한국   대만   중국   일본 
Simfonijska muzika Ludviga van Betovena ? Википеди?а Пре?и на садржа?

Simfonijska muzika Ludviga van Betovena

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е

Idejna osnova Betovenove simfonijske muzike [ уреди | уреди извор ]

Ludvig Van Betoven (1770 ? 1827) je, polaze?i od one ta?ke do koje su stigli Hajdn i Mocart , najpre izgradio svoj sopstveni stil pro?iriv?i simfonijski oblik i menuet u tre?em stavu zameniv?i njegovom ubrzanom varijantom ? SKERCOM ? revolucionisao simfoniju za ceo XIX vek, pridru?uju?i orkestru vokalne soliste i hor. To je postigao u jednom velikom stvarala?kom rasponu od 32 godine, po?ev?i 1791. godine prve radove na muzici za poemu ?Oda Radosti” Fridriha ?ilera, ?to se zatim preto?ilo najpre u Prvu Simfoniju, pa u ?itav jedan niz simfonijskih dela koje se kao karike jednog velikog lanca nadovezuju jedna na drugu, da bi kona?no, 1823. godine u Devetoj Simfoniji, ostvario u jednom kolosalnom vidu, svoju prvobitnu ideju. Na desetom simfonijskom delu, rad je spre?ila majstorova smrt. Simfoni?ar Betoven ? tre?i i najsna?niji predstavnik prvog Be?kog trijumvirata i pionir romantizma XIX veka.

Razvojni periodi Betovena simfoni?ara [ уреди | уреди извор ]

I Betovenovo simfonijsko stvarala?tvo (kao uostalom i stvarala?tvo u celini), mo?e se posmatrati kroz tri razvojna perioda: prvi - gde Betoven preuzima muzi?ko nasleđe svojih prethodnika i ve? izgrađuje sopstveni stil na osnovi tog nasleđa. Tom periodu pripada Prva Simfonija. Drugi - Betoven je ve? zreo umetnik koji na vlastiti na?in tretira nasleđene forme, zna?ajno ih oboga?uju?i. Sve Simfonije od Druge do Osme, pripadaju ovom stvarala?kom periodu. Tre?i i pozni period - Betoven jo? smelije oboga?uje, pa i razla?e nasleđene forme (nikad ih ne napu?taju?i), iz potrebe da izrazi sva svoja umetni?ka stremljenja. Majstorova Deveta Simfonija, pripada ovom periodu.

Izvođa?i Betovenovih simfonija [ уреди | уреди извор ]

Simfonije Ludviga van Betovena imaju brojne uspele izvođa?e:

Be?ka Filharmonija - Dirigent: Karlos Klajber ;

Berlinska Filharmonija - Dirigent: Herbert Fon Karajan;

Berlinska Filharmonija - Dirigent: Rafael Kubelik;

Berlinska Filharmonija - Dirigent: Klaudio Abado;

Simfonijski Orkestar Kolumbija - Dirigent: Bruno Valter;

Bostonski Simfonijski Orkestar - Dirigent: ?arl Min?;

Bostonski Simfonijski Orkestar - Dirigent: Erih Lajnsdorf;

Simfonijski Orkestar iz Montreala - Dirigent: Stanislav Skrova?evski;

Zagreba?ka Filharmonija - Dirigent: Lovro Mata?i? ;

Beogradska Filharmonija - Dirigent: Emil Tabakov