O
Amerika S?moa
o le
Teritori
o le
Iunaite Sitete o Amerika
mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika S?moa o se atunu‘u
Polen?sia
i le vasa o le
Pasefika
. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika S?moa. E fitu motu o Amerika S?moa. O
Tutuila
le motu pito tele i Amerika S?moa, na so'o ai lea o Ta'?. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o
Ta'?
,
Ofu
, ma
Olosega
. O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o
Manu'a
ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
O le faitau aofai o tagata o Amerika S?moa, e pei ona faamatalaina e le
CIA
o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.
[1]
‘O
Pagopago
‘o le laumua o Amerika S?moa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika S?moa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo'i fale tetele i Pagopago.
'O 'Pagopago fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai l? le fuan?mera o tagata e nonofo 'i le motu o Ta‘?. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika S?moa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika S?moa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika S?moa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika S?moa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika S?moa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika S?moa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu af? i le vaitau timuga umi lava (
Oketopa
-
Me
) ae pu’upu’u le vaitau m?l?l? ma le mago (
Iuni
-
Setema
).
[2]
Tala faasolopito o Amerika S?moa:
[4]
O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i
Ofu
, e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.
[5]
O Saua i le motu o Ta'?, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, m? ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata
Europa
na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau
Holani
o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii
Farani
o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma
Jean-Francois de La Perouse
i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare
Kerisiano
mai Europa le alii
Peretania
o Ioane Viliamu mai le
Lonetona Misionare Sosaiete
(LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o
Benjamin F. Tilley
le fu’a Amerika i le Aega i
Sogelau
ia
Aperila
17, 1900, ma tuu atu ai Amerika S?moa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le
Iunaite Setete
mai le 1900 i le 1951.
[6]
- 1899
: Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika S?moa.
- 1900
: O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua'i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika S?moa.
[6]
- 1900
: O le ulua'i sisiina a'e o le fu'a a le Malo o le
Iunaite Setete
i totonu o Amerika S?moa sa fa'atinoina lea i luga o le nofoaga maupu'epu'e i le Mati'e o Sogelau i le nu'u o Fagatogo.
[6]
- 1912
: Ua fa'alauiloa alo'ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o
Tutuila
ma
Manu'a
mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa
Amerika S?moa
.
[7]
- 1925
: Ua alo'ia nei le avea o le motu o
Swains
po'o Olohega ma motu o le Malo o Amerika S?moa.
[8]
- 1956
: Na filifilia ai e le
Matagaluega o le Initeria
se tasi o tama fanau mai le nu'u o
Pagopago
,
Peter T. Coleman
, e avea ma ulua'i S?moa e fai ma Kovana Sili o Amerika S?moa.
[9]
- 1960
: Sa talia aloa'ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika S?moa ina.
- 1980
: Amatalia faigamalaga a le Kamupani
Va'alele
o le Hawaiian Air i le va o Amerika S?moa ma
Hawai'i
.
- 1981
: Ua filifilia ma avea
Fofo I.F. Sunia
ma ulua'i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
- 1990
: Na matua fa'atama’ia ai e le afa malosi o Ofa le atu S?moa atoa.
- 1991
: Na matua fa'atama'ia foi le afa malosi o Valelia le atunu'u atoa i le masina o
Tesema
pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa'ato'aga na fa'aleagaina uma e lenei afa malosi.
- 1997
: O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika S?moa i Taaloga Laiti o le
Vasa Pasefika
.
[10]
- 2000
: Na fa'amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa'avaeina le Malo o Amerika S?moa, ma lana faiga-pa’aga ma le Malo o le
Iunaite Setete
.
- 2009
: Na matua fa'atama'ia ai nisi o nu'u i Amerika S?moa ma le motu o
Upolu
i
S?moa
, e le tsunami mata'utia i le taeao o le
Aso Lua
,
Setema
29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, 'ae o Amerika S?moa e to'a 24 i latou na maliliu ai.
