Amerika S?moa

From Wikipedia
(Redirected from Amerika Samoa )
Fu'a o Amerika Sāmoa

Fu'a

Peleue lima Peleue lima
Konetineta Oseania
Peresitene [ [1] ]
Aofai o Tagata 55,689 (2018)
Eria Aofai 77 mi 2
Laumua Pago Pago
Gagana tetele Peretania(igilisi) , S?moa
Tupe Tala (USD)
Sone o Taimi UTC-11
Valaauina Tulafono +1 684
' Upega o Feso'ota'iga (Initaneti) .as

O le vaega o S?moa e pule ai Amerika.

O Amerika S?moa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika S?moa o se atunu‘u Polen?sia i le vasa o le Pasefika . E 60,000 tagata e nonofo i Amerika S?moa. E fitu motu o Amerika S?moa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika S?moa, na so'o ai lea o Ta'?. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o Ta'? , Ofu , ma Olosega . O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o Manu'a ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.

O le faitau aofai o tagata o Amerika S?moa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata. [1] ‘O Pagopago ‘o le laumua o Amerika S?moa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika S?moa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo'i fale tetele i Pagopago. 'O 'Pagopago fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai l? le fuan?mera o tagata e nonofo 'i le motu o Ta‘?. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika S?moa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika S?moa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika S?moa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika S?moa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika S?moa lana kovana ma le lutena kovana.

O lona tau e vevela. O Amerika S?moa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu af? i le vaitau timuga umi lava ( Oketopa - Me ) ae pu’upu’u le vaitau m?l?l? ma le mago ( Iuni - Setema ). [2]

Talafaasolopito [ Teuteu | edit source ]

Ta'? . O le motu aupito tele lea o Manu'a ; e aupito i sasa’e fo'i. [3]
Ua vaevaeina Tutuila i itu-malo tetele e lua.

Tala faasolopito o Amerika S?moa: [4]

O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i Ofu , e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga. [5] O Saua i le motu o Ta'?, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, m? ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.

O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-Francois de La Perouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika S?moa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951. [6]

  • 1899 : Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika S?moa.
  • 1900 : O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua'i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika S?moa. [6]
  • 1900 : O le ulua'i sisiina a'e o le fu'a a le Malo o le Iunaite Setete i totonu o Amerika S?moa sa fa'atinoina lea i luga o le nofoaga maupu'epu'e i le Mati'e o Sogelau i le nu'u o Fagatogo. [6]
  • 1912 : Ua fa'alauiloa alo'ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o Tutuila ma Manu'a mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa Amerika S?moa . [7]
  • 1925 : Ua alo'ia nei le avea o le motu o Swains po'o Olohega ma motu o le Malo o Amerika S?moa. [8]
  • 1956 : Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nu'u o Pagopago , Peter T. Coleman , e avea ma ulua'i S?moa e fai ma Kovana Sili o Amerika S?moa. [9]
  • 1960 : Sa talia aloa'ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika S?moa ina.
  • 1980 : Amatalia faigamalaga a le Kamupani Va'alele o le Hawaiian Air i le va o Amerika S?moa ma Hawai'i .
  • 1981 : Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma ulua'i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
  • 1990 : Na matua fa'atama’ia ai e le afa malosi o Ofa le atu S?moa atoa.
  • 1991 : Na matua fa'atama'ia foi le afa malosi o Valelia le atunu'u atoa i le masina o Tesema pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa'ato'aga na fa'aleagaina uma e lenei afa malosi.
  • 1997 : O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika S?moa i Taaloga Laiti o le Vasa Pasefika . [10]
  • 2000 : Na fa'amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa'avaeina le Malo o Amerika S?moa, ma lana faiga-pa’aga ma le Malo o le Iunaite Setete .
  • 2009 : Na matua fa'atama'ia ai nisi o nu'u i Amerika S?moa ma le motu o Upolu i S?moa , e le tsunami mata'utia i le taeao o le Aso Lua , Setema 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, 'ae o Amerika S?moa e to'a 24 i latou na maliliu ai. [11]

