Uho je organ koji zivotinjama was poopin za detektiranje zvu?nih memova. ^[1]

Izraz se mo?e koristiti za cijeli sistem organa koji sakuplja i prenosi informacije o zvuku (po?etak auditornog sistema ) ili samo njegov vanjski dio.

Organ ?ula sluha i ravnote?e je sme?ten u uhu. ?ulo sluha i ravnote?e su usko povezani ne samo u morfolo?kom, ve? i u funkcionalnom pogledu. ^[2]

Uho se deli na:

1. spolja?nje/vanjsko uho ( auris externa )
2. srednje uho ( auris media )
3. unutra?nje uho ( auris interna )

Spolja?nje uho, kao i srednje, slu?e samo za prijem i sprovođenje zvu?nih talasa do unutra?njeg uha. Spolja?nje uho se sastoji iz u?ne ?koljke i spolja?njeg u?nog kanala . Na dnu ovog kanala se nalazi bubna opna, koja predstavlja granicu između spolja?njeg i srednjeg uha, a opisuje se naj?e??e spolja?njim uhom. ^{[3] [4]}

U?na ?koljka je naboran ko?no - hrskavi?ni organ, koji ima oblik levka, sa ?irim donjim delom. Donji, znatno u?i deo ?koljke, koji je mekan, jer ne sadr?i hrskavicu, nazvan je re?nji? u?ne ?koljke ( lobulus auriculae ). U?na ?koljka je postavljena na bo?noj strani lobanje, između donjoivi?nog zgloba i mastoidnog nastavka.

Na u?noj ?koljci se razlikuju dve strane, spolja?nja i unutra?nja. Spolja?nja strana u?ne ?koljke u celosti je konkavna i pokazuje mnogobrojna ispup?enja i udubljenja. U svom sredi?njem delu ona je izdubljena u prostranu i duboku jamu, koja se zove ?koljka u?ne ?koljke ( concha auriculae ), koja vodi u spolja?nji kanal. Ispred concha auriculae i otvora spolja?njeg u?nog kanala nalazi se trouglasto ispup?enje nazvano tragus ( tragus ). Ono je svojom bazom priraslo za ko?u lica, dok mu je vrh okrenut unazad i pokriva manje ili vi?e ulazni otvor u spolja?nji u?ni kanal. Ispod concha auriculae nalazi se spolja?nja strana ranije pomenutog lobulus auriculae .

Unutra?nja strana u?ne ?koljke je u celini ispup?ena, a okrenuta je medijalno i unazad. Na ovoj strani, kao i na spolja?njoj, nalaze se razna udubljenja i ispup?enja, koja nemaju nekog ve?eg zna?aja. U sastav u?ne ?koljke spadaju: ko?a, hrskavica u?ne ?koljke i delimi?no veze i mi?i?i. Ko?a u?ne ?koljke obla?e njenu hrskavicu, uz koju je naro?ito prirasla na spolj?njoj strani. Ko?a nosi sitne i retke dla?ice, osim na unutra?njoj strani tragusa, gde se nalaze ?vrste i duge dlake, nazvane u?ne dlake ili tragi ( tragi ). Hrskavica u?ne ?koljke ( cartilago auriculae ) ?ini ?vrstu podlogu ?itave u?ne ?koljke, osim u predelu lobulusa auriculae , koji ne sadr?i hrskavicu. Na svome prednjem delu hrskavica u?ne ?koljke se nastavlja hrskavicom spolja?njeg u?nog kanala ( cartolago meatus acustici ), sa kojom gradi celinu. Hrskavica u?ne ?koljke je elasti?na. Ona uglavnom ima ista udubljenja i ispup?enja kao i u?na ?koljka, samo su ona ja?e izra?ena. ^[5]

Spolja?nji u?ni kanal je hrskavi?asto-ko?tani kanal, koji se pru?a od u?ne ?koljke do srednjeg uha, od koga je odvojen bubnom opnom. On se sastoji iz dva dela: 1) hrskavi?no-ko?tanog, koji se nalazi spolja, i 2) ko?tanog, koji se nalazi unutra, u produ?etku hrskavi?no-opnastog dela.