[11]
O
tagata
totino o Amerika S?moa o
US Nationals
.
[12]
[14]
O le taulaga tele i Amerika S?moa o
Pagopago
. O lo'o iai le fale o le malo i
Utulei
. O aai tetele foi ia:
T?funa
,
Pago Pago
,
Nu'uuli
,
'Ili'ili
.
[15]
E 6 motu o Amerika S?moa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o
Polenisia
ma na a?n? e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o
Hawai'i
, 1,800 maila Matuisasa'e o
Aotearoa
, ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa'av?omalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le
Iunaite Setete
e ? Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugam? e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o
Tutuila
, tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o
Manu'a
-Ofu, Olosega ma Ta'?. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafaf? ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika S?moa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa'e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o
Manu'a
.
[12]
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika S?moa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o
Ta'?
.
[8]
O Amerika S?moa e i totonu o le itulagi o le
Pasefika
i Saute, e i le va o le Ekueta ma le
Tropic of Capricorn
. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e sus? foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po'o ni nai minute po'o aso uma foi. O tausaga ta'itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.
[16]
O igoa uma ia o igoa o Motu
[
Teuteu
|
edit source
]
E fitu motu:
[12]
Ua na'o S?moa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o
Niu Sila
,
Niu Kaletonia
,
Fiti
ma isi aunu'u o le
Pasefika
. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata S?moa. O pala i
Nu'uuli
ma
Leone
ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O pe'a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i S?moa ma vaega eseese o Amerika S?moa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le 'apa'au.
[17]
O pe'a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika S?moa.
Paka Fa'asao o Amerika S?moa
[
Teuteu
|
edit source
]
E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika S?moa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu S?moa. O le Paka Fa’asao o Amerika S?moa na o le pau lea o le paka a le
Iunaite Setete
e i saute o le Ekueta.
[19]
[20]
[21]
O le
Motu o Pola
o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i S?moa ma vaega eseese o Amerika S?moa.
[22]
E afa o le Paka Fa'asao a Amerika S?moa o lo o iai i
Manu'a
. O Manu'a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e l? maua i
Tutuila
?le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.
[23]
E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ?’au i Amerika S?moa.
[24]
E silia ma le 35 ituaiga manulele ese'ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa'asao.
[25]
E maua pe'a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu'aga ia Amerika S?moa.
[26]
E fitu
National Natural Landmarks
iinei i Amerika S?moa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:
[27]
- Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata'aga aupito sili ona maoa'e i totonu o Amerika S?moa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
- Fa’asi’usi’uga o Matafao
- V?inu'u o Vai'ava
- Vainu’u o ‘Aunu’u: O le motu o Aunu’u e ta’oto i le si’u sautesasa’e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu’u o Aunu’u i le talafatai i sisifo.
- Mauga o Rainmaker
- Pup? e Tof? o Fogama'a
- Gataifale o Le’al?
-
Fa'asi'usi'uga o Matafao
-
Tolotolo i Taputapu
-
Mauga o Rainmaker
-
V?inu'u o Vai'ava
-
Vainu’u o ‘Aunu’u
-
Gataifale o Le'al?
-
Pup? e Tof? o Fog?ma'a
Sa tumau pea Amerika S?moa i faigamalo a le
Iunaite Setete
mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika S?moa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le
teritori
o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika S?moa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika S?moa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika S?moa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.
