Z
je
al?irsko
-
francuski
politi?ki triler
iz
1969.
godine kojeg je re?irao
Costa-Gavras
. Scenarij su zajedni?ki napisali Gavras i
Jorge Semprun
, a bio je temeljen na
istoimenom romanu
Vassilisa Vassilikosa
. Film prezentira fiktivnu verziju događaja vezanih uz
atentat
na
gr?kog
demokratskog politi?ara
Grigorisa Lambrakisa
1963.
godine. Svojim satiri?nim pogledom na gr?ku politiku, kao i crnim humorom te depresivnim zavr?etkom, film vjerno prikazuje dru?tveno-politi?ku situaciju oko
gr?ke vojne hunte
tokom njezinih po?etaka.
Glavnu ulogu u filmu igra
Jean-Louis Trintignant
, koji tuma?i lik suca istrage (temeljenog na
Christosu Sartzetakisu
). U filmu se pojavljuju i međunarodne zvijezde
Yves Montand
i
Irene Papas
, međutim pojavljuju se u malom broju scena, a Papasova ?ak ima i jako malo teksta.
Jacques Perrin
, koji je ujedno bio i jedan od producenata, igra va?nu ulogu fotoreportera. Naslov filma referira na popularni gr?ki protestni slogan "Ζει", koji zna?i "On je ?iv!", a odnosio se na Lambrakisa.
S ukupno 3,952,913 prodanih ulaznica u
Francuskoj
,
Z
je bio ?etvrti najuspje?niji francuski film te godine.
[3]
Uz to, bio je i dvanaesti najuspje?niji film na
ameri?kim
blagajnama. Uz izvrsne reakcije kriti?ara, film je dobio i niz nagrada, a ostao je zapam?en kao prvi film u historiji koji je bio nominiran i za
Oscar za najbolji film
i za
Oscar za najbolji strani film
.
Film zapo?inje zavr?nim trenucima prili?no dosadnog dr?avnog sastanka i zaklju?cima o agrikulturnoj politici, nakon ?ega zapovjednik sigurnosnih slu?bi (
Pierre Dux
) desni?arske vlade u kojoj dominira vojska odr?i govor u kojem opisuje vladin plan za borbu protiv lijevih pokreta, koriste?i izraze poput "
plijesan
uma", "infiltracija 'izama'" ili "sun?eve pjege".
Radnja se prebacuje na pripreme za okupljanje opozicije na kojem bi
pacifisti?ki
senator (
Yves Montand
) trebao odr?ati govor o nuklearnom razoru?anju. Iz svega je o?igledno kako je vlada na razli?ite na?ine poku?ala saboritari odr?avanje govora. Na koncu su organizatori morali preseliti u osjetno manju dvoranu, a uz to su se pojavili i brojni logisti?ki problemi. Tokom dolaska u dvoranu, senator dobiva udarac od strane antikomunisti?kih nasilnika, ali svejedno odr?i inspirativan govor, koji se preko razglasa mogao ?uti i na ulicama. Nakon govora, senator i njegova pratnja prelaze ulicu, usred koje se pojavi kamionet koji krene prema njemu. Iako se senator odmakne, ?ovjek koji se skriva u prikolici kamioneta vadi palicu i udara ga po glavi, nakon ?ega ovaj pada na koljena i biva odvezen u bolnicu. Ubrzo se ispostavi kako je udarac bio fatalan, međutim cjelokupni napad ostaje izrazito sumnjiv. Otvorena je slu?bena istraga, tokom koje vlada ?ini sve kako bi zata?kala slu?aj i prikazala ga kao ubojstvo iz nehaja od strane pijanog voza?a.
Međutim, vlada ne dr?i bolnicu pod svojom kontrolom pa dođe do situacije da slu?bena obdukcija demantira vladine teze; ispostavi se kako je senator ubijen. Sudac istrage (
Jean-Louis Trintignant
), uz pomo? mladog novinara (
Jacques Perrin
), provodi istragu i uspijeva do?i do dovoljno dokaza da optu?i ne samo dvojicu desni?ara koji su ubili senatora, ve? i visokopozicionirane ?asnike vojne policije zbog njihove upletenosti. Glavna radnja filma zaklju?ena je scenom u kojoj jedan od senatorovih pomo?nika odlazi do njegove udovice (
Irene Papas
) kako bi joj prenio dobre vjesti, međutim ona samo zabrinuto gleda, ne vjeruju?i da ?e stvari i?i na bolje.