Spolja?nji u?ni kanal ima razli?it pravac. Posmatran u celosti, on je kos ka unapred i unutra, ali njegova dva dela nemaju isti pravac. Hrskavi?no-opnasti deo se pru?a navi?e, unazad i unutra, a ko?tani deo nani?e, napred i unutra, tako da oba dela kanala zaklapaju međusobno tup ugao otvoren nani?e i unapred. Stoga pri stavljanju u?nog levka radi pregleda bubne opne u?nu ?koljku treba povu?i unazad i navi?e, ?ime se osovine oba kanala postavljaju u istu ravan. Spolja?nji deo u?nog kanala je dug oko 25 mm. Spolja?nju tre?inu od toga predstavlja heskavi?no-opnasti deo, u unutra?nje dve tre?ine ko?tani deo.

Spolja?nji u?ni kanal, kao ?to je re?eno, se sastoji iz dva dela. Oba dela su iznutra oblo?ena ko?om.

1. Hrskavi?no-opnasti deo, ili hrskavi?ni spolja?nji u?ni kanal ( meatus acusticus externus cartilagineus ), predstavlja spoljnu tre?inu kanala. Prednji i donji zid ovog kanala obrazuje hrskavica u?nog kanala ( cartilago meatus acustici ), a zadnji i gornji zid - fibrozna opna. Hrskavi?no-opnasti deo obrazuju dva olu?i?a, prednje-donji hrskavi?av i zadnje-gornji opnast, koji su srasli du? svojih ivica.
2. Ko?tani deo spolja?njeg u?nog kanala predstavlja unutra?nje 2/3 kanala. Njegov prednji i donji zid gradi pars tympanica , a zadnji i gornji - pars squamosa slepoo?ne kosti. Spolja?nji kraj ovog dela meatusa predstavlja spolja?nji u?ni otvor ( porus acusticus externus ), dok se na unutra?njem kraju pri?vr??uje bubna opna ( membrana tympani ). Zadnji zid ko?tanog dela kanala je u odnosu na ?upljinama u mastoidnom nastavku, a prednji i donji sa donjovili?nom zglobom.
3. Ko?a spolja?njeg u?nog kanala sadr?i lojne ?lezde, naro?ito oko dla?ica, i posebne krupne znojne ?lezde, nazvane cerumiozne ?lezde ( glandulae cerzminosae ). Sekret ovih ?lezda, koji je mrke boje, pome?an sa sekretom lojnih ?lezda i deskvarmiranim ?elijama obrazuje tzv. u?nu mast, ili cerumen.

Bubna opna je ulo?ena u plitki ko?tani ?leb na dnu spolja?njeg u?nog kanala i predstavlja granicu između spolja?njeg i srednjeg uha. Bubna opna je postavljena koso (pod uglom od 45º) prema prednjem i donjem zidu spolja?njeg kanala, zbog ?ega su ova dva zida kanala ne?to du?a od ostala dva, tj. od zadnjed i gornjeg. S obzirom na sastav i zategnutost, bubna opna se deli na slede?a dva dela:

1. labavi deo ( pars flaccida ), nazvan jo? i Shappnellova opna, koja predstavlja gornji, odnosno manji i tanji deo opne, i
2. zategnuti deo ( pars tensa ) koji ?ini njen donji, ve?i i deblji deo.

Bubna opna je ko?no-fibrozno-sluzoko?na membrana, u vidu elipse, na kojij se razlikuju dve strane, spolja?nja i unutra?nja. Spolja?nja strana bubne opne, koja je pokrivena ko?om i tankim slojem cerumena, udubljena je u vidu plitkog levka. Njen najdublji deo, koji se nalazi malo ispred i ispod sredi?ta bubne opne, nazvan je pupak bubne opne ( umbo membranae tympani ). Od njega prema gore se pru?a beli?asta ?eki?asta pruga ( stria mallearis ), koja je prouzrokovana ?itavom dr?kom ?eki?a. Na gornjem kraju strie mallearis se nalazi kupasto beli?asto ?eki?asto ispup?enje ( prominentia mallearis ), koje izaziva vrh spolja?njeg nastavka ( processus lateralis ) ?eki?a.