[12]
[28]
O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika S?moa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ?laga’oa ma talafa’asolopito o Amerika S?moa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika S?moa ose teritori, ole mea lea e matu? taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso'ota'i ai motu ta'itasi ma isi oganu'u ile lalolagi. E taua fo'i au? o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata S?moa ma ose isi fo'i lea o itu fa'apitoa i mea tau i fa'afiafiaga i tagata nu'u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa'aolaolaina o la'au t?t?, ma o vai i luga ole fog?eleele e taua tele mo tagata S?moa. Ole olaga sa masani ai S?moa ma lona fa'alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia'i malie talu ai le ulufale mai o tu fa'a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o
Samoa
i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o S?moa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le
Gagana fa'a S?moa
sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou gagana ma le gagana fa'asamoa. E pei la o le gagana a tagata
Tuvalu
, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata S?moa? Ae e ese'ese lava nei nu'u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa'amaufailoga ai pe ta'u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i S?moa. Ae o le latou gagana, ma talatu'u. O le mea tonu lava lena e ta'ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Samoa i le upu faaperetaniaina:
The Navigators
. Po'o tagata malaga i luga o vasa.
-
-
-
O le tuasivi o
Polauta
o se mapu'e (papamaa mai le lava), ae le o se gutu o se maugamu.
-
'Alasopo Taua Lona Lua
-
Motu o Pola
-
O atumotu o S?moa
-
Tulaga o motu o S?moa i le
Pasefika
- ↑
"Kopi teuina"
. Archived from
the original
on 2018-12-26
. Retrieved
2019-08-01
.
- ↑
Stanley, David (1993).
South Pacific Handbook
. David Stanley. Itulau 350.
ISBN 9780918373991
.
- ↑
3.0
3.1
Shaffer, Robert J. (2000).
American Samoa: 100 Years Under the United States Flag
. Island Heritage. Itulau 210.
ISBN 9780896103399
.
- ↑
http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
- ↑
Jason Tyler, Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka (November 1989).
"Final Report on Archaeological Investigations at Site
AS-13-1
, To'aga, Ofu Island, American Samoa"
(PDF)
.
Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa
. Retrieved
13 July
2010
.
- ↑
6.0
6.1
6.2
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 145-146.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 190.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
8.0
8.1
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 3.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 262.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 357-358.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
"Manatua pea tiga ma manu’a o le galulolo 2009"
.
Samoa News
.
- ↑
12.0
12.1
12.2
12.3
12.4
Fai’ivae, Alex Godinet (2018).
Ole Manu? o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau ix.
ISBN 9781546229070
.
- ↑
Swaney, Deanna (1994).
Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit
. Lonely Planet Publications. Itulau 176.
ISBN 9780864422255
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 7.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
"American Samoa Statistical Yearbook 2016"
(PDF)
.
Matagaluega o Fefaatauaiga
. Archived from
the original
(PDF)
on 2019-02-14
. Retrieved
2019-08-01
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa
. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4.
ISBN 9781573062992
.
- ↑
Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999).
National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region
. Globe Pequot Press. Itulau 82.
ISBN 9780762705733
.
- ↑
Kroese, David (2019).
The Centennial: A Journey Through America’s National Park System
. Wheatmark, Inc. Itulau 547.
ISBN 9781627876575
.
- ↑
Schermeister, Phil (2016).
National Geographic Guide to National Parks of the United States
. National Geographic Books. Itulau 316.
ISBN 9781426216510
.
- ↑
"Visit This Unique, Tropical National Park"
.
National Geographic
.
- ↑
"Fact Sheet"
.
Paka Fa'asao o Amerika S?moa
.
- ↑
Fai’ivae, Alex Godinet (2018).
Ole Manu? o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave
. Amerika S?moa Humanities Council. Itulau 59.
ISBN 9781546229070
.
- ↑
"The special birds of Manu'a"
(PDF)
.
Paka Fa'asao o Amerika S?moa
.
- ↑
"Fishes"
.
Paka Fa'asao o Amerika S?moa
.
- ↑
https://www.nps.gov/npsa/index.htm
- ↑
Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010).
Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes
. ANU E Press. Itulau 102.
ISBN 9781921666810
.
- ↑
Goldin, Meryl Rose (2002).
Field Guide to the S?moan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas
. Bess Press. Itulau 281.
ISBN 9781573061117
.
- ↑
Sunia, Fofo I.F. (2009).
A History of American Samoa. Amerika S?moa Humanities Council
. Itulau 6.
ISBN 9781573062992
.