|
Op?ti podaci
|
Ime, simbol,
atomski broj
|
titanijum, Ti, 22
|
Pripadnost skupu
|
prelaznih metala
|
grupa, perioda
|
IVB
,
4
|
gustina
,
tvrdo?a
|
4507
kg/m
3
, , 6
|
Boja
|
srebrnobela
|
Osobine atoma
|
atomska masa
|
47,867
u
|
atomski radijus
|
140 (176)
pm
|
kovalentni radijus
|
136 pm
|
van der Valsov radijus
|
bez podataka
|
elektronska konfiguracija
|
[
Ar
]3d
2
4s
2
|
e
-
na
energetskim nivoima
|
2, 8, 10, 2
|
oksidacioni broj
|
4
|
Osobine oksida
|
amfoterni
|
kristalna struktura
|
heksagonalna
|
fizi?ke osobine
|
agregatno stanje
|
?vrsto
|
temperatura topljenja
|
1941
K
(1668
°C
)
|
temperatura klju?anja
|
3560 K (3287 °C)
|
molska zapremina
|
10,64×10
-3
m
3
/
mol
|
toplota isparavanja
|
421
kJ/mol
|
toplota topljenja
|
15,45 kJ/mol
|
pritisak zasi?ene pare
|
0,49
Pa
(1933 K)
|
brzina zvuka
|
4140 m/s
(293,15 K)
|
Ostale osobine
|
Elektronegativnost
|
1,54 (
Pauling
)
1,32 (
Alred
)
|
specifi?na toplota
|
520
J/(kg*K)
|
specifi?na provodljivost
|
2,34×10
6
S
/m
|
toplotna provodljivost
|
21,9
W/(m*K)
|
I
energija jonizacije
|
658,8 kJ/mol
|
II
energija jonizacije
|
1309,8 kJ/mol
|
III
energija jonizacije
|
2652,5 kJ/mol
|
IV
energija jonizacije
|
4174,6 kJ/mol
|
V
energija jonizacije
|
9581 kJ/mol
|
VI
energija jonizacije
|
11533 kJ/mol
|
VII
energija jonizacije
|
13590 kJ/mol
|
VIII
energija jonizacije
|
16440 kJ/mol
|
IX
energija jonizacije
|
18530 kJ/mol
|
X
energija jonizacije
|
20833 kJ/mol
|
Najstabilniji izotopi
|
|
Tamo gde druga?ije nije nazna?eno,
upotrebljene su
SI
jedinice i
normalni uslovi
.
|
Obja?njenja skra?enica:
zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=na?in raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona
|
Titanijum
,
titanij
ili
titan
(
Ti
,
latinski
-
titanium
) je metal
IVB
grupe.
Ima 18
izotopa
?ije se
atomske mase
nalaze između 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani.
Zastupljen je u
zemljinoj
kori u koli?ini od 5000 ppm (ang. parts per million), u obliku
minerala
: ilmenita, rutila i titanita.
Otkrio ga je G.W. Creeda
1791
godine, i takođe nezavisno od prvog otkri?a otkrio ga je M.H. Klaproth w
1795
godine.
Najva?nije jedinjenje titanijuma je bez sumnje titanijumoksid TiO
2
koji se koristi kao dodatak za izbeljivanje u pastama, pra?cima i farbama.
Biolo?ki zna?aj - Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu.
Legure titanijuma su veoma lake i mehani?ki izdr?ljive - posebno na razvla?enje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a takođe i za pravljenje
bicikli
i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura
aluminijuma
ali su od njih zna?no skuplje te su zbog toga manje zastupljene
Medicinska upotreba - Titanijum se koristi, zato ?to je biokompatibilan, u ?irokoj lepezi medicinskih potreba uklju?uju?i hirur?ke implemente i implante, kao ?to je ve?ta?ki zglob kuka koji mo?e opstati na tom mestu u organizmu i preko 20 godina. ?esto se pravi legura sa 4% aluminijuma ili 6% aluminijuma i 6% vanadijuma.
Titanijum ima osobinu da se oseointegri?e i tako omogu?ava upotrebu zubnih implanata koji mogu da ostanu u vilici i preko 30 godina. Ovo svojstvo je takođe korisno za ortopedske primene implanata. Velika korist Titanijuma se ogleda i u njegovom modulu elasti?nosti (Youngov modul) koji je sli?an modulu elasti?nosti kosti koju zamenjuje. Kao rezultat, skeletna optere?enja koja se javljaju između kosti i implanta su ravnomerna i ne dovode do degradacije, frakture i resorpcije okolne kosti, ?to je ranije bio slu?aj prilikom kori??enja drugih materijala za tu svrhu. Ipak legure Titanijuma imaju 2 puta ve?u tvrdo?u od kosti, tako da okolna kost podnosi zna?ajno manje optere?enje pa mo?e da dođe do njene resorpcije.
Po?to Titanijum nije feromagneti?an, pacijenti sa titanijumskim implantima mogu bezbedno biti podvrgnuti dijagnosti?koj proceduri magnetne rezonance.
Priprema implanta za implantaciju u organizam podrazumeva tretiranje implanta lukom visokotemperirane plazme koja uklanja atome sa povr?ine i izla?e atome sve?eg titanijuma koji odmah oksigeni?e.
Titanijum se takođe koristi za hirur?ke instrumente u slikom-navođenoj hirurgiji, kao i kod kolica, ?taka i u svim drugim proizvodima gde je jaka snaga i mala masa materijala po?eljna.