Pseudonim

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е

Pseudonim ( gr?. ψε?δο = la?no, ονυμα = ime) je izmi?ljeno, la?no ime ili prezime koje ponekad koriste uglavnom umetnici, pisci, ili ređe sportisti, politi?ke li?nosti kao i druge javne li?nosti. [1] Mo?e i da se nazove umetni?kim imenom , kao i aliasom (od latinskog ali?s - na drugi na?in) ili akronimom a.k.a (od engleskog also known as - takođe poznat kao). Kod pisaca se koristi i francuski izraz nom de plume (ime pera ).

Razlog skrivanja pravog imena mo?e biti razli?it i ?e??e je to ?elja za promenom imena, pogotovo kod mladih, jo? nepoznatih pisaca ili ambicija da se zvu?nijim imenom lak?e probiju do slave kod medijskih li?nosti. Ređe je posledica opreznosti zbog straha od neke odgovornosti. Naj?e??e je to vid tajanstvenosti kojim umetnik ?eli da se okru?i. Kada se otkrije, pseudonim obi?no postaje sastavni deo imena pisca ili sasvim zemni ime. Oblici pseudonima su anagram , kriptogram , prenonim (pisci ?ija su imena bila duga skra?ivali su ih tako da su se potpisivali samo imenom, bez prezimena), hagionim, frazeonim (umesto potpisa upotrebljava se fraza: "Hroni?ar", ili "Amerikanac" - D?. F- Kuper. Ovakav tip pseudonima ?e??i je u novinarstvu nego u knji?evnosti ), ?est je pseudandronim (iza mu?kog imena skriva se ?ena pisac ?or? Sand - Aurora Didevan, D?ord? Eliot - Meri En Evans). Ime se skrivalo jer je vladalo ubeđenje da je nepristojno da ?ene pi?u, ređi je pseudoginim (mu?karac se potpisuje ?enskim imenom: Klara Gazil - Prosper Merime [ тражи се извор ] ).

Pseudonim je poznat jo? u antici, u vreme humanizma veoma je omiljen: imena se latiniziraju i greciziraju (Neander - Neumann; Agricola - Bauer i sl.) U XVI i XVII veku pseudonim je moda i pravilo i upotrebljavaju ga skoro svi pisci, naro?ito u obliku - anagrama. U XIX veku pseudonim istiskuje pravo ime pisca tako da su mnogi i poznati samo pod izmi?ljenim imenom: Bomar?e - Caron, Stendal - Anri Bejl. Danas su pseudonimi retki, obi?no ih upotrebljavaju mladi pisci da bi svojim novim imenom ne?to sugerisali ( Maksim Gorki , J. Grobarov)

Vidi jo? [ уреди | уреди извор ]

Reference [ уреди | уреди извор ]

  1. ^ Popovi?, Tanja. Re?nik knji?evnih termina . Beograd: Logos Art : Edicija. стр. 587. ISBN   978-86-7360-064-2 .