Fanua [ Teuteu | edit source ]

Pago Pago , o le aai e aupito tele i Amerika S?moa uma.
O le faafanua o Tutuila . ‘O Tutuila le motu pito tele. [3] [12]
Fa’asi’usi’uga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga. [13]

O tagata totino o Amerika S?moa o US Nationals . [12] [14]

O le taulaga tele i Amerika S?moa o Pagopago . O lo'o iai le fale o le malo i Utulei . O aai tetele foi ia: T?funa , Pago Pago , Nu'uuli , 'Ili'ili . [15] E 6 motu o Amerika S?moa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na a?n? e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawai'i , 1,800 maila Matuisasa'e o Aotearoa , ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa'av?omalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ? Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugam? e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o Tutuila , tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o Manu'a -Ofu, Olosega ma Ta'?. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafaf? ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.

Ua vaevaeina le malo o Amerika S?moa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa'e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manu'a . [12]

O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika S?moa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Ta'? . [8]

O Amerika S?moa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn . O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e sus? foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po'o ni nai minute po'o aso uma foi. O tausaga ta'itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga. [16]

O igoa uma ia o igoa o Motu [ Teuteu | edit source ]

E fitu motu: [12]

Siosiomaga [ Teuteu | edit source ]

Ua na'o S?moa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila , Niu Kaletonia , Fiti ma isi aunu'u o le Pasefika . E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata S?moa. O pala i Nu'uuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.

O pe'a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i S?moa ma vaega eseese o Amerika S?moa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le 'apa'au. [17] O pe'a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika S?moa.

Paka Fa'asao o Amerika S?moa [ Teuteu | edit source ]

O Pola o se nofoaga aupitoa'i lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m). [18]

E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika S?moa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu S?moa. O le Paka Fa’asao o Amerika S?moa na o le pau lea o le paka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta. [19] [20] [21] O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i S?moa ma vaega eseese o Amerika S?moa. [22] E afa o le Paka Fa'asao a Amerika S?moa o lo o iai i Manu'a . O Manu'a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e l? maua i Tutuila ?le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake. [23]

E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ?’au i Amerika S?moa. [24] E silia ma le 35 ituaiga manulele ese'ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa'asao. [25] E maua pe'a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu'aga ia Amerika S?moa. [26]

E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika S?moa sa mafai ona faatulagaina i le 1972: [27]

  • Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata'aga aupito sili ona maoa'e i totonu o Amerika S?moa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
  • Fa’asi’usi’uga o Matafao
  • V?inu'u o Vai'ava
  • Vainu’u o ‘Aunu’u: O le motu o Aunu’u e ta’oto i le si’u sautesasa’e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu’u o Aunu’u i le talafatai i sisifo.
  • Mauga o Rainmaker
  • Pup? e Tof? o Fogama'a
  • Gataifale o Le’al?

Malo ma faiga faaupufai [ Teuteu | edit source ]

Sa tumau pea Amerika S?moa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika S?moa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika S?moa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika S?moa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika S?moa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete. [12] [28]

Aganuu [ Teuteu | edit source ]

O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika S?moa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ?laga’oa ma talafa’asolopito o Amerika S?moa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.

Ona o Amerika S?moa ose teritori, ole mea lea e matu? taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso'ota'i ai motu ta'itasi ma isi oganu'u ile lalolagi. E taua fo'i au? o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata S?moa ma ose isi fo'i lea o itu fa'apitoa i mea tau i fa'afiafiaga i tagata nu'u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa'aolaolaina o la'au t?t?, ma o vai i luga ole fog?eleele e taua tele mo tagata S?moa. Ole olaga sa masani ai S?moa ma lona fa'alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia'i malie talu ai le ulufale mai o tu fa'a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.

