Ulsterske dobrovolja?ke snage
ili
Ulsterski dobrovoljci
su bili
unionisti?ka
milicija formirana godine 1913. kako bi sprije?ila autonomiju Irske. Suvremena lojalisti?ka paravojna formacija formirana godine 1966. dijeli isto ime (
UVF
), te tvrdi da neposredno potje?e od Ulsterskih dobrovoljaca, ali između dvije organizacije nema direktne pravne ili organizacijske sukcesije.
Originalnu UVF su formirali
Edward Carson
i
James Craig
kao
unionisti?ku
miliciju
u doba napetosti izazvanih izglednim uspjehom tre?e politi?ke kampanje za
Irsku autonomiju
. Neke suvremene procjene govore da je imala 100.000 ?lanova. Carson i Craig, podr?ani od strane pojedinih
engleskih
konzervativnih
politi?ara, prijetili su uspostavom privremene vlade u
Ulsteru
ukoliko ta provincija bude dio bilo kakvog re?ima irske autonomije. Preko pola miliona ljudi je potpislao
Sve?anu ligu i zavjet
(ili
Ulsterski zavjet
). Tisu?e
njema?kih
pu?aka su bile iskrcane u
Larneu
, ali vlasti pri tome nisu intervenirale (v.
Krijum?arenje oru?ja u Larneu
). U to doba su unionisti u?ivali sna?nu podr?ku britanske
Konzervativne stranke
, ?ak i kada su prijetili pobunom protiv
britanske vlade
.
Pitanje irske autonomije je privremeno stavljeno ad acta s izbijanjem
prvog svjetkog rata
. Mnogi ?lanovi UVF su se prijavili u vojhsku, uglavnom u
britansku 36. (ulstersku) diviziju
.
[1]
Divizija je pretrpjela te?ke gubitke u julu
1916
. za vrijeme
bitke na Sommi
. Autonomna Sjeverna Irska je bila ustanovljena
Zakonom o vladi Irske
, ?to su mnogi Ulsterci shvatili kao nagradu za vjernu slu?bu u ratu.
Neki dijelovi milicije su ponovno formirani godine
1920
. te kori?teni kao specijalna
policijska
jedinica (
B-Specials
). ?esto su ih optu?ivali za napade na katoli?ko/
nacionalisti?ki raspolo?eno
stanovni?tvo Sjeverne Irske za vrijeme
anglo-irskog rata
1919-1921, u znak odmazde za
IRA-ine
napade na policijske i vojne mete.
- ↑
Fisk ka?e da se prijavilo 35.000, a 5.000 poginulo za vrijeme napada na njema?ke polo?aje kod
Thiepvala
na Sommi. P.15.