Tradicionalno kinesko pismo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tradicionalno kinesko pismo (trad. kin. 正體字 / 繁體字, upro??. kin. 正?字 / 繁?字, pin. Zhengt?zi / Fant?zi ) ili tradicionalni kineski znakovi , su izrazi koji se koriste za dva standardna seta za tiskana kineskih slova . Moderni oblik kineskih slova se prvi put pojavio s kancelarijskim pismom za vrijeme dinastije Han , te je bio manje-vi?e stabilan od 5. vijeka za vrijeme Ju?nih i Sjevernih dinastija . Izraz "tradicionalan" se koristi u kontrastu prema tradicionalnim znakovima jo? jednog standardiziranog seta ? pojednostavljenim kineskim slovima koje je standardizirala vlada Narodne Republike Kine od 1950-ih .

Tradicionalni znakovi se slu?beno koriste u Tajvanu , Hong Kongu i Macauu . Među prekomorskim kineskim zajednicama (osim Singapura i Malezije ), također dominiraju tradiciopnalni znakovi. [1] Nasuprot tome pojednostavljeno kinesko pismo se koristi u slu?benim spisima mati?ne Kine , Singapura i Malezije . Debata o tradicionalnom i pojednostavljenom pismu dugo traje među kineskim zajednicama.

Kineski nazivi

[ uredi | uredi kod ]

Među govornicima kineskog jezika, tradicionalni kineski karakteri se zovu na nekoliko razli?itih imena. Vlada Republike Kine (Tajvana) slu?beno zove tradicionalne kineske karaktere: standardne karaktere ili ortodoksne karaktere (tradicionalno pismo: 正amitcyo katajama體字 , upro??. kin. 正?字 , pinjin : zhengt?zi , tongjong pinjin : jhengt?zih , d?ujin : ??? ??ˇ ?? ). Međutim, isti pojam se koristi izvan Tajvana da se razlikuje standardni, upro??eni i tradicionalni karakteri od varijantnih i idiomatskih karaktera (tradicionalno pismo: 異體字 , upro??. kin. ??字 , pinjin : yit?zi ). [2]

Nasuprot tome, korisnici tradicionalnog kineskog pisma izvan Tajvana, kao ?to su korisnici u Hong Kongu , Makau i prekomorskin kineskim zajednicama, i takođe korisnici upro??enog kineskog pisma, zovu ih slo?enim karakterima (tradicionalno pismo: 繁體字 , upro??. kin. 繁?字 , pinjin : fant?zi ). Neformalni naziv ?stari karakteri“ ( kin. 老字 , pinjin : l?ozi ) ponekad se koristi među korisnicima upro??enog kineskog pisma.

Korisnici tradicionalnih karaktera takođe ih ponekad zovu ?potpuno-oblikovani karakteri“ (tradicionalno pismo: 全體字 , upro??. kin. 全?字 , pinjin : quant?zi ), da bi ih razlikovali od upro??enih kineskih slova.

Neki korisnici tradicionalnih karaktera obrazlo?uju da tradicionalni karakteri su originalni oblik kineskih slova i ne mogu da se zovu ?slo?enim“ kad oni nikada nisu napravljeni slo?eni. Karakteri su sa?uvani kakvi su, i da upro??eni karakteri ne mogu biti ?standardni“, jer upro??eni karakteri se ne koriste u svim Kinesko-je?i?nim regionima [3] . Isto tako, podupira?i upro??enih kineskih karaktera prigovaraju na opis tradicionalnih karaktera kao ?standardni“, jer oni vide nove upro??ene karaktere kao savremeni standard koji se koristi kod velike ve?ine kineskih govornika. Oni takođe isti?u da tradicionalni karakteri nisu doista tradicionalni jer kineski karakteri su se dosta znatno promenili kroz dugo vremena. Mnogi karakteri od Han dinastije su na?inito vi?e razrađeni od izvornog standarda. [4]

Neki stariji ljudi zovu tradicionalne karaktere ?pravilne karaktere“ ( kin. 正字 , pinjin : zhengzi ) i upro??ene karaktere kao ?upro??eno-potezni karakteri“ (tradicionalno pismo: 簡筆字 , upro??. kin. ??字 , pinjin : ji?nb?zi ) ili ?smanjeno-potezni karakteri“ (tradicionalno pismo: 減筆字 , upro??. kin. ??字 , pinjin : ji?nb?zi ) [5] .

