Zeta
je srednjovjekovna
dr?ava
koju je osamostalila i njome upravljala dinastija
Bal?i?a
.
Naziv
Zeta
, dr?ava je dobila po istoimenoj rijeci
Zeti
koja protje?e kroz centralni dio suvremene
Crne Gore
i kod glavnog grada
Podgorice
se ulijeva u rijeku
Mora?u
.
Sam naziv rijeke
Zete
(
Zenta
) nema
slavensko
porijeklo.
U
Ljetopisu popa Dukljanina
pominje se prvi put u XXX glavi kao centralna oblast Gornje Dalmacije. Od po?etka XII vijeka naziv
Zeta
je sve vi?e potiskivao raniji naziv dr?ave ?
Duklja
(ovo ime se zadr?alo jo? samo u kraljevskoj tituli Nemanji?a i kasnijim titulama nekih njegovih nasljednika).
Kao ?upe Zete navodi
pop Dukljanin
:
Lusku
(
Lje?kopolje
),
Podlu?je
(okolo kasnijeg
?abljaka Crnojevi?a
),
Gorsku
(oblast
albanskoga
plemena Hoti),
Kupelnik
(isto?na obala
Skadarskoga jezera
),
Oblik
(ime i utvrde kod grada
Skadra
),
Prapratnu
(također i ime utvrde između
Bara
i
Ulcinja
),
Crmnicu
,
Budvu
,
?evo
, i
Grbalj
(kod
Kotora
).
[1]
Zeta u doba Nemanji?a je istoriografski naziv za srednjovekovnu oblast Zetu u doba vladavine dinastije Nemanji?i, od vremena vladavine velikog ?upana Stefana Nemanje (1166-1196) do vremena vladavine cara Uro?a (1355-1371). Tokom tog razdoblja, Zeta je obuhvatala sredi?nje i ju?ne delove dana?nje Crne Gore i severne delove dana?nje Albanije. Prema tada?njoj podeli zemalja, Zeta je spadala u Pomorske zemlje, koje su davane na upravu ?lanovima dinastije Nemanji?a.
Tijekom
13. stolje?a
Zeta
je obuhva?ala prostor od
Boke kotorske
do rijeka
Bojane
i
Drima
(suvremena
Albanija
). Sredinom
14. stolje?a
Zeta
se dijeli na
Gornju
(planinsko-kontinentalnu) i
Donju
(primorsku).
Nakon smrti posljednjeg vladara iz dinastije Vojislavljevi?a, nastalo je razdoblje politi?kih borbi oko nasleđa prijestola i razdora među vlastelom u Duklji. To ?e prouzrokovati ponovnu prevlast Vizantije. Veliki ?upan Ra?ke, Stefan Nemanja, nije ratovao samo na isto?nim granicama, prodiru?i u dubinu vizantijske teritorije. On je sa vojskom upao u Duklju, prodiru?i do Dukljanskog jezera (Skadarsko jezero) i Jadranskog mora. U kona?nom uspostavljanju vlasti nad osvojenom teritorijom, Nemanja ?e proterati u Dubrovnik dukljansku kneginju Desislavu i kne?evsku porodicu. Po kralju Stefanu Prvoven?anom, Nemanja je smatrao da kne?evinu Duklju ?nasiljem dr?i gr?ki narod“, koji su (Grci) i svoje gradove tamo sazidali, a sagradiv?i ih Duklju su sasvim prisvojili, nazivaju?i je samo ?gr?kom obla??u“. Takođe, Stefan Prvoven?ani navodi da je njegov otac, Stefan Nemanja, isticao da je to (Dioklitija i Dalmacija) njegovo ot?astvo i rođenje, prava mu dedovina, kazuju?i da otac po pusto?enju gradova u Duklji ?istrijebi gr?ko ime, da se nikako ne pominje ime njihovo u toj oblasti“. Ovaj nalet ra?kih Srba pra?en je pusto?enjem zna?ajnijih mjesta, centara mo?i i utvrda, u kojima su se nalazili administracija i vizantijski garnizoni.
Tokom 1185. godine, osvajanjem su razoreni dukljanski gradovi: Danj, Sard, Skadar, Sva? i Ulcinj. Bezuspje?no su se poku?avali suprotstaviti samo vizantijski vojnici u utvrđenim garnizonima, starosjedela?ki stanovnici (jo? u starom veku romanizovani) u primorskim gradovima i pristalice vizantijske vlasti, ali ne ostalo slovensko stanovni?tvo u plodnim ?upama, van gradova. Osvajanje gradova u Duklji zavr?eno je 1186. godine. Grad Bar je pao kasnije (oko 1189.) i izgleda sa?uvao svoju autonomiju, jer je zate?eno uređenje odgovaralo novom gospodaru. Grad Kotor je po?teđen razaranja, a Stefan Nemanja je u njega prenio i jednu od svojih rezidencija (?dvor“). Romeji (kako su Vizantinci sebe nazivali) i njihove pristalice, proterani su iz gradova, a oni koji su Stefanu Nemanji izrazili lojalnost, nastavili su sa uobi?ajenim izvr?avanjem obaveza, ali sada prema njemu, kao novom vladaru.
