Vitruvijev ?ovjek

Leonardo da Vinci , oko 1487 .

tu? i pero , 34,4 × 25,5 cm

Galerija Akademije , Venecija

Vitruvijev ?ovjek jeste svjetski poznati crte? Leonarda da Vincija , nastao oko 1487. ^[1] Uz crte? se nalaze i bilje?ke zasnovane na djelu ?uvenog arhitekta Vitruvija . Urađen je perom i tintom na papiru , a prikazuje figuru mu?karca u dvjema pozicijama koje se preklapaju, s ra?irenim rukama (u jednoj) te ra?irenim rukama i nogama (u drugoj), oko kojih su istovremeno opisani kru?nica i kvadrat . Crte? i tekst ponekad se nazivaju Zakonom proporcija ili, rjeđe, Proporcijama ?ovjeka . ?uva se u Galleriji dell'Accademia u Veneciji i, kao ve?ina radova na papiru, prikazuje se samo povremeno. ^{[2] [3]}

Crte? je zasnovan na korelacijama idealnih ljudskih proporcija i geometrije ^[4] koje je opisao starorimski arhitekt Vitruvije u tre?oj knjizi svoje rasprave De Architectura ( O arhitekturi ). On je opisao ljudsku figuru kao osnovni izvor proporcija među tzv. klasi?nim arhitektonskim porecima. I drugi umjetnici poku?ali su oslikati ovaj koncept, ali s manje uspjeha. Leonardov crte? tradicionalno se imenuje u po?ast Vitruviju.

Historija [ uredi | uredi kod ]

Ovaj crte? predstavlja spoj umjetnosti i nauke tokom renesanse te je savr?en primjer Leonardovog zanimanja za proporcije. Također predstavlja i kamen temeljac Leonardovih poku?aja da uspostavi odnose između ?ovjeka i prirode . Encyclopaedia Britannica u svom web-izdanju navodi: "Leonardo je zamislio ovaj veliki slikovni dijagram ljudskog tijela koji je napravio kroz svoje anatomske crte?e i Vitruvijevog ?ovjeka kao cosmografia del minor mondo (kozmografiju mikrosvijeta). Vjerovao je da su mehanizmi ljudskog tijela analogni mehanizmima u svemiru."

Prema Leonardovom viđenju prate?eg teksta, napisanog u ogledalnom rukopisu, crte? je urađen kao studija o proporcijama ljudskog (mu?kog) tijela, kao ?to je opisao Vitruvije:

• dlan je ?irina 4 prsta
• stopa(lo) je ?irina 4 dlana (npr., oko 12 in?a )
• kubit je ?irina 6 dlanova
• korak iznosi 4 kubita
• visina ?ovjeka iznosi 4 koraka (tj. 24 dlana)
• "erit eaque mensura ad manas pansas" (du?ina ?ovjekovih ra?irenih ruku (raspon ruku) jednak je njegovoj visini)
• razmak između po?etka kose na ?elu i dna brade jeste 1/10 ?ovjekove visine
• razmak između vrha glave i dna brade jeste 1/8 ?ovjekove visine
• razmak između dna vrata i do po?etka kose jeste 1/6 ?ovjekove visine
• maksimalna ?irina ramena jeste 1/4 ?ovjekove visine
• razmak između sredine prsa do vrha glave jeste 1/4 ?ovjekove visine
• razmak od lakta do vrha ?ake jeste 1/4 ?ovjekove visine
• razmak od lakta do pazuha jeste 1/8 ?ovjekove visine
• du?ina ?ake je 1/10 ?ovjekove visine
• razmak između dna brade i nosa jeste 1/3 visine glave
• razmak između po?etka kose i obrva jeste 1/3 du?ine lica
• du?ina uha jeste 1/3 du?ine lica
• du?ina ?ovjekovog stopala jeste 1/6 njegove visine

Leonardo o?ito ilustrira De architectura 3.1.2-3, gdje se ka?e:

Ljudsko tijelo stvoreno je tako da je lice, od brade do vrha ?ela i najdonjih korjenova kose, deseti dio ukupne visine; otvorena ?aka, od zape??a do vrha srednjeg prsta, jednaka je licu; glava, od brade do vrha, jeste 1/8, a s vratom i ramenom od vrha prsa do najdonjih korjenova kose jeste 1/6 visine; od sredine prsa do vrha glave jeste 1/4 visine. Ako uzmemo visinu/du?inu samog lica, razmak između dna brade do ispod nozdrva jeste 1/3; isti je i razmak od linije između obrva do ispod nozdrva; od obrva do najdonjih korjenova kose također je 1/3 lica, uklju?uju?i ?elo. Du?ina stopala je 1/6 ?ovjekove visine, du?ina podlaktice je 1/4, a ?irina prsa također 1/4. I ostali dijelovi imaju vlastite simetri?ne proporcije; anti?ki slikari i kipari postigli su veliki i trajni renome koriste?i se upravo njima. Sli?no tome, u dijelovima hrama treba biti najve?a harmonija u simetrijskim odnosima razli?itih dijelova prema op?oj veli?ini cjeline. Zatim ponovo, centralna ta?ka ljudskog tijela je prirodno pupak. Ako ?ovjek bude polo?en poleđice s ra?irenim rukama i nogama, a zatim u pupak bude "zaboden" ?estar, prsti ruku i nogu dodirivat ?e kru?nicu opisanu iz pupka. I jednako kao ?to se oko ljudskog tijela mo?e opisati kru?nica, isto se mo?e opisati i kvadrat. Ako izmjerimo razmak od tabana do vrha glave i onda tu mjeru primijenimo na ra?irene ruke, ustanovit ?e se da je ?irina jednaka visini, kao i u slu?aju ravnih povr?ina koje su savr?eno kvadratne. ^[5]

Vi?estruka ta?ka gledi?ta, ?iji korijeni po?inju s romantizmom , uvjerila nas je da ne postoji univerzalni set proporcija za ljudsko tijelo. Ustanovljena je i posebna disciplina, antropometrija , kako bi se opisale individualne varijacije. Vitruvijeve tvrdnje mogu se interpretirati kao tvrdnje o prosje?nim proporcijama. Vitruvije se namu?io da ustanovi preciznu matemati?ku definiciju onoga ?to je mislio rekav?i da je pupak centar tijela, ali druge definicije dovele su do razli?itih rezultata; npr., te?i?te ljudskog tijela zavisi od pozicije udova i u stoje?em polo?aju obi?no je 10 cm ispod pupka, blizu vrha kosti u kuku.

Leonardov crte? kombinira pa?ljivo ?itanje drevnog teksta s njegovim vlastitim zapa?anjima o stvarnim ljudskim tijelima. U crtanju kru?nice i kvadrata on ispravno zapa?a da kvadrat ne mo?e imati isti centar kao i kru?nica ^[6] , tj. pupak, ve? je on ne?to ni?e. Ova ispravka je inovativni dio Leonardovog crte?a i ono ?to ga razlikuje od prija?njih ilustracija. Također odstupa od Vitruvija u tome ?to je nacrtao ruke podignute u polo?aj u kojem su vrhovi prstiju u istoj visini s vrhom glave, dok su kod Vitruvija pod mnogo manjim uglom, u kojem ruke tvore linije koje prolaze kroz pupak.

Sam crte? ?esto se koristi kao implicitni simbol su?tinske simetri?nosti ljudskog tijela, a u pro?irenom zna?enju i svemira kao cjeline.

Ispitivanjem crte?a mo?e se uo?iti da kombinacija polo?aja ruku i nogu zapravo tvori 16 razli?itih polo?aja. Polo?aj s pravo ispru?enim rukama i spojenim nogama upisan je u kvadrat, dok je polo?aj "ra?irenih orlovih krila" upisan u kru?nicu.

Crte? je bio u kolekciji Giuseppea Bossija koji ga je ubacio u svoju monografiju o Leonardovoj Posljednjoj ve?eri pod nazivom Del Cenacolo di Leonardo Da Vinci libri quattro ( "Posljednja ve?era" L. da Vincija, knjiga 4 ) (1810). ^[7] Naredne godine odvojio je dio monografije koji se odnosio na Vitruvijevog ?ovjeka i objavio ga kao Delle opinioni di Leonardo da Vinci intorno alla simmetria de Corpi Umani ( Mi?ljenja L. da Vincija o simetri?nosti ljudskog tijela ) (1811), s posvetom svom prijatelju Antoniju Canovi. ^[8]

Nakon Bossijeve smrti 1815. Vitruvijev ?ovjek do?ao je u posjed Gallerije dell'Accademia , zajedno s ve?inom njegovih crte?a.

