Vlada Ujedinjenog Kraljevstva

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е

Vlada Njegovog veli?anstva ( engl. His Majesty's Government ), poznatija kao Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ( Government of the United Kingdom ) ili neformalno britanska Vlada ( British Government ), centralna je vlast Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske .

Na ?elu Vlade je premijer koji bira sve ostale ministre. Premijer i ostali dr?avni sekretari pripadaju izvr?nom telu Vlade, poznatom kao Kabinet . Svi ministri Vlade su ?lanovi Parlamenta  i njemu su odgovorni za svoj rad. Vlada zavisi od Parlamenta pri dono?enju primarnog zakonodavstva i otkako je 2011. na snagu stupio Zakon o privremenim Parlamentima , svakih pet godina se odr?avaju op?ti izbori , s ciljem odabira novog Doma komuna , osim ukoliko ne dođe do iskazivanja nepoverenja Vladi , ili do dobijanja dve tre?ine glasova za vanredne izbore u Domu komuna (kao ?to je bio slu?aj 2017) . U tom slu?aju, izbori se mogu odr?ani ranije. Nakon izbora, monarh (trenutno ?arls III ) za premijera odabira predsednika partije koja ?e najverovatnije u?ivati poverenje u Domu komuna, obi?no zato ?to ima najve?i broj poslanika.

U skladu sa nekodifikovanim britanskim ustavom , izvr?na vlast je u rukama monarha, iako on ovu vlast vr?i samo uz saglasnost ili savet premijera i Kabineta. ?lanovi Kabineta savetuju monarha kao ?lanovi njegovog Privatnog saveta . Oni, takođe, imaju direktnu vlast kao ministri vladinih ministarstava .

Aktueni premijer je Boris Johson , koji je na vlast do?ao jula 2019. On je pripadnik Konzervativne partije , koja je dobila najvi?e mesta u Domu komuna na op?tim izborima 7. maja 2015, kada je predsednik partije bio Dejvid Kameron . U periodu od 2010. do 2015. Kameron i konzervativci bili su u koaliciji sa liberal-demokratama . U to vreme, Kameron je bio premijer.

Vlada u Parlamentu [ уреди | уреди извор ]

Klju?na odredba britanskog ustava jeste odgovornost Vlade pred Parlamentom.

Ujedinjeno Kraljevstvo je ustavna monarhija u kojoj vladaju?i monarh (kralj ili kraljica koji je ?ef dr?ave) ne donosi javne politi?ke odluke. Sve politi?ke odluke donose Vlada i Parlament. Ove prilike su rezultat duge istorije ograni?avanja samovolje monarha, po?ev?i sa Velikom poveljom sloboda ( Magna Carta Liberatum ) iz 1215.

Britanski Parlament je dvodomni. Sastoji se od Donjeg doma (Dom komuna) i Gornjeg doma (Dom lordova). Dom komuna ima ve?u mo?, u odnosu na Dom lordova. Iako Dom lordova mo?e da glasa za uvođenje promena u zakonima predlo?enim u Domu komuna, Dom komuna mo?e da glasa i nađa?a njihove amandmane. Iako Dom lordova mo?e dati zakonske predloge, najva?niji zakonski predlozi se daju u Domu komuna,  a najve?i broj njih biva predlo?en od strane Vlade. Ti zakonski predlozi moraju pro?i kroz mnogobrojna i??itavanja  pre nego ?to postanu zakoni. Pre nego ?to predlo?i neki zakon, Vlada konsultuje građane.

Ministri Krune su za svoj rad odgovorni Domu ?iji su ?lanovi. U tom Domu, oni daju izjave i odgovaraju na pitanja njegovih ?lanova. Za ve?inu  najva?nijih ministara, to je obi?no Dom komuna, pre nego Dom lordova. Međutim, postojali su izuzeci u skorijoj istoriji. Na primer, ?lanovi Kabineta, lord Mandelson (prvi sekretar dr?ave) i lord Adonis (ministar saobra?aja) bili su ?lanovi Doma lordova i bili mu odgovorni za vreme vladavine Gordona Brauna .

