Trondheim

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu


Koordinate: 63° 26' 24" SG?, 10° 24' 00" IGD

Trondhejm
nor. Trondheim

Pogled na središnji deo Trondhejma
Pogled na sredi?nji deo Trondhejma

Grb
Osnovni podaci
Dr?ava   Norve?ka
Pokrajina Sredi?nja Norve?ka
Okrug Ju?ni Trendelag
Osnovan 997.
Stanovni?tvo
Stanovni?tvo (2019.) 198.219
Aglomeracija 279.234
Gustina stanovni?tva 539 st./km²
Polo?aj
Koordinate 63°25′47″N 10°23′36″E  /  63.429722°N 10.393333°E  / 63.429722; 10.393333
Nadmorska visina 0-150 m
Povr?ina 342,3 km²
Trondhejm na karti Norveške
Trondhejm
Trondhejm
Trondhejm na karti Norve?ke
Ostali podaci
Veb-strana www.trondheim.kommune.no

Trondhejm ( nor. Trondheim ) je po veli?ini i zna?aju tre?i grad u Norve?koj . Grad je najve?i grad pokrajine Sredi?nje Norve?ke i sedi?te okruga Ju?ni Trendelag .

Grad Trondhejm je 2011 . godine imao oko 170 hiljada stanovnika u upravnim granicama.

Trondhejm je poznato obrazovno sredi?te u Norve?koj . Grad je veliko visoko?kolsko sredi?te, sa Univerzitetom sa preko 40.000 studenata i zasebnim kampusom. Grad ima i najstariju gimnaziju u Norve?koj , Trondhajm katedralskule , koja je osnovana davne 1152 . godine.

Prirodni uslovi

[ uredi | uredi kod ]
Stara luka Trondhejma
Dana?nja gradska luka
Baklandet, boemska ?etvrt starog Trondhejma

Grad Trondhejm se nalazi u sredi?njem delu Norve?ke . Od glavnog grada Osla grad je udaljen 500 kilometara severno.

Reljef : Trondhejm se nalazi na zapadnoj obali Skandinavskog poluostrva . Grad se razvio na dnu Trondhejmskog fjorda , u nevelikoj ravnici uz more. Ona je zatvorena od ostatka kopna sa planinama. Najpoznatija obli?nja planina je Bimarka , poznata po zimskim sportovima. Noviji delovi grada pru?aju se po ni?im brdima datih planina, pa je grad veoma brdovit. Shodno tome, nadmorska visina grada ide od 0 do 150 m nadmorske visine.

Klima : Klima u Trondhejmu je umereno kontinentalna sa uticajem Atlantika i Golfske struje . Ima primorsku klimu, a od jakih vetrova je za?ti?en planinama u zaleđu. I pored toga, ona je o?trija od klime u Oslu i Bergenu .

Vode : Trondhejm se razvio kao morska luka u dnu istoimenog Trondhejmskog fjorda , zaliva Severnog mora . Gradsko jezgro obrazovalo se na u??u reke Nidelve u Severno more , koj pre u??a meandrira, stvaraju?i te?ko pristupa?ne delove obale, koji su zbog strate?ke sigurnosti bili jezgro nastanka grada.

Istorija

[ uredi | uredi kod ]

Prvi tragovi naseljavanja na mestu dana?njeg Trondhejma javljaju se u doba praistorije . Dana?nje naselje osnovano je u srednjem veku , 997 . godine, od strane vikin?kog kralja Olava Trigvasona . Naselje je prozvao Nidarosom i bilo je prestonica Norve?ke do 1217 . godine. I posle toga vremena grad je velikog zna?aja i kao luka i kao trgovi?te. 1152 . godine tu je osnovana i prva arhiepiskopija na tlu Norve?ke . Na osnovu toga Trondhejm je postao zna?ajno versko sredi?te i mesto hodo?a??a sa Katedralom Nidaros , i danas najpoznatijom crkvenom građevinom u dr?avi.

Kasnija gradska istorija obele?ena je brojnim po?arima , zbog ?ega su vremenom doneti propisi o velikoj ?irini ulica, koji se i danas o?ituju u gradskom tkivu.

Od 15. veka Norve?ka se nalazi u okviru Danske , da bi postepenom ja?ao uticaj ?vedske . ?vedska je 1658. godine preotela Trondhejm i okolinu oblast Trendelag od Danske .

Novi polet Trondhejm do?ivljava u drugoj polovini 19. veka , kada dolazi do industrijalizacije, pa, posredno, do naglog porasta stanovni?tva i ?irenja grada izvan srednjovekovnih granica.

Tokom petogodi?nje okupacije Norve?ke (1940-45.) od strane Tre?eg rajha grad i njegovo stanovni?tvo su vi?e stradali u odnosu na druge gradove u dr?avi. Razlog ovome bila je strate?ka va?nost grada.

Poslednjih decenija Trondhejm se razvio u savremen grad, jedan od najbogatijih u severnoj Evropi .

Stanovni?tvo

[ uredi | uredi kod ]

Danas Trondhejm ima oko 170 hiljada u gradskim granicama, ?to je 3 puta vi?e nego pre pola veka. Grad sa okolnim predgrađima preko 260 hiljada. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu se pove?ava po godi?njoj stopi od 1,5%, a u slu?aju predgrađa ovo je i vi?e.

Etni?ki sastav : Stanovni?tvo Trondhejma je do pre par decenija bilo bilo gotovo isklju?ivo etni?ki norve?ko . Međutim, brojni useljenici iz stranih zemalja izmenili su sastav stanovni?tva. Tako danas etni?ki Norve?ani ?ine 91% gradskog stanovni?tva, a useljenici oko 9%. Najborojniji među njima su Poljaci .

Verski sastav : Ve?ina stanovnika Trondhejma su pripadnici protestantske Crkve Norve?ke . Potom slede ateisti i rimokatolici .

Privreda

[ uredi | uredi kod ]

Privreda Trondhejma posebno se oslanja na veliku gradsku luku , jednu od najve?ih u severnoj Evropi . Grad je poslednjih decenija postao zna?ajno saobra?ajno ?vori?te.

Danas se gradska privreda sve vi?e oslanja na trgovinu i usluge , kao i na primenu nau?no-istr?iva?kog rada.

Gradske znamenitosti

[ uredi | uredi kod ]

Najzna?ajnija gradska građevina je katedrala Nidaros [1] , ?ija je izgradnja zapo?eta jo? 1070 . godine. Crkva je izgrađena u gotskom stilu . Ona je u srednjem veku bila najzna?ajnije hri??ansko mesto na severu, a hodo?asnici su dolazili iz svih krajeva Skandinavije . U njoj se i danas kruni?u norve?ki kraljevi.

Pored toga Trondhejm ima o?uvano gradsko jezgro sa brojnim starim crkvama i građevinama.

Zbirka slika

[ uredi | uredi kod ]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. ?Archive copy” . Arhivirano iz originala na datum 2013-10-17 . Pristupljeno 2012-06-12 .  

Spolja?nje veze

[ uredi | uredi kod ]