Predstavljanje u modernim vremenima [ uredi | uredi kod ]

Vitruvijev ?ovjek danas se koristi kao savremeni simbol medicinskih profesionalaca i medicinskih establi?menta. Mnoge medicinske kompanije prihvatile su ovu umjetninu kao simbol njihove grupe, kompanije ili organizacije, naro?ito u SAD -u, Saudijskoj Arabiji , Indiji i Njema?koj . Također predstavlja alternativnu medicinu i holopatski pristup zdravlju.

Ovaj crte? ostaje jedno od najspominjanijih i najreproduciranijih umjetni?kih djela u dana?njem svijetu. Proporcije ljudskog tijela, kakve je predlo?io Vitruvije, nadahnule su mnoge umjetnike da naslikaju svoju verziju Vitruvijevog ?ovjeka :

• Cesare Cesariano (1521) koji je bio urednik va?nog izdanja Vitruvijevog djela De Architectura (pretpostavlja se da je Da Vinci uradio ilustracije za ovo izdanje)
• Albrecht Durer (1528) u svojoj knjizi Vier Bucher von menschlicher Proportion ( ?etiri knjige o ljudskim proporcijama )
• Pietro di Giacomo Cataneo (1554)
• Heinrich Lautensack (1618)
• William Blake (1795) "Glad Day" (danas poznata kao "Albion rose"); ova verzija je bez kru?nice i kvadrata
• Verzija Susan D. White Sex Change for Vitruvian Man ( Promjena spola Vitruvijevog ?ovjeka ) (2005) ^[9]

Osim upotrebe u medicinskoj profesiji, ovaj crte? kori?ten je u raznim fiktivnim i nefiktivnim medijima za razli?ite simboli?ke svrhe. Npr., pojavljuje se na nacionalnoj strani italijanske kovanice od 1 eura , a odabrao ga je ministar ekonomije (i kasniji predsjednik Italije ) Carlo Azeglio Ciampi zbog njegovog visokosimboli?nog zna?enja "?ovjeka kao mjere svih stvari". Figura istog oblika obu?ena u svemirsko odijelo bila je na naljepnici koju su na desnom ramenu svog svemirskog odijela nosili ?lanovi Ameri?ke vanraketne pokretne jedinice ( EMU ) koju je koristila NASA . Ovu naljepnicu, nazvanu EVA -naljepnica, dobijali su i svemirski ?eta?i i stavljali su je na svoje kombinezone kao znak da su zavr?ili svemirsku ?etnju.

Stilizirane figure Vitruvijevog ?ovjeka prihva?ene su za sli?ice koje predstavljaju dostupnost u Mac OS -u. ^[10] i ra?unarske interfejse GNOME desktopa.

Naro?ito kad se koristi u fikciji, ovaj crte? se obi?no modificira kako bi odgovarao okru?enju, i to dodavanjem lika ^[11] , kostura ili ne-ljudskog bi?a ^[12] (kao ?to je robot u nau?noj fantastici ili ?ivotinja). Lahko prepoznatljiva slika pogodna je da se o njoj ?esto govori. ^[13]

Reference [ uredi | uredi kod ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi kod ]

Vitruvijev ?ovjek na Wikimedijinoj ostavi

• Stranica Univerziteta Willamette o Vitruvijevom ?ovjeku Arhivirano 2004-09-20 na Wayback Machine-u
• Stranica Univerziteta Stanford o Vitruvijevom ?ovjeku
• Vitruvijev ?ovjek i kvadratura kruga Arhivirano 2014-02-07 na Wayback Machine-u ( de )
• Leonardov Vitruvijev ?ovjek
• Video o Vitruvijevom ?ovjeku
• Savremena interpretacija Vitruvijevog ?ovjeka ^{[ mrtav link ]}