Epilog
, kojeg pri?a novinar, a kasnije ?enski glas, otkriva daljnji razvoj događaja. Umjesto sretnog ishoda, situacija je krenula u sasvim drugom smjeru - sudac istrage je misteriozno i iznenadno uklonjen sa slu?aja, nekoliko klju?nih svjedoka je umrlo pod sumnjivim okolnostima, ubojice su dobile relativno blage kazne, ?asnici vojne policije administrativne sankcije, senatorovi suradnici su ili umrli ili su bili deportirani, a novinar je zatvoren zbog otkrivanja slu?benih dokumenata. Desna vlada je usred javnog nezadovoljstva dala ostavku, ali prije novih izbora, vojska je izvela
pu?
i preuzela vlast u dr?avi. Vojna hunta je zabranila mnoge aspekte moderne umjetnosti i popularne kulture, poput glazbenika ili avangardnih pisaca, ali i modernu matematiku, klasi?ne i moderne filozofe te parolu "Z", koja se odnosila na senatora, a zna?ila je - "On je ?iv!".
- Jean-Louis Trintignant
kao
sudac istrage
, odgovoran za vođenje slu?aja smrti senatora. Isprva je sklon vladinim sugestijama kako se radilo o nesretnom slu?aju, ne shva?aju?i da iza svega stoji zavjera, ali kada su se po?eli otkrivati dokazi, izdr?ao je brojne pritiske te je, slu?aju?i svoju savjest i ?injenice koje je imao pred sobom, optu?io vlasine ?asnike za urotu s ciljem ubojstva senatora. Tokom kasnijeg raspleta, misteriozno je uklonjen sa slu?aja. Lik suca istrage temeljen je na osobi
Christosa Sartzetakisa
, tu?itelja koji je vodio slu?aj ubojstva
Grigorisa Lambrakisa
.
- Yves Montand
kao
senator (Z)
, pacifist i demokrat, ali i ljevi?ar, zbog ?ega je predstavljao opasnost za desni?arsku vlast. Njegov utjecaj na narod pokazao se toliko opasnim da je vlada isplanirala urotu kako bi ga ubila, planiraju?i cijeli slu?aj prikazati kao nesretni slu?aj. Lik senatora temeljen je na stvarnoj osobi
Grigorisa Lambrakisa
, ubijenog gr?kog politi?ara.
- Irene Papas
kao
Helene
, senatorova ?ena. Helene je bila izrazito vezana za svog supruga tako da ju je njegova smrt, iako ju je podsvjesno o?ekivala, izrazito potresla. Ipak, cijelu situaciju je podnijela prili?no stoi?ki, pokazuju?i snagu karaktera i volje.
- Jacques Perrin
kao
fotoreporter
, mlad i ambiciozan novinar kojemu je cilj otkriti istinu oko senatorove smrti. Njegovo je neslu?beno djelovanje otkrilo brojne detalje i opskrbilo suca istrage s dovoljno dokaza da podigne optu?nice. Na kraju pri?e je zatvoren zbog otkrivanja slu?benih podataka.
- Pierre Dux
kao
general vojne policije
, glavni antagonist u filmu i organizator atentata na senatora. Inspiracija za lik bio je
Konstantinos Mitsou
, tada?nji zapovjednik ?andarmerije u Gr?koj.
- Julien Guiomar
kao
pukovnik vojne policije
, glavni suradnik generala.
- Marcel Bozzuffi
kao
Vago
, ?ovjek koji je udario senatora. Inspiracija za lik bio je Emmanouel Emmannouilidis, ?ovjek koji je udario Lambrakisa.
- Renato Salvatori
kao
Yago
, voza? kamioneta i sudionik u ubojstvu senatora. Inspiracija za lik je bio Spyro Gotzamanis, voza? koji je sudjelovao u ubojstvu. Kako je Salvatori bio Talijan, glas njegovom liku u filmu posudio je
William Sabatier
.
- Francois Perier
kao
dr?avni tu?itelj
, jedan od sudionika urote.
|
|
Glazbu za film napisao je poznati gr?ki kompozitor
Mikis Theodorakis
, a ona je, kao i film, bila veliki hit. Iako je
vojna hunta
stavila Theodorakisa u ku?ni pritvor, uspio je dati Gavrasu svoje dopu?tenje da koristi ve? postoje?e kompozicije za film. Popis kompozicija je sljede?i:
Svu glazbu napisao
Mikis Theodorakis
.
|
| 1.
|
"O Andonis (Glavna tema)"
|
|
2:04
|
| 2.
|
"To Yelasto Pedi"
|
|
1:34
|
| 3.
|
"La Course de Manuel"
|
|
2:12
|
| 4.
|
"To Palikari Echi Kaimo"
| Maria Farandouri
(vokal)
|
2:08
|
| 5.
