U
historiji kr??anstva
,
u?enicima
su se nazivali pratioci i prista?e
Isusa
za vrijeme njegove
slu?be
.
Dok je Isus imao veliki broj
sljedbenika
, izraz
u?enik
se obi?no koristi za "
Dvanaestoricu
", u?i krug ljudi koji je mo?da predstavljao
dvanaest plemena Izraela
. Uz
Dvanaestoricu
,
evanđelja
i
Djela apostolska
navodi razli?iti broj
u?enika
koji je vario od
70
i 120 do "rastu?e mase".
Isus je prihva?ao ?ene i gre?nike (one koji su prekr?ili
zakone o ?isto?i
) među svoje
sljedbenike
, iako nije jasno da li su bili
u?enici
. U Djelima se navodi kako i sami
apostoli
imaju
u?enike
.
Isus iz Nazareta
je tokom ?ivota oko sebe okupljao brojne u?enike.
Biblijska
tradicija među njima izdvaja dvanaestoricu bliskih u?enika, nazvanih poslanicima ili
apostolima
(
gr
.
apo
- "od" +
stellein
- "slati"), koje je Isus izabrao i poslao da ?ire
evanđelje
narodima.
Novi zavjet
navodi slede?e osobe kao apostole:
Ovo su imena dvanaestorice:
?imun, zvani Petar
, i njegov brat
Andrija
;
Jakov Zebedejev
(stariji) i brat mu
Ivan
;
Filip
i
Bartolomej
;
Toma
i
Matej
, carinik;
Jakov Alfejev
(mlađi) i
Juda Tadej
;
?imun Kanaanac
(Kananej) i
Juda Iskariotski
, koji ga izdade.
Među Isusovim bliskim u?enicima je bilo i onih koji ne spadaju u apostole, poput
Jakova Pravednog
. Jakov nije bio apostol (poslanik), jer nije nigde odaslat da ?iri evanđelje, ve? je ostao u
Jeruzalemu
kao glava crkve.
Prvi Isusovi u?enici razvili su svojevrsni kodeks pona?anja i na?in ?ivota. Iz
Dela apostolskih
doznajemo da su oni delili svoju imovinu.
Glavni ?lanak:
Isusove u?enice
U ranohri??anskim i nehri??anskim dokumentima jedan broj ?ena spominje se u ulozi rođaka, patronesa, dru?benica i sledbenica Isusa Hrista. One su, ?tavi?e, i prvi svedoci njegovog raspe?a, pogreba, vaskrsenja, ali i ravnopravne sagovornice, voljene ?ene, itd. U nekim gnosti?kim dokumentima se vidi da
Marija iz Magdale
ravnopravno u?estvuje u razgovorima s Isusom, pored drugih, mu?kih apostola, pa ?ak i prednja?i u odnosu na njih u pojedinim dijalozima.
[1]
Rukopis iz
zbirke Nag Hamadi
poznat kao
Sophia Isusa Hrista
(kraj 1. ili po?etak
2. veka
) po?inje slede?om re?enicom:
Nakon ?to je (Isus) ustao iz mrtvih, njegovih dvanaest u?enika i sedam ?ena nastavi?e da ga slede i odo?e u Galileju...
Prva Jakovljeva apokalipsa
, spis iz istog perioda, prenosi da Isus svog brata Jakova zbog ne?ega upu?uje na ?etiri ?ene:
Salomu
, Mariju, Martu i Arsinoju. U samom rukopisu postoji praznina, pa neki (Daglas Perot) tuma?e da Jakov treba njih da ohrabri, dok neke (Anti Marjanen) tuma?e da one Jakova podu?avaju.
[1]
Dalje u tekstu (V, 38) Jakov pita Isusa: ?
Kojih sedam ?ena su tvoje u?enice
?“.
[1]
Lukino jevanđelje
pominje imenom tri ?ene ? Marija Magdalena, Jovana i Suzana - kao i ?
mnoge druge koje mu slu?ahu svojim imanjem
“ (Lk 8.2-3). Profesorica Karla Ri?i smatra da Luka:
?daje podatak da je grupa ?ena bez prestanka sledila Isusa na njegovom putovanju... one su oti?le za njim, ostavljaju?i ku?e, porodice, rođake, svoja sela, svakodnevni ?ivot ? i ostale s njim, slu?aju?i, pri?aju?i, putuju?i, pru?aju?i dobra i slu?e?i, ukratko ?ive?i s njim ? i na kraju ga sledile do krsta, gde su ga, kao jedini verni svedoci, gledale kako umire“.
