400 puta ve?i od Mjese?evog (3476 km), ali je Sunce isto toliko puta (u prosjeku) dalje od Mjeseca, pa nam se zato ?ine jednakima.

No, kutne dimenzije Mjeseca i Sunca nisu uvijek jednake, ve? se mijenjaju. Razlog tome su blago elipti?ne putanje, kako Zemlje oko Sunca, tako i Mjeseca oko Zemlje. Kako se mijenjaju udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, tako se mijenjaju i njhove kutne dimenzije. Promjer Sunca kre?e se od 31.5' ( lu?ne minute ), kada je Zemlja u afelu , do 32.6', kada je Zemlja u perihelu . Promjer Mjeseca kre?e se od 29.1', kada je Mjesec u apogeju (najdalje od Zemlje), do 33.9', kada je Mjesec u perigeju (najbli?e Zemlji). Kada je Mjesec u apogeju a Zemlju u perihelu, te u svim drugim trenucima kada je Mjese?ev disk na nebu manji od Sun?evog, mo?e do?i samo do prstenaste pomr?ine Sunca ( slika 3. ) jer Mjese?ev disk ne mo?e u potpunosti pokriti Sunce.

Pomr?ine Mjeseca

Pomr?ina Mjeseca doga?a se kada Mjesec u?e u Zemljinu sjenu ( slika 4. ), ?to je mogu?e samo kada je Mjesec u fazi u?tapa (pun Mjesec). Jo? u 3. stolje?u p.n.e. je Aristarh, vidjev?i oblik Zemljine sjene na Mjesecu, zaklju?io da je Zemlja okrugla.

Pomr?ine Mjeseca traju mnogo du?e od Sun?evih jer je Zemljina sjena mnogostruko ve?a ( slika 6. ) od Mjese?eve. Potpunu pomr?inu Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec u?e u Zemljinu sjenu ( slika 6. ). Pojava kada samo dio Mjese?evog diska u?e u Zemljinu sjenu naziva se djelomi?na pomr?ina . Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o pomr?ini u polusjeni .

Na slici 6. vidi se prolazak Mjeseca kroz Zemljinu sjenu na dan 9. studenog 2003. U opisu vremenskog tijeka pomr?ine obi?no se nazna?uju vremena slijede?ih doga?aja ( slika 6. , osim P2 i P3):
P1 - prvi dodir Mjeseca sa polusjenom
P2 - cijeli Mjesec je u polusjeni
U1 - prvi dodir Mjeseca sa sjenom
U2 - cijeli Mjesec je u sjeni
maksimum - vrhunac pomr?ine
U3 - Mjesec po?inje izlaziti iz sjene
U4 - cijeli Mjesec je iza?ao iz sjene
P3 - Mjesec po?inje izlaziti iz polusjene
P4 - cijeli Mjesec je iza?ao iz polusjene

Za vrijeme potpune pomr?ine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, ve? poprima jednu crveno-sme?u nijansu ( slika 7. ). Ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi koja najvi?e raspr?uje plavu svjetlost (zbog ?ega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne raspr?i potpuno u atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i ?ini ga crvenim.

Ponekad se, kad je Mjesec u vrijeme pomr?ine blizu horizonta, mo?e dogoditi da se istovremeno nad horizontom vide i Sunce i Mjesec, ?to se ?ini nemogu?im s obzirom da bi se Zemlja trebala nalaziti to?no izme?u ova dva tijela. I ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Sva tri tijela zaista se nalaze na istom pravcu, no usljed loma svjetlosti, prividni polo?aji Sunca i Mjeseca su promijenjeni u odnosu na njihove stvarne polo?aje. Da kojim slu?ajem Zemlja nema atmosfere, oba bi tijela u tom trenutku bila ispod horizonta.

Vi?e o prolazu svjetlosti kroz atmosferu .

U?estalost nastupanja pomr?ina

Ako pomr?ine nastaju samo kada su Sunce, Mjesec i Zemlja na istom pravcu, za?to se ne doga?aju u vrijeme svakog u?tapa odnosno mla?aka? Razlog tomu je nagib (od 5.1?) Mjese?eve putanje u odnosu na ekliptiku (ravnina u kojoj Zemlja obilazi Sunce). Zbog toga Mjesec ne slijedi u potpunosti Sun?ev put po nebu ve? se mo?e nalaziti do 5.1? od ekliptike, pa se u vrijeme mla?aka (odnosno u?tapa) mo?e nalaziti sjeverno ili ju?no od Sunca (odnosno Zemljine sjene).

Malo slo?eniji prora?un otkriva da se u tijeku jedne godine moraju dogoditi najmanje dvije pomr?ine Sunca te dvije pomr?ine Mjeseca u polusjeni. Najve?i broj pomr?ina u jednoj godini je 7 i to 4 Sun?eve i 3 Mjese?eve ili 5 Sun?evih i 2 Mjese?eve.

Posljednja promjena: 26. 10. 2004.
Copyright © 1998-2004, FD - Split