Zuberoa
je povijesna
baskijska
i
francuska
pokrajina. Nalazi se unutar
Sjeverne Baskije
i administrativno unutar departmana Atlantski Pireneji u Akvitaniji.
U srednjem paleolitiku, ova pokrajina je ve? bila naseljena navodno su prona?li ostatke neandertalaca u prapovijesnim ?piljama u Xaxixiloagi (Aussurucq) i Etxeberriju. Na kraju neolitika, stanovni?tvo se pro?irilo i usvojilo asimilirani tehnike i znanja drugih naroda. Rimljani su imali veliki utjecaj u Zuberoi , kao i u ostatku Akvitanije, ali je ostao
protobaskijski jezik
(prethodnik i Continuum od dana?njeg baskijskog).
Nakon pada Rimskog Carstva do?lo je invazije
Vizigota
i
Franaka
u petom stolje?u. U godini 602, i Baskijska podru?ja sjevernod Pirineja su se okupili u Vojvodstvo Vaskonijunia, pobijediv?i nedugo nakon toga (635.) vojsku frana?kog kralja
Dagoberta I.
i poku?avav?i tako osigurati relativnu neovisnost. Nestanake kraljevstva Tolose, koje je bilo u frana?kim rukama, Vojvodstvo Vaskonija je zauzelo posjede u Akvitanskom vojvodstvu (660.), ali je bilo samostalno samo do Karolinga koji su ga osvojili godine 768. Unato? borbama za neovisnost, Vojvodstvo Vaskonija pridru?ilo se Akvitaniji zavr?io između sedmog i devetog stolje?a.
U devetom stolje?u uzdi?e se Vikontija Zuberoa zbog rođenja Kraljevstva Pamplone (824), ?iji je prvi kralj, Inigo Arista,imenovao Aznara godine 832 za prvog vikonta Zuberoe, za?ev?i dinastiju koja je trajala sve do trinaestog stolje?a. U jedanaestom stolje?u, vojvoda od Gaskonje prepustio svoja prava na vikontiju od Bearna, Sola, dok je kralj bio jo? Mauleon vlastiti dvorac. Vojvodstvo Akvitanija preuzelo je baskijske teritorije, zadr?av?i njihove institucije, da bi nedugo nakon toga uz Lapurdiju pali u ruke Britanaca godineu 1152. zbog braka Eleanor od Akvitanije Henrika Plantageneta. Pod britanskom vladavinom, Zuberoa je dobio veliku slobodu i ?uvala svoje obi?aje,. Nakon britanske vlasti je godine 1449 pro?la na Vikonta od Bearna, Gastona IV Foix.
Fizi?ka karta Zuberoe
Cijelo podru?je Zuberoe se prote?e oko osi koju ?ini rijeka Saison (Uhaitza na baskijskom) i koja te?e prema od juga na sjever do u??a u rijeku Oloron .
- Zuberoanske granice:
- na sjeveru ugrubo s rijekom Oloron , koja ga dijeli od Bearna
- na istoku s dolinom Baretous u Bearnu
- na jugu s dolinama Salazar i Roncal u Navari
- na zapadu sa Donjom Navarom
Zuberou ?ine tri zemljopisna podru?ja:
- Pettara ili La Barhoue ili Zuletinska nizina na sjeveru
- ?umski masiv Arbailles (Arbaila) na zapadu
- Basaburua ili zuletinsko gorje na jugu, posti?u?i svoju najvi?u to?ku na 2017 m visokom vrhu Orhi
Nakon desetlje?a iseljavanja i demografskog, dru?tvenog i kulturnog propadanja, teritorij pokazuje sna?nu odlu?nost u vra?anju izgubljene vitalnostikakve je postojala stolje?ima prije. Izabrani kulturni događaji vezani za stare tradicije svjedo?e tu dinamiku.
U Zuberoi postoji tradicija narodnog glazbenog kazali?ta, "pastorala": stanovnici sela provode godinu dana pripremaju?i se i uvje?bavaju?i predstave i svoje plesove. Tradicionalno, predmet predstave bilo je ne?to katoli?ko, ali odnedavno se prikazuju i dijelovi baskijske povijesti. Drugi događaj srodan pastoralu i omiljen u narodu u Zuberoi su ma?kardee. Ove kazali?ne predstave se izvode u mnogim selima Zuberoe kroz prolje?e u vrijeme poklada. Svake godine određeno selo preuzima odgovornost za uređenje nove izvedbe. Sastoji se od glazbenog benda koji je zbog karnevalskog ugođaja okru?en sa grupom postavljenih karnevalski likova i plesa?a koji aradiraju gore i dolje po glavnoj ulici doma?inskog sela, na kraju, oni organizirati neformalni igra obi?no u tr?nicu ili rukomet.
[1]
Zuberoa je također poznata po svojoj pjeva?koj tradiciji, elegantnim plesovim i lokalnim glazbalima, kao ?to su xirula i ttun-ttun. Ova glazbala dobivaju ovih dinami?nost zahvaljuju?i glazbenim ?kolama osnovanim u tu svrhu od strane lokalnih kulturnih aktivista.
[2]
Vlastiti jezik Zuberoe je stolje?ima bio
baskijski
tj. regijonalni vlastiti dijalekt zuberera . Bez obzira na tu ?injenicu, susjedni
Bearnais
(lokalni gaskonjski-
okcitanski
) je na?iroko razumljiv, ?ak se govorio u posljednjih nekoliko stolje?a kao
lingua franca
. Međutim, kako i baskijski i Bearnais su izgubili tlo u odnosu na francuski s oba jezika koja se bore za opstanak u narednim generacijama. Postoje dokazi da se baskijski govorio na ?irem podru?je dalje na istok od sada?njeg podru?ja u prethodnim stolje?ima.
Stanovnici nazivaju strance koji ne govore baskijski
Kaskoinak
, dok se drugi baskijski govore?i ljudi (posebno kada se odnosi na one iz Francuske Baskije) nazivaju
Manexak
po uobi?ajenoj pasmini ovaca na tom podru?ju.
Glavna naselja u Zuberoi su:
- Maule-Lextarre (3.347 stanovnika 1999).
- Sohuta (1.104 stanovnika).
- Barkoxe (774 stanovnika).
- Bildoze-Onizpea (743 stanovnika).
- Atharratze (656 stanovnika).