Gagana [ Teuteu | edit source ]

'Alasopo i le Tuasivi i Sauma

O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o Samoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o S?moa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le Gagana fa'a S?moa sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou gagana ma le gagana fa'asamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu , ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata S?moa? Ae e ese'ese lava nei nu'u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa'amaufailoga ai pe ta'u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i S?moa. Ae o le latou gagana, ma talatu'u. O le mea tonu lava lena e ta'ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Samoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators . Po'o tagata malaga i luga o vasa.

Sosaiete [ Teuteu | edit source ]

Tamaoaiga [ Teuteu | edit source ]

Aoga [ Teuteu | edit source ]

Vaega o Ata [ Teuteu | edit source ]

Tagai foi i le [ Teuteu | edit source ]

Mau faasino [ Teuteu | edit source ]

  1. "Kopi teuina" . Archived from the original on 2018-12-26 . Retrieved 2019-08-01 .  
  2. Stanley, David (1993). South Pacific Handbook . David Stanley. Itulau 350. ISBN 9780918373991 .
  3. 3.0 3.1 Shaffer, Robert J. (2000). American Samoa: 100 Years Under the United States Flag . Island Heritage. Itulau 210. ISBN 9780896103399 .
  4. http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
  5. Jason Tyler, Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka (November 1989). "Final Report on Archaeological Investigations at Site AS-13-1 , To'aga, Ofu Island, American Samoa" (PDF) . Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa . Retrieved 13 July 2010 .  
  6. 6.0 6.1 6.2 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 145-146. ISBN 9781573062992 .
  7. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 190. ISBN 9781573062992 .
  8. 8.0 8.1 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 3. ISBN 9781573062992 .
  9. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 262. ISBN 9781573062992 .
  10. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 357-358. ISBN 9781573062992 .
  11. "Manatua pea tiga ma manu’a o le galulolo 2009" . Samoa News .  
  12. 12.0 12.1 12.2 12.3 12.4 Fai’ivae, Alex Godinet (2018). Ole Manu? o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau ix. ISBN 9781546229070 .
  13. Swaney, Deanna (1994). Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit . Lonely Planet Publications. Itulau 176. ISBN 9780864422255 .
  14. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 7. ISBN 9781573062992 .
  15. "American Samoa Statistical Yearbook 2016" (PDF) . Matagaluega o Fefaatauaiga . Archived from the original (PDF) on 2019-02-14 . Retrieved 2019-08-01 .  
  16. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa . Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. ISBN 9781573062992 .
  17. Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region . Globe Pequot Press. Itulau 82. ISBN 9780762705733 .
  18. Kroese, David (2019). The Centennial: A Journey Through America’s National Park System . Wheatmark, Inc. Itulau 547. ISBN 9781627876575 .
  19. Schermeister, Phil (2016). National Geographic Guide to National Parks of the United States . National Geographic Books. Itulau 316. ISBN 9781426216510 .
  20. "Visit This Unique, Tropical National Park" . National Geographic .  
  21. "Fact Sheet" . Paka Fa'asao o Amerika S?moa .  
  22. Fai’ivae, Alex Godinet (2018). Ole Manu? o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave . Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 59. ISBN 9781546229070 .
  23. "The special birds of Manu'a" (PDF) . Paka Fa'asao o Amerika S?moa .  
  24. "Fishes" . Paka Fa'asao o Amerika S?moa .  
  25. https://www.nps.gov/npsa/index.htm
  26. Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes . ANU E Press. Itulau 102. ISBN 9781921666810 .
  27. Goldin, Meryl Rose (2002). Field Guide to the S?moan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas . Bess Press. Itulau 281. ISBN 9781573061117 .
  28. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika S?moa Humanities Council . Itulau 6. ISBN 9781573062992 .


Oseania
Amerika S?moa | Ausetalia | Fiti | Farani Polenisia | Kuamu | Hawai'i | Kiripati | Le Motu o Solomona | Motu Masolo | Feterisitete o Mikoronisia | Nauru | Niu Kaletonia | Niu Sila | Niue | Nopoki | Motu Mariana i Matu | Palau | Papua Niu Kini | Pitikeni | S?moa | To'elau | Toga | Tuvalu | Vanuatu | Wake Island | Wallis ma Futuna