Spolja?nja strana bubne opne je podeljena na ?etiri kvadranta bubne opne: prednje-gornji, zadnje-gornji, prednje-donji, i zadnje-donji. Iza oba gornja kvadranta sme?tene su u bubnoj duplji slu?ne ko??ice i chorda tympani. Unutra?nja strana bubne opne je oblo?ena sluzoko?om i u celosti je ispup?ena prema bubnoj duplji. Na granici između pars flaccida i pars tensa na unutra?njoj strani nalazi se sluzoko?ni nabor bubne vrpce ( plica chordae tympani ), ispod koga prolazi bubna opna ( chordae tympani ).

Idu?i od spolja?njeg u?nog kanala ka bubnoj duplji, membrana tympani se sastoji iz slede?a tri sloja: 1) ko?nog sloja, 2) sopstvenog sloja bubne opne i 3) sluzoko?nog sloja.

1. Ko?ni sloj ( stratum cutaneum ), koji obla?e spolja?nju stranu bubne opne, ?ini veoma tanka ko?a spolja?njeg u?nog kanala. Podko?ica (epidermis) se odlikuje vrlo izra?enom regenerativnom spobobno??u, zbog ?ega povrede bubne opne brzo zarastaju.
2. Sopstveni sloj bubne opne ( lamina propria membranae tympani ) jeste srednji, fibrozni i jedini sloj koji isklju?ivo pripada bubnoj opni. On postoji samo u zategnutom delu. U fibrounom sloju utkana je fibroznim vlaknima dr?ka ?eki?a ( manburim mallei ), kao i njegov spolja?nji nastavak ( processus lateralis ).
3. Sluzoko?ni sloj ( tunica mucosa ), koji obla?e unutra?nju stranu bubne opne, deo je sluzoko?e bubne opne i pokriva dr?ku ?eki?a i bubnu vrpcu ( chorda tympani ).

Srednje uho je veoma slo?en sistem ?upljina i kanala, sme?tenih uglavnom u slepoo?noj kosti. Sredi?nji deo srednjeg uha predstavlja bubna duplja ( cavitas tympanica ). Ispred bubne duplje se nalazi Eustahijeva slu?na truba ( tuba auditiva ), koja se pru?a ka donjem delu ?drela. Pozadi bubne duplje se nalaze ?upljine mastoidnom nastavku slepoo?ne kosti. U predelu ?drelnog otvora slu?ne tube ( ostium pharyngeum tubae ) sluzoko?a se uvla?i u trubu, a zatim i u ?upljine u mastoidnom nastavku.

Bubna duplja je ko?tano-opnasta ?upljina, koja predstavlja sredi?nji deo srednjg uha. Od spolja?njeg u?nog kanala je odvojena ve? opisanom bubnom opnom. Ima oblik bikonkavnog so?iva , ali se opisuje kao prizma sa ?est strana. Pored ovih zidova, bubnoj duplji se opisuju i slu?ne ko??ice, koje su sme?tene u njenoj ?upljini.

Zidovi bubne duplje ograni?avaju njenu ?upljinu. Oni su:

• spolja?nji ili opnasti zid ( paries membranacues )
• unutra?nji ili labirintni zid ( paries labyrinthicus )
• prednji ili karotidni zid ( paries carotius )
• zadnji ili mastoidni zid ( paries mastoideus )
• gornji ili pokrovni zid ( paries tagmentalis )
• donji ili jugularni zid ( pries jugularis )

Bubna duplja je u topografskom i klini?kom pogledu podeljena na tri "sprata": gornji, srednji i donji. Ova podela u?injena ja na osnovu odnosa bubne duplje sa bubnom opnom. Gornji sprat, ili epitimpani?ni ?pag ( recessus epitympanicus ) nalazi se iznad bubne opne, a pru?a se navi?e do bubnog krova ( tegmen tympani ). Pozadi, epitimpani?ni ?pag je u vezi sa ?upljinama u mastoidnom nastavku preko ulaza u mastoidnu pe?inu ( aditus ad antrum ). U epitimpani?nom ?pagu koji predstavlja najve?i deo ?upljine bubne duplje, sme?teni su glava ?eki?a ( caput mallei ) i telo nakovnja ( corpus incudis ). Sluzoko?a bubne duplje, prekrivaju?i spomenute delove slu?nih ko??ica i uvla?e?i se izmedju njih, obrazuje u epitimpani?nom ?pagu pli?e ili dublje sluzoko?ne ?pagove (recesuse), koji predstavljaju podesna mesta za skupljanje gnoja u slu?ajevima gnojnih oboljenja u bubnoj duplji.