[1]
Neke od ?ena koje se pominju kao Isusove u?enice su
Saloma
,
Marija Magdalena
,
Marija Kleopova
,
Marta
,
Jovana
,
Suzana
i
Arsinoja
. Pored toga, treba pomenuti i
nepoznatu Samari?anku
koju sre?e na putu.
Isus je na?elo odnosa u svojoj zajednici izra?avao ?uvenom izrekom ?
Ko se uzdi?e ponizi?e se
“:
A najve?i između vas da vam bude sluga. Jer koji se uzdi?e ponizi?e se, a koji se ponizi uzvisi?e se.
[2]
Na drugom mestu Isus odnos u svojoj zajednici suprotstavlja odnosu između
vladara
i podanika:
Znate da vladari vladaju narodom i poglavari upravljaju njim. Ali među vama da ne bude tako; nego koji ho?e da bude ve?i među vama, da vam slu?i. I koji ho?e prvi među vama da bude, da bude svima sluga. Jer Sin ?ovje?ji nije do?ao da mu slu?e nego da slu?i, i da dade ?ivot svoj u otkup za mnoge.
[3]
Elejn Pejgels
smatra da se
apokrifni
spisi se razlikuju od nekih
kanonskih
gledi?ta, po kojima je Isus izdvojen od u?enika ili je iznad njih, te navodi primer
Marka
koji prenosi da su u?enici Isusa smatrali svojim
mesijom
i
kraljem
:
Isus je pitao u?enike ≫?ta ka?u ljudi, ko sam ja?≪ A oni su mu rekli, ≫Jovan Krstitelj; a drugi, Elija; a drugi, jedan od proroka.≪ A on ih je upitao, ≫Ali ?ta vi ka?ete ko sam?≪ Petar mu je odgovorio, ≫Ti si Hrist.≪
[4]
Pejgels
nasuprot tome postavlja
Evanđelje po Tomi
koje druk?ije saop?tava tu pri?u:
Isus je rekao svojim u?enicima, ≫Uporedite me s nekim i recite na koga sam nalik.≪ Simon Petar mu je rekao, ≫Ti si kao pravedan anđeo.≪ Matej mu je rekao, ≫Ti si kao mudri filozof.≪ Toma mu je rekao, ≫U?itelju, moja usta nisu nikako u stanju da ka?u na koga si nalik.≪ Isus je rekao, ≫Ja nisam tvoj u?itelj. Zato ?to si pio, opio si se od ?ubornog potoka koji sam ja izmerio.≪
[5]
Prema tuma?enju Elejn Pejgels, odgovori Petra i Mateje pokazuju nizak nivo razumevanja, ali Toma, koji uviđa da ne mo?e Isusu odrediti neku posebnu ulogu, u trenutku uvida prevazilazi odnos u?enika i u?itelja.
[6]
On sam postaje kao Isus koji izjavljuje ≫
Ko god pije iz mojih usta posta?e kao ja, a ja ?u postati kao ta osoba, i skrivene stvari ?e mu biti otkrivene
.≪
[7]
U nekim gnosti?kim izvorima shvatanje Isusa kao u?itelja je veoma blisko
psihoterapeutskom
. Naime, tu je svrha prihvatanja autoriteta njegovo prevazila?enje. Kad ?ovek sazri, nije mu vi?e potreban nikakav spoljni autoritet. Prema Evanđelju po Tomi, kada u?enici tra?e od Isusa da im poka?e gde je kako bi i oni stigli do tog mesta, on ih upu?uje na njih same, da pronađu izvore skrivene u sebi. Ista tema se javlja u
Dijalogu Spasiteljevom
. Kad Matej tra?i od njega da mu poka?e ≫mesto ?ivota≪, Isus odgovara: ≫Svaki (od vas) koji je spoznao sebe video ju je.≪
[8]
On ovde ponovo upu?uje u?enike na samootkrivanje.
[6]
- ↑
1,0
1,1
1,2
1,3
Milan Vukomanovi?, ?ene apostoli u ranom hri??anstvu
[
mrtav link
]
- ↑
Evanđelje po Mateju, 23:11-12 (prevod SPC)
- ↑
Evanđelje po Marku, 10:42-44 (prevod Vuka Karad?i?a)
- ↑
Jevanđelje po Marku 8:27?29.
- ↑
Jevanđelje po Tomi 34.30?35.7, u. NHL 119
- ↑
6,0
6,1
Elejn Pejgels - Gnosti?ka evanđelja
(scribd)
- ↑
Jevanđelje po Tomi 50.28?30, u: NHL 129.
- ↑
Dijalog Spasiteljev 132.15?16, u: NHL 233.