O tome Stefan Prvoven?ani ka?e: ?Narod svoj u njima nepovređen ostavi, da slu?i dr?avi njegovoj, sa strahom i sa ure?enim dankom od Svetoga“. Dakle, ?narod svoj“ su bili svi oni koji su spremni da uredno pla?aju danak. Feudalizam je na ovim prostorima bio tek u usponu, a pri osvajanju Duklje Stefan Nemanja se u ?srednjovekovnoj svesti“ prvenstveno rukovodio interesima svojim i svoje porodice, budu?ih nasljednika, pa tek potom interesima ostale vlastele i ?naroda svoga“. Zbog toga za legitimne vladare Duklje tu nije bilo mjesta. Kne?evska porodica, kao vizantijski vazali (?to je bio i sam Nemanja, do 1180. godine) bila je nepo?eljna, bez obzira na Nemanjine veze sa dukljanskim kne?evima, na koje se u osvajanju pozivao. Supruga velikog kneza Mihaila (posljednjeg vladara iz dukljanske dinastije) pred Nemanjom se povukla u Dubrovnik, 20. avgusta 1189. godine. Zabilje?eno je da su se u njenoj pratnji nalazili: nadbiskup barski Grgur, ?upani ?rneha i Crepun, kaznac Grdomil i druga dukljanska vlastela.
Stefan Nemanja se nije zadr?ao na osvajanju Duklje ve? je od 1184 do 1185. godine poku?ao osvojiti i Dubrovnik sa Kor?ulom, ali bez uspjeha. Sa Dubrov?anima je potom zaklju?io mir, 1186. godine (sa?uvan je primerak ugovora na latinskom jeziku, sa potpisom Stefana Nemanje). U ovom periodu, osamdesetih godina XII veka, nastao je rukopis Miroslavljevog jevanđelja, napisan za humskog kneza i brata Nemanjinog, Miroslava. U njemu su uporedo zastupljena dva pravopisa: zetsko-humski i ra?ki.
Za vrijeme
dinastije
Bal?i?a
,
Zeta
se osamostalila oko
1360.
godine.
Na vrhuncu je
Zeta
za doba vladavine
đurađa I. Bal?i?a
. Teritorij je Zete obuhva?ao dio
Kosova
, uklju?uju?i gradove
Pe?
,
đakovica
i
Prizren
, u
Albaniji
gradove
Berat
i
Dra?
, U njenom su sastavu bili
Konavli
,
Dra?evica
i
Trebinje
, te, izuzev
Dubrovnika
i
Kotora
, svi drugi gradovi na obali
Jadranskoga mora
u podru?ju, i to
Ulcinj
,
Bar
,
Budva
i
Cavtat
, te u zaleđu
Skadar
,
Lje?
,
Drivast
,
Plav
itd, a njeni novi vladari
Bal?i?i
se
1369.
godine vra?aju
katoli?koj
vjeri.
[2]
kako bi se pored ostalog potpuno odvojili od Srbije.
Zeta
je, po ugledu na
Bizant
, imala organiziranu dvorsku slu?bu sa
logotetom
na ?elu. Dr?avnim je financijama rukovodio je visoki ?inovnik.
Bal?i?i
su imali talenta za gospodarstvo i surađivali su s trgovcima iz zemlje i inozemstva.
Kovali su
Bal?i?i
svoju monetu -
dinar
.
U kontinentalnome dijelu
Zete
vlast su imali pot?injeni oblasni plemi?i, dok su primorski gradovi, po tradiciji, imali gradske knezove.
Sudska je vlast u
Zeti
bila dvostupna. Oblasni su plemi?i donosili prvostepene a vladari iz dinastije
Bal?i?a
su rje?avali o ?albama.
Bal?a III.
, posljednji vladar od Bal?i?a, umro
1421
. godine, a svoju dr?avu je testamentom poklonio
Srpskoj Despotovini
pod ?ijom ?e vlasti Zeta istatu do
1451.
godine.
No, ta je srpska vlast bila osporena, te u kona?nom i potpuno zba?ena od strane
Crnojevi?a
, mo?ne obitelji iz planinskoga djela
Zete
, između planine
Lov?en
i
Skadarskoga jezera
koji se nazivao
Crna Gora
.
Nakon ?to je
1451.
Stefan I. Crnojevi?
zbacio srpsku upravu, za Zetu ?e se trajno ustaliti novi naziv
Crna Gora
.
Pored rijeke
Zete
, naziv
Zeta
je ostao i za rani?arski teritorij od glavnog
crnogorskog
grada
Podgorice
do
Skadarskoga jezera
. To je podru?je, pod imenom
Golubovci
, danas podgori?ka gradska op?ina.
Neki sportski klubovi nose ime drevne Zete, na primjer
FK Zeta Golubovci
.