Srednji sprat, ili mezotimpanum ( mesotympanum ), nalazi se u nivou bubne opne, ispod epitimpani?nog ?paga. U srednjem spratu, osim glave ?eki?a i tela nakovnja, sme?teni su svi ostali delovi ove dve slu?ne ko??ice, kao i cela uzengija.

Donji sprat, ili hipotimpani?ni ?pag ( recessus hypotympanicus ), le?i ispod bubne opne i predstavlja najni?i deo bubne duplje u kome se skuplja gnoj pri gnojenju u bubnoj duplji. Donji sprat je odozdo zatvoren tankim jugularnim zidom bubne duplje, preko koga je u odnosu s unutra?njom jugularnom venom.

Slu?ne ko??ice le?e u bubnoj duplji i prenose zvu?ne talase od bubne opne u unutra?nje uho. Ima ih tri, i to, idu?i od spolja ka unutra: ?eki? ( malleus ), nakovanj ( incus ), i uzengija ( stapes ). Slu?ne ko??ice su zglobljene međusobno i to: ?eki? s nakovanjem pomo?u nepokretnog zgloba, a nakovanj sa uzengijom pokretnim zglobom.

Slu?ne ko??ice pru?aju se od spolja?njeg, membranoznog do unutra?njeg, labirintnog zida bubne duplje. ?eki?, koji je najlaterarnija ko??ica, utkan je u fibrozni sloj membrane tympani, i to svojom dr?kom ?eki?a ( manubrium mallei ) i spolja?njim nastavkom ( processus lateralis ). Uzengija, koja je najmedijalnija ko??ica, uglavljena je svojom bazom uzengije ( basis stapedis ) u tremni prozor ( fenestra vestibuli ), na labirintnom zidu bubne duplje.

?eki? je najve?a od tri slu?ne ko??ice. Njegovi sastavni delovi su: 1) glava ?eki?a ( caput mallei ), koja predstavlja gornji pro?ireni deo ko??ice, zglobljen sa telom nakovanja; 2) vrat ?eki?a( collum mallei ), koji le?i ispod glave; 3) dr?ka ?eki?a ( manubrium mallei ), koja se pru?a nani?e, a utkana je u fibrozni sloj membrane tympani; 4) spolja?nji nastavak ( procesus lateralis ), koji je takođe utkan u fibrozni sloj bubne opne, na ?ijoj spolja?njoj strani prouzrokuje ?eki?no ispup?enje ( prominentia mallearis ), 5) prednji nastavak ( processus anterior ), koji je znatno du?i od prethodnog, a uglavljen je u petrotimpani?nu pukotinu ( fissura petrotympanica ).

Nakovanj se nalazi unutra i iza ?eki?a, a sastoji se iz: 1) tela nakovnja ( corpus incudis ), na kome se nalazi sedlasta zglobna povr?ina za zglobljavanje sa glavom ?eki?a; 2) dugog kraka ( crus longum ), koji se pru?a upravno nani?e, paralelno sa dr?kom ?eki?a, a na donjem kraju nosi zglobnu povr?inu za zglobljavanje sa glavom uzengije; 3) kratkog kraka ( crus breve ), koji je upravljen unazad.

