Warren Beatty
Warren Beatty na dodjeli Oscara 1990.
Rođen/a	Henry Warren Beaty 30. 3. 1937 . ( 1937-03-30 ) (dob: 87) Richmond , SAD
Zanimanje	Filmski glumac , re?iser
Period aktivnosti	1957 - 2001
Suprug/a/e/zi	Annette Bening (1992-)
Doma?i partner/ka/i/ke)	Natalie Wood (1962-1965) Julie Christie (1967-1973) Diane Keaton (1979-1981) Madonna (1989-1990)
Osvojene nagrade Oscar Najbolji re?iser 1981 Reds Memorijalna nagrada Irving G. Thalberg 2000 ?ivotnop djelo Nagrade BAFTA Academy Fellowship 2002 Zlatni globus Najbolji mu?ki debitant 1961 Splendor in the Grass  ; The Roman Spring of Mrs. Stone Najbolji glumac u mjuziklu ili komediji 1979 Heaven Can Wait Najbolji filmski re?iser 1982 Reds Naghrada Cecil B. DeMille 2007 ?ivotno djelo Ostale nagrade Nagrada AFI za ?ivotno djelo 2008 ?ivotno djelo Memorijalna nagrada Alan J. Pakula 1998 ?ivotno djelo Zlatni lav za karijeru 1998 ?ivotno djelo Nagrada LAFCA za najboljeg re?isera 1981 Reds Nagrada LAFCA za najbolji scenario 1998 Bulworth Nagrada NBR za najbolju re?iju 1981 Reds Nagrada NBR za najboljeg glumca 1991 Bugsy Nagrada NSFC za najbolji scenario 1975 Shampoo Nagrada Saturn za najboljeg glumca 1978 Heaven Can Wait Nagrada Saturn za najbolji scenario 1978 Heaven Can Wait

Henry Warren Beatty ( Richmond , 30. o?ujka 1937 .) je ameri?ki glumac, scenarist, redatelj i producent.

Beatty je rođen u Richmondu , Virginia . Njegov otac, Ira Owens Beaty, bio je profesor psihologije, ravnatelj javne ?kole i agent za nekretnine, a njegova majka, Kathlyn Corinne (djevoja?ki MacLean), profesorica drame; njegovi bake i djedovi također su bili profesori. Obitelj je bila baptisti?ka . Njegov otac preselio je obitelj iz Richmonda u Norfolk, Virginia, a zatim u Arlington, Virginia gdje je postao ravnatelj srednje ?kole. Beattyjeva sestra, tri godine starija, je talentirana i nagrađivana glumica i spisateljica Shirley MacLaine .

Beatty je bio zvijezda mom?adi ameri?kog nogometa u srednjoj ?koli Washington-Lee u Arlingtonu. Ohrabren gluma?kim uspjehom svoje sestre, koja je u to vrijeme postala holivudska zvijezda, odlu?io je raditi kao pomo?ni scenski radnik u National Theateru u Washingtonu , tijekom ljeta prije zavr?ne godine u srednjoj ?koli. To mu je pomoglo da uđe u kontakt s nekoliko afirmiranih glumaca. Nakon mature je odbio 10 sportskih stipendija kako bi se upisao u dramsku ?kolu.

U ?koli drame Sveu?ili?ta Northwestern je studirao glumu i re?iju. ?lan je Sigma Chi bratstva. Odustao je od studija nakon prve godine kako bi se upisao Gluma?ki konzervatorij Stelle Adler u New Yorku .

S 22 godine Beatty se pojavio u oko 40 manjih produkcija. 1960 . je zaradio nominaciju za nagradu Tony za najboljeg glumca za izvedbu u drami A Loss of Roses Williama Ingea. Bit ?e to njegov jedini nastup na Broadwayu.

Nakon nekoliko manjih uloga u televizijskim serijama kao ?to su Studio One ( 1957 .), Playhouse 90 ( 1959 .) i The Many Loves of Dobie Gillis ( 1959 .), Beatty je ostvario svoj filmski debi pod re?ijom Elije Kazana u Sjaju u travi ( 1960 .), zajedno s Natalie Wood . Film je postigao komercijalni uspjeh, a Beatty je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg dramskog glumca . Nakon toga se pojavio u nekoliko filmova koji su pro?li relativno nezapa?eno. Tada, u 30. godini, zaradio je priznanja kritike i mo? kao producent i zvijezda Bonnie i Clyde ( 1967 .) koji je bio nominiran za deset Oscara .

Zbog svog rada na Bonnie i Clyde , Beatty se op?enito smatra prethodnikom generacije Novog Hollywooda, koja uklju?uje redatelje kao ?to su Francis Ford Coppola , Steven Spielberg , George Lucas i Martin Scorsese .

Razmi?ljaju?i o debaklu filma ?to ima novo, ma?kice , gdje ga je preveslao Woody Allen i na kraju ga prisilio da napusti produkciju, Beatty je producirao Bonnie i Clyde kako bi kontrolirao projekte u koje je umije?an. Anga?irao je neprovjerene scenariste Roberta Bentona i Davida Newmana , kao i redatelja Arthura Penna . Kontrolirao je svaki vid produkcije, uklju?uju?i glumce, scenarij i kona?nu verziju filma, ?to ?e ?initi do kraja karijere, bilo kao producent/redatelj ili samo producent. (Valja naglasiti da je u Bugsyju Beatty bio taj koji je odlu?io o kona?noj verziji filma, a ne Barry Levinson , redatelj).

