Alan Alexander Milne
(
18. uđđaivemaanu
1882
Lontoo
,
Eŋland
,
Ovtastum kunagaskodde
?
31. uđđaivemaanu
1956
Hartfield
,
Sussex
,
Eŋland
,
Ovtastum kunagaskodde
) lai eŋlandla? kirje?allee. Sun ?oodai tobdosin
Winnie-the-Pooh
-parnaikirjij ?allen.
Alan Alexander Milne ?oodai
uđđaivemaanu 18.
peeivi
1882
Lontoost
perruus kualmadin parnin. Suu vaanhimeh lain priivaat?koovla rehtor John Vine Milne ja Sarah Marie Heginbotham. Milne juuđij Westminster ?koovla Lontoost ja luuvai maŋelaa
matematiik
Cambridge ollaopattuvast. Valma?tum maŋa ive
1903
sun maacai Lontoon ja ?ali?kuođij esseid ja tiivtaid. Milne naajai Dorothy "Daphne" de Selincourtain ive
1913
ja sunnui ?oodai kanda Christopher Robin ive
1920
. Milne lai pasifist, mut kaartai kuittag uasalistiđ
vuossamuu maailmsuatan
ive
1915
. Suađi maŋa sun ?oodai tobdosin ?aitalmij ?allen ja ?aalij meid syelipoolisroomaan
The Red House Mystery
, mii almostui ive
1922
.
[1]
Tiivtah ja
Winnie-the-Pooh
[
mute
|
mute kaldee
]
Milne vuossamu? tihta?uagaldah parnijd
When We Were Very Young
almostui ive
1924
ja ton jotkauasi
And Now We Are Six
ive
1927
. Suu tobdosumos ?alluuh laa kuittag Winnie-the-Pooh -njoob?ast mu?taleijee parnaikirjeh
Winnie-the-Pooh
(
1926
) ja
The House at the Pooh Corner
(
1928
). Kiirjijn fiaranisteh Christopher Robin -nommasa? kanda ja elleejuavkku. Toi ovdakovveen lijjii Milne jieijas kanda Christopher ja suu sierah.
[1]
Winnie-the-Pooh
?oodai
1900-lovo
klassikkon. Kirjeh laa vuabdum 20 miljovn pittad, ja toh laa jurgalum paijeel 50 kielan.
Disney
almostitij vuossamuu
Winnie-the-Pooh
-elleekove ive
1966
.
[2]
Milne puaccai
1950-lovo
aalgast ja jaamij paihistis
uđđaivemaanu 31.
peeivi
1956
74-ihasa??an.
[1]
- ↑
1,0
1,1
1,2
Biography.com
?ujottum 22.10.2021
(eŋgalaskielan)
- ↑
Smithsonian Magazine
?ujottum 22.10.2021
(eŋgalaskielan)