Uzengija je najmanja i najmedijalnija slu?na ko??ica. Njeni sastavni delovi su: 1) glava uzengije ( caput stapedis ), koja se zglobljava sa dugim krakom nakovnja, pomo?u pravog pokretnog zgloba; 2) prednji krak ( crus anterius ), koji je ravan; 3) zadnji krak ( crus posterius ), koji je savijen i du?i od prednjeg kraka; 4) baza uzengije ( basis stapedis ), koja je uglavljena u tremni prozor ( fenestra vestibuli ). Prednji i zadnji krak uzengije spajaju njenu glavu sa krajevima baze uzengije, ograni?avaju?i otvor uzengije.

Mi?i?i slu?nih ko??ica jesu slede?a dva popre?noprugasta mi?i?a, koji svojim reflektornim i sinergi?nim dejstvom reguli?u prenos zvu?nih talasa sa bubne opne, preko slu?nih ko??ica, na unutra?nje uho i ?tite ga od prejakih nadra?aja.

• Mi?i? zateza? bubne opne ( m. tensor tympani ) veoma je tanak, izdu?en mi?i?, ?ija se vlakna pri?vr??uju na zidovima istoimenog ko?tanog polukanala ( semicanalis m. tensoris tympani ) i na hrskavi?nom delu slu?ne trube. Mi?i? se pru?a unazad i prelazi u tanku tetivu, koja se pripaja na vratu ?eki?a ( collum mallei ). Zateza? bubne opne je inervisan istoimenim ?ivcem ( n. tensoris tympani ), granom mandibularnog ?ivca. Mi?i? deluje na ?eki?, koga povla?i ka unutra te tako zate?e bubnu opnu. Ovim dejstvom mi?i? uvla?i bazu uzengije u tremni prozor.
• Mi?i? uzengije ( m. stapedius ) jeste najmanji popre?noprugasti mi?i? u ?oveka. Mi?i? je sme?ten u ?upljinu piramidnog ispup?enja ( eminentia pyramidalis ), na mastoidnom zidu bubne duplje. Veoma tanka tetiva izlazi iz piramidnog ispup?enja na njegovom vrhu i, pru?ena unapred, pri?vr??uje se na glavi uzengije. Mi?i? uzengije je inervisan istoimenim ?ivcem ( n. stapedius ), bo?nom granom n. facialisa . Svojim dejstvom mi?i? povla?i glavu uzengije napolje i nazad, a time izvla?i bazu uzengije iz tremnog prozora. Na taj na?in on smanjuje pritisak u unutra?njem uhu. Mi?i?i slu?nih ko??ica i njihova slo?ena funkcija u potpunosti razja?njeni.

Slu?na truba je ko?tano-opnasto-hrskavi?ava cev, koja spaja bubnu duplju i nosni deo ?drela. Slu?na truba sprovodi vazduh iz ?drela u cavitas tympanica i slu?i za izjedna?avanje pritiska na spolja?njoj i unutra?njoj strani bubne opne. Pri patolo?kim promenama koje izazivaju za?epljenje slu?ne trube pritisak na spolja?njoj strani bubne opne ve?i je od pritiska na njenoj unutra?njoj strani, zbog ?ega nastaju smetnje u uhu. U stvari, zidovi hrskavi?no-opnastog dela slu?ne trube priljubljeni su jedan uz drugi, tako da je truba uglavnom zatvorena. Ona se otvara i postaje prolazna za vazduh pod dejstvom svojih mi?i?a, koji ?e biti opisani na kraju ovog poglavlja.

Slu?na truba, koja je duga oko 36 mm, pru?a se od prednjeg zida bubne duplje do bo?nog zida nazofariksa, i to koso unapred, unutra i nani?e. Ona se, sli?no kao i spolja?nji u?ni kanal, sastoji iz dva dela, ko?tanog i hrskavi?avog, tako da se, idu?i od bubne duplje prema ?drelu na slu?noj trubi razlikuju slede?i sastavni delovi: 1) bubni otvor; 2) ko?tani deo; 3) hrskavi?avi deo i 4) ?drelni otvor.

