Suvar'
-jogen nagu
Ulasuvarin GES:an
?luzan palpai
Senanjogen
hijam kodihi?es ?iverni-kundas, pirdi
Klod Mone
, 1897
Jogi
om kaikenaigaine znamasine (
ojan
erineden)
vezivalu
, londuseline geografine objekt.
Nil
da
Amazonas
oma kaiki? surembad joged Mas.
Kuivan man
gidrologijan
jaguz ?
potamologii
? om puhatadud jogiden tedoidusele. Joged kuctas
sur'vezid
da
mahusen
erozijad.
Joged oma Man gidrologi?en ciklan pala. Vezi keradase pindali?i? valui?pai, ned sadaba lanktenuzi? maritud pindale (jogen bassein) atmosferi?i? sadegi?pai, muga?o toi?i? purtki?pai, oz., manalai?en veden varad,
ja?omiden
suland, lumikate.
Jogi voib jaduda, kata
jaks
tauzin vai kuida lophu pordaigali?e?ti. Jokseb i?eze alangi?todme jogini?kaspai jogensuhusai i voib langeta toi?he jogehe,
jarvhe
,
vezivaradimhe
,
merhe
vai
valdmerhe
, erasti
soho
. Om oiktoid da hurid li?ajogid papaloin.
Rand
da
kendak
oma vezivalun rounaks. Aigan mandes jogi voib vajehtada vagon sijadust tahoidme. Vezijagandad erigoittas erazvui??iden jogiden basseinoid.
Jogen suruded: piduz (km), basseinan pind (km²), sekundine (m³/s) i vozne valujoksmuz (km³), jogen pidustan pautkuz (% vai
promille
‰), li?ajogiden lugu, jogini?kan da jogensun korktuz valdmeren tazopindan pal, om-ik del't jogensus. Jogen vago voib olda ottud torvhe, lidnan territorijal tobjimalaz. Saudas
padoseinid
vezivaradimid saden, kos'ked da
vezilanktendad
heittas sil-?o aigal.
Nened otandad kavutami?he oleskeldas jogel: kavutand
reskvedeks
,
kalanpudand
da
kalankazvatuz
,
elektrusen
da toi?en vagen (
vezimellic
) samine,
jogilikkuimed
da
kanalad
,
poudoiden
kastelend, rajod valdkundoiden keskes.
Jogehe sidodud vepsan mu?tati?ed da ozoitesed
[
vajehta
|
vajehtada tekst
]
- Paremb om oja tugeta mi jogi.
- Rusked korend pali?i joges rippub. (jumalanbembel')