Stivi Vonder

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е

Stivi Vonder
Li?ni podaci
Ime po rođenju Stivlend Hardavej D?adkins
Zanimanje peva?
Muzi?ki rad
Aktivni period 1961?
?anr
Instrument vokal
Potpis

Stivi Vonder (rođen kao Stivlend Hardavej D?adkins 13. maja 1950 ; kasnije promenio ime u Stivlend Hardavej Moris engl. Steveland Hardaway Judkins Morris ) je ameri?ki tekstopisac , multi-instrumentalista i muzi?ki producent . [7] Slep od rođenja, Vonder je potpisao ugovor sa Motaun rekordsom sa jedanaest godina. [8] Motaun je jo? uvek njegova izdava?ka ku?a. Snimio je vi?e od trideset pesama koje su se na?le među "U.S. top ten" hitova i nagrađen je sa dvadeset dve Gremi nagrade, najvi?e od svih mu?kih solo izvođa?a.

Pored muzike, Stivi Vonder je bio anga?ovan i u politi?kim aktivnostima, kao na primer, 1980. godine kada je vodio kampanju da se rođendan Martina Lutera Kinga proglasi za dr?avni praznik u Sjedinjenim ameri?kim dr?avama ili, u skorije vreme (2009. godine), kada je imenovan za Glasinika mira Ujedinjenih nacija (United Nations Messenger of Peace).

Na listi 100 najboljih umetnika svih vremena ( engl. Hot 100 All-Time Top Artists ) koju je muzi?ki ?asopis Bilbord objavio povodom proslave 50. rođendana ameri?ke rang liste singlova (US singles chart's), Stivi Vonder zauzeo je 5. mesto.

Detinjstvo i mladost [ уреди | уреди извор ]

Stivi Vonder se rodio 1950 . godine u Saginou (Saginaw), ameri?ka dr?ava Mi?igen, kao tre?e od ?estoro dece Kalvina D?adkinsa (Calvin Judkins) i Lule Me Hardavej (Lula Mae Hardaway). Kao posledica toga ?to je rođen ?est nedelja prerano, krvni sudovi na poleđini njegovih o?iju nisu se bili razvili u dovoljnoj meri (nisu dostigli do mre?nja?e ili retine o?iju) i njihov kasniji razvoj doveo je do odvajanja mre?nja?e. Medicinski naziv za ovo stanje je retinopatija nedono??adi. U najte?im slu?ajevima, kao ?to se to na?alost i kod Stivija Vondera desilo, ona dovodi do slepo?e odoj?adi. I mada je mo?e pogor?ati i upumpavanje kiseonika u inkubator, to nije bio glavni uzrok Stivijevog slepila.

Kada je Stivi Vonder napunio pet godina, njegova majka je napustila njegovog oca i preselila se sa svojom decom u Detroit. Promenila je svoje ime ponovo u Lula Hardavej i kasnije, zbog svoje rodbine, promenila i sinovo prezime u Moris. Tako je Moris ostalo Stivi Vonderovo zvani?no prezime sve do dana?njih dana.

On je od najranijeg uzrasta po?eo da svira razne instrumente, kao ?to su pianino, harmonika, bubnjevi i bas gitara. Tokom detinjstva bio je aktivan takođe i u crkvenom horu.

Otkrivanje i prva snimanja za Motaun rekords [ уреди | уреди извор ]

Roni Vajt iz grupe Mirikls (Ronnie White of The Miracles) daje zasluge svome bratu D?eraldu Vajtu (Gerald White) za uporno nagovaranje da dođe u ku?u njegovih prijatelja i upozna talenat Stivi Vondera. Vajt potom dovodi Vondera i njegovu majku u Motaun rekords (Motown Records). Zadivljen talentom mladog muzi?ara, Motaunov glavni izvr?ni direktor (Motown CEO or chief executive officer) Beri Gordi (Berry Gordy) upisuje Vondera kao Motaunov Tamla brend (Motown's Tamla label) sa imenom Mali Stivi Vonder. Pre potpisivanja, producent Klarens Pol (Clarence Paul) dodelio je Vonderu njegov za?titni znak (ime), tvrde?i da..."neprestano smo ga nazivali osmim svetskim ?udom" (Wonder = ?udo , na engleskom). On je zatim snimio lokalni detroitski singl, "Ja to zovem lepa muzika, ali stari ljudi je zovu bluz" ("I Call It Pretty Music, But the Old People Call It the Blues"), koji je krajem 1961. godine objavila Tamla producentska ku?a. Vonderova prva dva albuma, "D?ez soul Malog Stivija" ("The Jazz Soul of Little Stevie") i "Priznanje Ujaku Reju" ("Tribute to Uncle Ray"), koji su objavljeni 1962. godine, nisu postigli neki veliki uspeh.

Rani uspeh: 1963?1971. [ уреди | уреди извор ]

U trinaestoj godini, Stivi Vonder imao je glavni hit, "Vrhovi prstiju (Pt.2)" ("Fingertips (Pt. 2)"), singl snimljen u?ivo tokom njegovog nastupa na Motaounovoj turneji "Motortown Revue", koji je iza?ao na albumu "Snimljeno u?ivo: Genije od dvanaest godina" ("Recorded Live: The 12 Year Old Genius"). Ova pesma u ?ijem izvođenju u?estvuju Stivi Vonder na bongo bubnjevima, harmonici i kao peva?, kao i mladi Marvin Gej na bubnjevima, bila je hit broj jedan na U.S. pop i R&B listi ?ime je Stivi postao poznat ?iroj publici.