1. Bubni otvor slu?ne trube ( ostium tympanicum tubae auditivae ) jeste njen zadnje-spolja?nji ovalni ko?tani otvor koji se nalazi na prednjem, ili karotidnom zidu bubne duplje.
2. Ko?tani deo slu?ne trube ( pars ossea tubae auditivae ), koji ?ini manju zadnje spolja?nju tre?inu trube, pru?a se od bubnog otvora unapred i ka unutra. Ovaj deo trube obrazuju polukanal slu?ne trube ( semicanalis tubae auditivae ), izdubljen na pars petrosa slepoo?ne kosti, i unutra?nji kraj pars tympanica -ove kosti. Pars tympanica je prislonjen uz spomenuti polukanal, tako da ga pretvara u potpuni ko?tani kanal.
3. Hrskavi?avi deo slu?ne trube ( pars cartilaginea tubae auditivae ), koji predstavlja njene dve prednje-unutra?nje tre?ine, nastavlja pravac ko?tanog dela, pru?aju?i se prema nazofarinksu. Ovaj deo trube, koji se levkasto pro?iruje idu?i ka unapred, sastoji se iz: 1) hrskavice slu?ne trube ( cartilago tubae auditivae ), koja je u vidu olu?i?a konkavnog nani?e, tako da obrazuje ?itav unutra?nji i gornji zid trube, kao i gornji deo njenog spolja?njeg zida, i 2) opnaste plo?ice ( lamina membranacea ), takođe olu?aste, ali sa konkavitetom navi?e, a koja ?ini najve?i deo spolja?njeg i ceo donji zid trube. Prema tome, oba dela su olu?asta, a spajanjem svojih ivica obrazuju potpuni hrskavi?no-opnasti kanal. Hrskavi?avi deo slu?ne trube pri?vr??en je vezivnim tkivom uz donju stranu lobanjske baze po?ev?i od bodlje klinaste kosti ( spina ossis shenoidalis ) do unutra?njeg lista pterigoidnog nastavka ( lamina medialis processus pterygoideli ). Spolja?nji, uglavnom opnasti zid trube, priljubljen je uz hrskavicu slu?ne trube, pa je truba normalno zatvorena. Na spolja?njem zidu pripajaju se vlakna mi?i?a zateza?a mekog nepca ( m. tensor veli palatini; v. dalje ). Ovaj zid trube u odnosu je sa stablom n. mandibularisa , kao i sa opti?kim ganglionom, koji le?i u uskom prostoru između ovog ?ivca i trube.
4. ?drelni otvor slu?ne trube ( ostium pharyngeum tubae auditivae ), koji ima oblik trougla ili levka, predstavlja prednje-unutra?nji otvor trube. Ovaj prostor kao ?to nam je poznato, le?i na bo?nom zidu nazofariksa, sa kojim je detaljnije opisan. Zidovi slu?ne trube, koji ograni?avaju njenu ?upljinu, oblo?eni su iznutra sluzoko?om. Ona predstavlja produ?etak sluzoko?e ?drela, a nastavlja se unazad sa sluzoko?om bubne duplje.

Kao ?to je ve? re?eno, slu?na truba je pri mirovanju normalno zatvorena. Pri pokretima gutanja slu?na truba se otvara pod dejstvom slede?a tri mi?i?a, koji su detaljnije opisani uz meko nepce i ?drelo. Mi?i? zateza? mekog nepca ( m. tensor veli patatini ), pored svojih ko?tanih pripoja, opisanih detaljno uz meko nepce, pripaja se i na spolja?njem zidu hrskavi?avog dela slu?ne trube. Mi?i? podiza? mekog nepca ( m. levator veli palatini ), osim pripoja na donjoj strani piramide slepoo?ne kosti, pripaja se i na zadnjem kraju donjeg zida hrskavi?avog dela slu?ne trube. Svojim dejstvom pri gutanju, zevanju ili govoru ovi mi?i?i, a naro?ito m. tensor veli palatini , povla?e spolja?njli i donji zid hrskavi?avog dela slu?ne trube i time otvaraju trubu. Stoga m. tensor veli palatini nazvan dilatatorom slu?ne trube.