?tampani tekst

[ uredi | uredi kod ]

Kada ?tampaju tekst, ljudi u kontinentalnoj Kini i Singapuru uglavnom koriste upro??en sustav. Međutim, Narodna Republika Kina takođe ponekad ?tampa materijal namenjen da se ?ita van kontinentalne Kine koriste?i tradicionalne karaktere (obrnuto je takođe istinito). U rukopisnom tekstu, ve?ina ljudi koriste neformalne, ponekad osobne simplifikacije. U ve?ini slu?ajeva, alternativni karakter (異體字) se koristi u mjestu karaktera od vi?e poteza, kao ?to su ? za 體. Neke simplifikacije su vrlo rasprostranjene, posebno ?taj“ ( tai ) y 台灣 ?Tajvanu“ ( Taiwan ) za razliku od standardnog karaktera (臺). Osim toga, bila su dva glavna upotreba alternativnih karaktera u starom dobu. Prvo, alternativni karakteri su kori?teni za izbjegavanje kori?tenje karaktera formalnog naziva va?ne osobe u manje formalnim kontekstima kao na?in prikazivanja cenjena te osobe, da bi ?uvali slova imena te osobe. Ovo dejstvo se zove ?izbjegavanje uvrede“ (避諱) u Kineskom. Drugo, alternativni znakovi su kori?teni kada su isti znakovi ponovljeni u kontekstu da bi se pokazali da je ponavljanje namjerno nego uredni?ka gre?ka (筆誤).

Kodiranje ra?unalnih znakova

[ uredi | uredi kod ]

U pro?losti, tradicionalni kineski je naj?e??e izveden koriste?i ?emu Big5 , koja favoritizira tradicionalno kinesko pismo. Unikod , međutim, je postao izuzetno popularan na?in renderovanja. Unikod daje jednaku va?nost upro??enim i tradicionalnim kineskim karakterima. Ima razne na?ine koje su dostupne da se unose kineske karaktere u ra?unarima.

Veb stranice

[ uredi | uredi kod ]

WWW Konzorcijum preporu?uje kori?tenje oznake zh-Hant za jezi?ki kod kad se koristi sadr?aj kineskog jezika u tradicionalnim kineskim slovima [6] .

Upotreba u drugim jezicima

[ uredi | uredi kod ]

Tradicionalna kineska slova su takođe kori?tene u korejskom hand?a pismu, i umjereno upro??eni tradicionalni karakteri se koriste u modernom japanskom kanđi pismu. Japanski kanđi je takođe pojednostavljen. Reforma je uticala na manji broj japanskih karaktera, u odnosu na kineske reforme, i mnogi upro??eni kanđi karakteri podudaraju se sa onima koji su upro??eni u Kini, ali jedan manji broj su upro??eni druga?ije pa se stvorila tre?a verzija (npr. ?zmaj“ ? japansko, ? (kinesko upro??eno), 龍 (kinesko tradicionalno)).

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. Keller, Andree Tabouret. [1997] (1997). Vernacular Literacy: A Re-Evaluation. Oxford University Press. ISBN 0-19-823635-2
  2. ( en ) Academy of Social Sciences, (1978), Modern Chinese Dictionary , The Commercial Press: Peking.
  3. ( en ) Huang, Jack. Huang, Tim. 1989. Introduction to Chinese, Japanese, and Korean Computing . World Scientific Publishing. ISBN 9971-5-0664-5
  4. ( en ) Norman, Jerry (1988) Chinese , Cambridge University Press}}, str. 81.
  5. re?i upro??eni i smanjeni su zapravo izgovoreni isto ( homonimi ) u mandarinskom jeziku , i oba izgovorene ?đian“ ( pinjin : ji?n )
  6. ( en ) w3org

Eksterni linkovi

[ uredi | uredi kod ]