Bonnie i Clyde je postao blockbuster i kulturni kriterij za mladu kulturu te epohe. Film je, zajedno s Goli u sedlu , ozna?io po?etak tzv. ere Novog Hollywooda, gdje su studiji davali veliku slobodu redateljima u ostvarivanju njihovih vizija. Op?enito se smatra, da nije bilo Beattyja i njegove vizije izra?ene u Bonnie i Clyde , koji je kombinirao humor, nasilje i okrutni realizam, studiji nikad ne bi dopustili redateljima Novog Hollywooda da snimaju filmove po kojima su postali slavni, a stagnacija filmske industrije iz ?ezdesetih godina bi se nastavila i u sedamdesetima.

Beattyjevi sljede?i filmovi su bili McCabe i gđa. Miller ( 1971 .), Ubojice i svjedoci ( 1974 .), Holivudski frizer ( 1975 .) i Nebo mo?e ?ekati ( 1978 .). Potonji je bio komercijalni trijumf kakav nije ostvario od Bonnie i Clyde . To je iskoristio kako bi snimio Crveni ( 1981 .), povijesni spektakl o slavnom komunisti?kom novinaru Johnu Reedu u Oktobarskoj revoluciji. Film je osvojio nagrade za re?iju (Beatty), fotografiju i najbolju sporednu glumicu ( Maureen Stapleton ), dok je glavnu nagradu izgubio od filma Vatrene ko?ije . Beatty je jedina osoba uz Orsona Wellesa koja je iste godine zaradila nominacije za glumu, re?iju, scenarij i produkciju, a on je to ostvario dvaput, 1978. i 1981. 1987 . je producirao visokobud?etni Ishtar i nastupio u njemu s Dustinom Hoffmanom . Kritika je pokopala film, a smatra se jednom od najve?ih komercijalnih katastrofa u filmskoj povijesti.

1990 . se vratio kad je producirao, re?irao i nastupio u naslovnoj ulozi strip junaka Dicka Tracyja u istoimenom filmu . Film je bio jedan od najuspje?nijih te godine, a bio je i najve?i uspjeh u dotada?njoj Beattyjevoj karijeri. Nikad poslije nije uspio posti?i takav uspjeh na box-officeu.

Nakon toga je nastupio u ulozi stvarnog gangstera Bugsyja Siegela u biopicu Bugsy ( 1991 .) s Annette Benning s kojom se 1992 . o?enio. S njom je ponovno nastupio u Ljubavnoj aferi ( 1994 .). Posljednji film koji je napisao, producirao, re?irao i nastupio u njemu bio je Bulworth ( 1998 .). 2001 . je nastupio u svom posljednjem filmu Ljubav i drugi poroci koji je postao jedna od najve?ih komercijalnih katastrofa svih vremena. Snimljen je uz bud?et od pribli?no 90 milijuna dolara, a u Americi je zaradio samo 6,7 milijuna. Otada Beatty vi?e nije glumio ni u jednom filmu, ali je izrazio ?elju za povratkom.

1992. se o?enio s Annette Bening , svojom partnericom iz gangsterskog filma Bugsy . Imaju ?etvero djece: Kathlyn (1992.), Benjamina (1994.), Isabel (1996.) i Elle Corinne (2000.).

U svibnju 2005 . je tu?io Tribune Co. za od?tetu od 30 milijuna dolara, tvrde?i kako jo? posjeduje prava na Dick Tracyja . Beatty je prava dobio 1985 ., a sada tvrdi da ih je sedamnaest godina poslije Tribune pripisao sebi kr?enjem procedura. Dick Tracy je zaradio vi?e od sto milijuna dolara od svog objavljivanja 1990., ?ime je postao najuspje?niji Beattyjev film u karijeri.

2006 . je progla?en po?asnim predsjedavateljem Stella Adler Studio of Acting, naslijediv?i Marlona Branda . 2007 . je Udru?enje stranih holivudskih novinara Beattyju dodijelilo nagradu Cecil B. DeMille, koju mu je na dodjeli Zlatnih globusa uru?io Tom Hanks .

• Sjaj u travi ( 1961 .)
• Rimsko prolje?e gđe. Stone (1961.)
• All Fall Down ( 1962 .)
• Lilith ( 1964 .)
• Mickey One ( 1965 .)
• Promise Her Anything (1965.)
• Kaleidoskop ( 1966 .)
• Bonnie i Clyde ( 1967 .) (producent)
• Jedina igra u gradu ( 1970 .)
• McCabe i gđa. Miller ( 1971 .) (scenarist)
• $ (1971.)
• Year of the Woman ( 1973 .) (dokumentarac)
• Ubojice i svjedoci ( 1974 .)
• Holivudski frizer ( 1975 .) (producent i sceanrist)
• Sre?a (1975.)
• Nebo mo?e ?ekati ( 1978 .) (redatelj, scenarist i producent)
• Crveni ( 1981 .) (redatelj, scenarist i producent)
• George Stevens: A Filmmakers Journey ( 1984 .) (dokumentarac)
• Ishtar ( 1987 .) (redatelj)
• Dick Tracy ( 1990 .) (producent i redatelj)
• Madonna: Truth or Dare ( 1991 .) (dokumentarac)
• Bugsy (1991.) (producent)
• Writing with Light: Vittorio Storaro ( 1992 .) (dokumentarac)
• Ljubavna afera ( 1994 .) (scenarist)
• Bulworth ( 1998 .) (redatelj, scenarist i producent)
• The Book That Wrote Itself ( 1999 .) (cameo)
• Ljubav i drugi poroci ( 2001 .)
• Dean Tavoularis : The Magician of Hollywood ( 2003 .) (dokumentarac)
• One Bright Shining Moment ( 2005 .) (dokumentarac)

Warren Beatty na Wikimedijinoj ostavi

• Warren Beatty na sajtu IMDb
• Warren Beatty na Internet Broadway Database ( en )