Ko?tani labirint je sme?ten u sunđerastom tkivu slepoo?ne piramide, unutra i ne?to iza bubne duplje, od koje je odvojen njenim veoma tankim unutra?njim, ili labirintnim zidom. Idu?i od spreda unazad i od unutra ka upolje ko?tani labirint se sastoji iz: 1) pu?a ( cochea ), 2) trema ( vestibulum ) i 3) ko?tanih polukru?nih kanala ( canales semicirculares ossei ). Sva tri dela su ustvari ko?tane ?upljine koje međusobno komuniciraju, a ?iji su zidovi debeli 1?2 mm.

Pu? je prednji deo ko?tanog labirinta, koji ima oblik ku?ice ba?tenskog pu?a. U?i kraj, nazvan vrh pu?a ( cupula cochleae ), okrenut je napred i dole, prema karotidnom kanalu ( canalis caroticus ), dok baza pu?a (basis cochlea) odgovara prednjem delu dna unutra?njeg u?nog kanala (fundus meatus acustici interni). Pu? se sastoji iz tri dela: 1) sto?era, 2) spiralnog kanala pu?a i 3) ko?tane spiralne pol?ice.

Trem le?i iza pu?a, a ispred polukru?nih kanala. U ?upljini trema sme?teni su od opnastog unutra?njeg uha: me?inica ( urticulus ), kesica ( saculus ) i tremni ?pag ( caecum vestibulare ) opnastog pu?a. Trem ima oblik ?uplje prizme sa zaobljenim uglovima i ivicama, te mu se opisuju ?est zidova: prednji, zadnji, gornji, donji, spolja?nji i unutra?nji.

Ko?tani polukru?ni kanali, kojih ima tri, postavljeni su u tri prostora, pozadi i iznad trema, u ?iju se ?upljinu otvaraju. Nazvani su: prednji, zadnji i horizontalni polukru?ni kanal. Svaki polukru?ni kanal ima oblik cilindri?ne cevi, savijene u obliku potkovice, te imaju po dva morfolo?ki razli?ita okrajka. Jedan okrajak je pro?iren i ima izgled ampute, dok je drugi jednostavan, tj. celom du?inom istog kalibra, te je u vidu kraka. Ko?tane ampule, kao i polukru?ni kanali kojima pripadaju, jesu prednja, zadnja i spolja?nja. Njihovi otvori se otvaraju svaki posebno na odgovaraju?em zidu trema. Ko?tani kraci se pona?aju druga?ije u pogledu otvaranja u ?upljinu trema. Kraci prednjeg i zadnjeg polukru?nog kanala spajaju se međusobno obrazuju?i tzv. zajedni?ki ko?tani krak ( crus ocseum commune ), koji ima zajedni?ki otvor u ?upljini trema. Spolja?nji polukru?ni kanal, pored svoje ampule, ima i nespojen prost ko?tani krak ( crus osseum simplex ), koji se zasebno otvara u tremu. Zbog toga se na zidovima trema nalazi pet otvora poulkru?nih kanala, od kojih tri pripadaju ampulama, a samo dva kracima. To su: prednji polukru?ni kanal ( canalis semicirculares anterior ), zadnji polukru?ni kanal ( canalis semicirculares posterior ), spolja?nji polukru?ni kanal ( canalis semicirculares lateralis ).

Bolesti uha su nagluhost (slabljenje sluha, obi?no kod starijih osoba) i gluho?a (potpuni gubitak sluha).

Eustahijeva cijev je kanal koji spaja ?upljinu srednjeg uha sa ?drijelom.

Barotrauma je fizi?ko optere?enje koje naru?ava i o?te?uje strukture u zatvorenim tjelesnim ?upljinama ispunjenima zrakom za vrijeme nagle promjene atmosferskog pritiska.

• Pozitivna barotrauma - pritisak u zatvorenim ?upljinama je povi?en.
• Negativna barotrauma - pritisak u zatvorenim ?upljinama je sni?en.

U tjelesnim ?upljinama, kao i u srednjem uhu postoji određena koli?ina neotopljenog zraka i ona reaguje na promjene atmosferskog pritska. Padanjem atmosferskog pritiska pri porastu visine zapremina zraka u tjelesnoj ?upljini se pove?ava.

Promjene u Eustahijevoj cijevi izazivaju smetnje u srednjem uhu. Barotraumatski poreme?aj se ne javlja kada je pritisak u uhu jednak pritisku okoline. Ako se Eustahijeva cijev otvori pritisci se izjedna?e.

