Ulsterske dobrovolja?ke snage (1912)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
UVF-ova freska u Shankill Roadu, Belfast

Ulsterske dobrovolja?ke snage ili Ulsterski dobrovoljci su bili unionisti?ka milicija formirana godine 1913. kako bi sprije?ila autonomiju Irske. Suvremena lojalisti?ka paravojna formacija formirana godine 1966. dijeli isto ime ( UVF ), te tvrdi da neposredno potje?e od Ulsterskih dobrovoljaca, ali između dvije organizacije nema direktne pravne ili organizacijske sukcesije.

Originalnu UVF su formirali Edward Carson i James Craig kao unionisti?ku miliciju u doba napetosti izazvanih izglednim uspjehom tre?e politi?ke kampanje za Irsku autonomiju . Neke suvremene procjene govore da je imala 100.000 ?lanova. Carson i Craig, podr?ani od strane pojedinih engleskih konzervativnih politi?ara, prijetili su uspostavom privremene vlade u Ulsteru ukoliko ta provincija bude dio bilo kakvog re?ima irske autonomije. Preko pola miliona ljudi je potpislao Sve?anu ligu i zavjet (ili Ulsterski zavjet ). Tisu?e njema?kih pu?aka su bile iskrcane u Larneu , ali vlasti pri tome nisu intervenirale (v. Krijum?arenje oru?ja u Larneu ). U to doba su unionisti u?ivali sna?nu podr?ku britanske Konzervativne stranke , ?ak i kada su prijetili pobunom protiv britanske vlade .

Pitanje irske autonomije je privremeno stavljeno ad acta s izbijanjem prvog svjetkog rata . Mnogi ?lanovi UVF su se prijavili u vojhsku, uglavnom u britansku 36. (ulstersku) diviziju . [1] Divizija je pretrpjela te?ke gubitke u julu 1916 . za vrijeme bitke na Sommi . Autonomna Sjeverna Irska je bila ustanovljena Zakonom o vladi Irske , ?to su mnogi Ulsterci shvatili kao nagradu za vjernu slu?bu u ratu.

Neki dijelovi milicije su ponovno formirani godine 1920 . te kori?teni kao specijalna policijska jedinica ( B-Specials ). ?esto su ih optu?ivali za napade na katoli?ko/ nacionalisti?ki raspolo?eno stanovni?tvo Sjeverne Irske za vrijeme anglo-irskog rata 1919-1921, u znak odmazde za IRA-ine napade na policijske i vojne mete.

Bilje?ke

[ uredi | uredi kod ]
  1. Fisk ka?e da se prijavilo 35.000, a 5.000 poginulo za vrijeme napada na njema?ke polo?aje kod Thiepvala na Sommi. P.15.

Literatura

[ uredi | uredi kod ]