Od po?etka vladavine Edvarda VII 1901. godine, premijer je uvek bio ?lan Donjeg doma (MP) i shodno tome direktno njemu odgovoran. Sli?no je i sa se ministrom finansija . Bilo bi politi?ki neprihvatljivo da se rasprava o bud?etu odvija u Domu lordova s obzirom na to da poslanici ne bi mogli da postavljaju pitanja ministru, pogotovo sada kada lordovi imaju veoma ograni?enu mo? u oblasti finansija. Poslednji ministar finansija koji je bio ?lan Doma lordova bio je lord Denman , koji je vr?io funkciju privremenog ministra finansija u trajanju od mesec dana 1834. godine.

U britanskom politi?kom sistemu, Vlada je, kako konvencijom, tako i iz prakti?nih razloga, zakonom obavezna da u?iva poverenje Doma komuna.

U skladu sa zakonom, ukoliko Vlada prestane da u?iva poverenje Doma komuna, primorana je ili da da ostavku ili da raspi?e op?te izbore. S druge strane, poverenje Doma lordova nije od presudnog zna?aja.

Premijer je obavezan da odgovara tokom sesija pod naziom Pitanja za premijera ( Prime Minister’s Question Time ili PMQs ), ?to pru?a ?ansu poslanicima svih partija da mu postavljaju pitanja iz bilo koje sfere. Takođe, postoje  sesije za poslani?ka pitanja u okviru ministarstava i tada ministri odgovaraju na pitanja koja se odnose na njihovo ministarstvo. Za razliku od pitanja za premijera, na ovim sesijama resorni ministri i njihovi pomo?nici mogu odgovarati u ime Vlade, u zavisnosti od predmeta pitanja.

Tokom debata o zakonima predlo?enim od strane Vlade, ministri vode debatu u njeno ime.

Vlada je obavezna da odgovara odborima Doma lordova i Doma komuna. Oni razmatraju njen rad i detaljno proveravaju predlo?ene zakone.

Ministri Vlade su zakonom i Ministarskim kodeksom obavezani da, u vreme zasedanja Parlamenta, daju najva?nije izjave o Vladinoj strategiji i pitanjima od nacionalnog zna?aja. To omogu?ava  poslanicima ili lordovima da preispitaju Vladin stav. Ukoliko Vlada ipak odlu?i da se prvo oglasi van Parlamenta, rizikuje da bude kritikovana od strane poslanika i predsedavaju?eg Doma komuna .

Vlada Njegovog Veli?anstva i Kruna [ уреди | уреди извор ]

Britanski monarh , trenutno kralj ?arls III ,  ?ef je dr?ave i vladar, ali ne i ?ef Vlade.

Kralj ima mali udeo u vođenju dr?ave  i ostaje politi?ki neutralna . Međutim, zakonita vlast dr?ave koja je poverena vladaru, ta?nije Kruni , ostaje izvor izvr?ne vlasti koju ostvaruje Vlada.

Pored zakonom uređene vlasti , u mnogim oblastima Kruna ima skup ovla??enja zvani Kraljevska prerogativa koja ima mnogobrojne funkcije, od pitanja ukidanja paso?a do objavljivanja rata. Prema ustaljenom obi?aju, ve?inu ovih ovla??enja kralj poverava razli?itim ministrima ili ?inovnicima Krune, koji mogu da ih koriste bez nu?nosti dobijanja saglasnosti Parlamenta.

?ef Vlade, premijer ,  ima nedeljne sastanke sa kraljicom, kada ona ?ima pravo i du?nost da iska?e svoje mi?ljenje o pitanjima Vlade... Ovi sastanci, kao i sva komunikacija  između kraljice i njene Vlade, strogo su poverljivi. Nakon ?to iska?e svoje mi?ljenje, kralj se povinuje savetima svojih ministara.“

Ovla??enja [ уреди | уреди извор ]

Iako Ujedinjeno Kraljevstvo nema jedinstven ustavni dokumet, Vlada je 2008. objavila ispod navedenu listu sa ciljem pove?anja transparentnosti, s obzirom na to da su neka od navedenih ovla??enja, koja se sprovode u ime kraljice, deo Kraljevske prerogative. Kompletan opseg ovla??enja Kraljevske prerogative datira iz vremena drevnih obi?aja i apsolutisti?ke monarhije .