Pozitivna barotrauma se javlja zbog poreme?enosti funkcije cijevi i ako se njeno u??e u ?drijelu ne otvori. Tada se pojavljuje bol i nagluhost. Razlika u pritisku brzo se izjedna?ava gutanjem sline, zijevanjem i propuhivanjem cijevi. Ako je cijev o?te?ena i pritisk se ne izjedna?i, tj. u??e se ne otvara dolazi do negativne barotraume - ?ire se krvne ?ile, nastaju ta?kasta krvarenja, odljepljenje sluznica, uvla?enje bubnji?a uz bol i nagluhost.

Kongenitalne anomalije vanjskoga uha mogu biti povezane s trisomijama pojedinih kromosoma , nasljeđem te virusnim upalama i drugim ?tetnim djelovanjima tijekom trudno?e. Kongenitalne anomalije vanjskoga uha vidljive su ve? pri rođenju. One mogu upu?ivati na funckcionalne nedostatke kao ?to su nagluhost ( hypoacusis ) i gluho?a ( anacusis ). Te su anomalije ?e??e jednostrane, desnostrane i u oko 60 posto slu?ajeva javljaju se ?e??e u dje?aka. Kongenitalne anomalije vanjskoga uha su otapostaza ili odstoje?a u?ka , anotija , mikrotija , makrotija , rascjep ili fisura u?ke , apendiks u?ke , preaurikularna fistula .

Otogene komplikacije obi?no su posljedica kroni?nih, a rjeđe akutnih upala srednjeg uha. Mogu biti egzokranijalne ( akutni mastoiditis , labirintitis , petrozitis , pareza li?noga ?ivca ) i endokranijalne ( tromboflebitis sigmoidnog sinusa , meningitis , ekstraduralni apsces , subduralni apsces , apsces velikoga mozga , apsces maloga mozga ).

Eustahijeva tuba je kanal koji spaja ?upljinu srednjeg uha sa ?drijelom.

Fizi?ko optere?enje koje naru?ava i o?te?uje strukture u zatvorenim tjelesnim ?upljinama ispunjenima zrakom za vrijeme nagle promjene atmosferskog tlaka, nazivamo barotrauma. Pozitivna barotrauma - tlak u zatvorenim ?upljinama je povi?en. Negativna barotrauma - tlak u zatvorenim ?upljinama je sni?en.

U tjelesnim ?upljinama, kao i u srednjem uhu postoji određena koli?ina neotopljenog zraka i ona reagira na promjene atmosferskog tlaka. Padanjem atmosferskog tlaka pri porastu visine obujam zraka u tjelesnoj ?upljini se pove?ava.

Promjene u Eustahijevoj tubi izazivaju smetnje u srednjem uhu. Barotraumatski poreme?aj se ne javlja kada je tlak u uhu jednak tlaku okoline. Ako se Eustahijeva tuba otvori tlakovi se izjedna?e.

Pozitivna barotrauma razvija se zbog poreme?enosti funkcije tube i ako se njeno u??e u ?drijelu ne otvori. Tada se pojavljuje bol i nagluhost. Razlika u tlaku brzo se izjedna?ava gutanjem sline, zijevanjem i propuhivanjem tube. Ako je tuba o?te?ena i tlak se ne izjedna?i, tj. u??e se ne otvara dolazi do negativne barotraume - ?ire se krvne ?ile, nastaju to?kasta krvarenja, odljepljenje sluznica, uvla?enje bubnji?a uz bol i nagluhost.

• Popis kostiju kostura ?ovjeka
• Barotrauma
• Kisi?ko uho
• Audiologija
• Slu?na percepcija

• Protein behind hearing
• 3D Ear page Arhivirano 2020-04-05 na Wayback Machine-u
• Details of various ear problems
• Radiology of the Ear Canal Arhivirano 2014-04-16 na Wayback Machine-u from MedPix
• ?Функционирование уха человека (слух)” . Биофайл. Научно-информационный журнал. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-07 . Pristupljeno 2012-12-05 .