U 1964 . godini, Stivi Vonder dobija svoju prvu ulogu u filmu "Mi?i?ava ?urka na pla?i" ("Muscle Beach Party ") u kojem glumi samog sebe kao "Mali Stivi Vonder". On se pojavljuje i u nastavku filma koji izlazi nekoliko meseci kasnije pod nazivom "Bikini pla?a" ("Bikini Beach"). U ova dva filma on peva svoje pesme "Sre?na ulica" ("Happy Street") i "Ose?anje sre?e" ("Happy Feelin").

Odbacuju?i deo "Mali" iz svog imena, Vonder nastavlja da stvara brojne hitove tokom sredine 1960-ih, uklju?uju?i "Napet (Sve je u redu)" ("Uptight (Everything's Alright)", "Sa de?jim srcem" ("With a Child's Heart") i "Duvanje u vetar" ("Blowin' in the Wind") obradu Bob Dilanove pesme na kojoj sarađuje sa svojim mentorom, producentom Klarensom Polom (Clarence Paul). Osim za sebe on po?inje da komponuje pesme i za druge Motaunove izvođa?e, kao na primer, "Klovnove suze", hit broj jedan koji izvode Smoki Robinson i Miriklsi.

On snima instrumentalni soul/d?ez album, uglavnom na solo harmonici, pod pseudonimom(i naslovom) Eivets Rednow, ?to je u stvari ime "Stevie Wonder" pro?itano unazad. Album nije uspeo da privu?e veliku pa?nju, i njegov jedini singl, prate?a muzika iz Alfija ("Alfie"), stigao je samo do 66. mesta na U.S. top listi i 11. mesta na U.S. Adult Contemporary listi. Pored toga, on uspeva da napravi nekoliko hitova između 1968 . i 1970. godine, kao ?to su, "Ja sam stvoren da je volim" ("I Was Made to Love Her") i "Potpisan, zape?a?en, isporu?en - Ja sam tvoj" ("Signed, Sealed, Delivered I'm Yours").

U septembru 1970 . Vonder ?eni Siritu Rajt (Syreeta Wright), autora pesama i biv?u Motaunovu sekretaricu. Rajtova i Vonder zajedno stvaraju pesme na slede?em albumu, "Odakle ja dolazim" ("Where I'm Coming From") koji nije imao ve?eg uspeha na top listama. Napuniv?i dvadeset jednu godinu u maju 1971 . on je pustio da njegov ugovor sa Motaunom istekne.

U 1970. godini, Vonder sarađuje i svira vi?e instrumenata pri stvaranju hita "To je sramota" ("It's a Shame") za svoje kolege iz Motauna Spinerse ("The Spinners"). Ovaj doprinos je trebalo da bude potvrda njegovog talenta i oru?je u nastupaju?im pregovorima sa Gordijem oko njegove kreativne autonomije.

Diskografija [ уреди | уреди извор ]

  • 1962 The Jazz Soul of Little Stevie
  • 1963 With a Song in My Heart
  • 1964 Stevie at the Beach
  • 1966 Up-Tight
  • 1966 Down to Earth
  • 1967 I Was Made to Love Her
  • 1968 Eivets Rednow
  • 1969 My Cherie Amour
  • 1970 Signed, Sealed & Delivered
  • 1971 Where I'm Coming From
  • 1972 Music of My Mind
  • 1973 Innervisions
  • 1974 Fulfillingness' First Finale
  • 1976 Songs in the Key of Life
  • 1980 Hotter than July
  • 1985 In Square Circle
  • 1987 Characters
  • 1995 Conversation Peace
  • 2005 A Time to Love

Reference [ уреди | уреди извор ]

  1. ^ Snapes, Laura (8. 7. 2019). ?Stevie Wonder to undergo kidney transplant” . The Guardian . London . Приступ?ено 26. 7. 2020 .  
  2. ^ Smith, Giles (5. 3. 1995). ?The Enduring Otherworldliness of Stevie Wonder” . The New Yorker . Приступ?ено 26. 7. 2020 .  
  3. ^ Keens, Oliver (29. 6. 2016). ?The best Stevie Wonder songs” . Time Out . Приступ?ено 26. 7. 2020 .  
  4. ^ ?Soul legend Stevie Wonder remembered” . Daily News Egypt . 18. 5. 2020 . Приступ?ено 27. 7. 2020 .  
  5. ^ Lewis, John (17. 6. 2010). ?Stevie Wonder: jammin' with the jazz set” . The Guardian . Приступ?ено 26. 7. 2020 .  
  6. ^ Hoard, Christian; Brackett, Nathan, ур. (2004). The New Rolling Stone Album Guide . Simon & Schuster . стр.  524 . ISBN   9780743201698 .  
  7. ^ Perone, James E. . The Sound of Stevie Wonder: His Words and Music. Westport, CT. . Greenwood Publishing. 2006. ISBN 978-0-275-98723-7 .   Pg. xi?xii
  8. ^ ?Stevie Wonder: Blind faith” . The Independent . 12. 07. 2008 . Приступ?ено 10. 11. 2008 .  

Literatura [ уреди | уреди извор ]


Spolja?nje veze [ уреди | уреди извор ]