|
"Cafe Rock"
|
|
1:32
|
| 6.
|
"Arrivee d'Helene"
|
|
1:28
|
| 7.
|
"Batucada"
|
|
1:52
|
| 8.
|
"To Yelasto Pedi (Bouzouki Version)"
|
|
1:10
|
| 9.
|
"Idep Otsaley Ot"
|
|
1:39
|
| 10.
|
"Pios Den Mila Yia Ti Lambri"
|
|
3:12
|
| 11.
|
"Finale (To Yelasto Pedi)"
|
|
2:49
|
| 12.
|
"To Palikari Echi Kaimo"
| Mikis Theodorakis
(vokal)
|
1:59
|
| 13.
|
"Safti Gitonia"
| Mikis Theodorakis
(vokal)
|
1:45
|
Ukupno trajanje:
|
25:24
|
|
Film također koristi i kompoziciju
Psyche Rock
koju je komponirao
Pierre Henry
, međutim isti je nepotpisan. Slu?beni
soundtrack
za film ne sadr?i Henryjevu kompoziciju, koju je zamijenila Theodorakisova kompozicija
Cafe Rock
.
U mati?noj
Francuskoj
, prodano je ukupno 3,952,913 karata za film, ?ime je
Z
postao ?etvrti najuspje?niji film u zemlji te godine. U
sjevernoameri?kim
kinima, film je tokom
1970.
godine zaradio $6,750,000.
[4]
Ukupna zarada filma iznosila je oko $14,300,000.
U vrijeme izdanja,
Roger Ebert
, tada kriti?ar za
Chicago Sun-Times
, proglasio je
Z
najboljim filmom
1969.
godine i pohvalio scenarij te poruku filma, napisav?i: "
[Z] je film na?eg vremena. On govori o tome kako su ?ak i moralne pobjede korumpirane. Natjerat ?e vas na pla? i izazvat ?e bijes u vama. Rasporit ?e vam utrobe... Kada je vojna hunta 1967. izvela pu?, desni?arski generali i ?ef policije su oslobođeni svih optu?bi i 'rehabilitirani'. Oni koji su bili zaslu?ni za otkrivanje atentata sada su postali politi?ki kriminalci. Sve ovo izgleda kao serija politi?kih događaja, ali mladi re?iser Costa-Gavras ih je ispri?ao na na?in koji je gotovo nepodno?ljivo uzbudljiv.
Z
je istovremeno i politi?ki krik bijesa i briljantno napeti triler. ?ak i zavr?ava potjerom; ne potjerom kroz ulice, ve? potjerom kroz labirint ?injenica, alibija i slu?bene korupcije.
"
[5]
Godine
2006.
,
James Berardinelli
je napisao: "
Z je bio tre?i film Grka Coste-Gavrasa, ali s tim je filmom ugrabio svjetsku pozornost, osvojiv?i Oscara za najbolji strani film. On nam je predstavio redateljev karakteristi?ni pristup koji kombinira o?ite politi?ke poruke s krajnjom napeto??u.
"
[6]
Tri godine kasnije,
Jonathan Richards
je napisao: "
Te?ko je preuveli?ati utjecaj kojeg je ovaj Oscarom nagrađeni policijski triler imao 1969. godine na svijet koji se okretao na politi?kom aktivizmu, represiji i neslogi. U Sjedinjenim Dr?avama, Vijetnamski rat je bio na prvoj crti, građani su bili aktivno anga?irani, a policijski prosvjedi ispred konvencije demokrata u Chicagu '68. kao i ubojstvo Crne pantere
Freda Hamptona
su jo? uvijek bile svje?e rane. Re?iser Costa-Gavras je ovom stilski ?estokom optu?nicom za atentat ljevi?arskog politi?ara od strane desni?arske vladaju?e bande u njegovoj rodnoj Gr?koj pogodio u sredi?te rezoniranja ovdje i u svijetu.
"
[7]
Stranica
Rotten Tomatoes
daje filmu 95% "fresh" ocjenu temeljem 39 kritika s prosje?nom ocjenom 8.2/10.
[8]
Istu ocjenu film dr?i i na portalu
IMDb
.
|
|---|
1947?1955
(po?asni)
| |
|---|
| 1956?1980
| |
|---|
| 1981?2000
| |
|---|
| 2001?2023
| |
|---|
|
|---|
| 1946?1959
| |
|---|
| 1960?1973
| |
|---|
| 1980?1999
| |
|---|
| 2000?2024
| |
|---|
|
|---|
| 1965?1972
| |
|---|
| 1973?1985
| |
|---|
| 1986?2024
| |
|---|