Ovla??enja u okviru dr?ave [ уреди | уреди извор ]

  • Imenovanje (i, teoretski, razre?avanje funkcije) premijera . Ovo ovla??enje ostvaruje kralj li?no. Shodno zakonu, ona imenuje (i o?ekuje se od nje da imenuje) pojedinca koji je sposoban da pridobije poverenje ve?ine ?lanova Doma komuna.
  • Imenovanje i razre?avanje ostalih ministara . Ovo ovla??enje ostvaruje kralj u dogovoru sa premijerom.
  • Dono?enje zakona iskazivanjem saglasnosti sa podzakonskim aktima koji su izglasani u oba Doma Parlamenta. To je neophodno da bi zakon u?ao u zakonik (tj. od izglasanog nacrta zakona postao punova?an zakon). Ovo ovla??enje sprovodi kralj, koja teoretski ima pravo da ne da saglasnost, mada to nije u?inio nijedan monarh jo? od kraljice Ane 1708. godine.
  • Monarh je vrhovni komandant oru?anih snaga Ujedinjenog kraljevstva. Ovo ovla??enje sprovodi Ministarstvo odbrane u kralji?ino ime.
  • Mo? dodeljivanja ?inova oficirima sa oficirskim zvanjem u Oru?anim snagama
  • Imenovanje ?lanova Po?asnog saveta Njegovog Veli?anstva
  • Izdavanje (ali i poni?tavanje) britanskih paso?a; ovo ovla??enje u Ujedinjenom Kraljevstvu sprovodi Ministarstvo unutra?njih poslova.
  • Kraljevska prerogativa milosti, iako je smrtna kazna ukinuta,  i dalje se koristi u retkim situacijama (na primer, ispravljanje gre?aka u izricanju kazne).
  • Dodeljivanje (ali i poni?tenje) po?asti.
  • Formiranje korporacija (uklju?uju?i dodeljivanje statusa grada sa svojom vlastitom korporacijom) putem Kraljevske povelje; izmena, zamena i opozivanje postoje?ih dozvola.

Ovla??enja izvan granica dr?ave [ уреди | уреди извор ]

Vladina odeljenja [ уреди | уреди извор ]

Vladini ministri na raspolaganju imaju 560 000 dr?avnih slu?benika i drugog  osoblja koji rade u 24 ministarska departmana i njihovim izvr?nim agencijama. Takođe, postoji dodatnih 26 neministarskih departmana koji imaju dodatne odgovornosti.

Lokacija [ уреди | уреди извор ]

Sedi?te premijera nalazi se u Ulici Dauning broj 10 u Vestminsteru u Londonu.Ovde se odr?avaju i sastanci Kabineta. Sedi?ta mnogih ministarstava nalaze se u obli?njem Vajtholu (Whitehall).

Prenos nadle?nosti [ уреди | уреди извор ]

Od 1999. godine, određene nadle?nosti centralne Vlade prenete su na vlade u ?kotskoj , Velsu i Severnoj Irskoj . One nisu deo Vlade Njegovog viso?anstva i odgovorne su sopstvenim institucijama sa sopstvenom vla??u. Za razliku od njih, u Engleskoj nema ovakvog prenosa nadle?nosti.

Lokalna uprava [ уреди | уреди извор ]

U svim delovima Ujedinjenog Kraljevstva postoje tri nivoa lokalne uprave (kao na primer okruzi, srezovi i parohije ) koji su u nekim mestima spojeni u jedinstvenu vlast . Lokalna uprava ima ograni?ena ovla??enja za ubiranje poreza. Drugi organi uprave i agencije takođe imaju zakonska ovla??enja, obi?no pod nadzorom neke centralne vlasti. 

Spolja?nje veze [ уреди | уреди извор ]