Etienne Pierre Theodore Rousseau
(Pariz,
15. travnja
1812.
?
Barbizon
,
22. prosinca
1867.
), bio je francuski slikar, jedan od najistaknutijih pripadnika
Barbizonske ?kole
.
Theodore Rousseau je rođen u
Parizu
, u
bur?oaskoj
obitelji. U po?etku se ?kolovao za poduzetnika, ali ubrzo pokazuje talent za
slikarstvo
. Iako se njegov otac u po?etku protivio njegovoj odluci da zapo?ne karijeru umjetnika, kasnije se pomirio s njegovim napu?tanjem poduzetni?tva i podr?avao ga u svom radu. Pru?io mu je podr?ku i za vrijeme sukoba s organizatorima pari?kog
Salona
. Kao i mnogi umjetnici
1830-ih
koji su odbacivali akademsku tradiciju studijskog slikanja, Rousseau je nailazio na otpor u nala?enju prostora za prezentiranje svojih likovnih djela na najva?nijoj pari?koj likovnoj izlo?bi.
Utjecaj slikara sljedbenika akademske tradicije bio je vrlo velik, tako da su Rousseauova djela adekvatno prezentirana publici tek
1848.
[1]
Rousseau je izlo?io ?est radova na Salonu
1831.
,
1833.
,
1834.
i
1835.
godine, ali je
1836.
?iri kriti?ara Salona odbio njegovo likovno djelo
Paysage du Jura
(
La descente des vaches
). Između 1836. i
1841.
Rousseau je poslao jo? ?est likovnih djela na Salon, ali ni jedno od njih nije pro?lo izbor ?irija. Otada prestaje slati svoje radove na Salon do
1849.
, kad su prihva?ene sve tri njegove slike.
Tiejokm sukoba s pari?kom kritikom imao je veliku podr?ku u tisku, a novinari su ga nazivali "
le grand refuse
". Pogotovo je postao pogotovo poznat preko novinskih ?lanaka svog prijatelja Theophilea Thorea, likovnog kriti?ara koji ?e se kasnije preseliti u Englesku i pisati kritike pod psedonimom Burger.
[1]
Tijekom godina umjetni?ke izolacije, Rousseau je stvorio neke od njegovih najljep?ih likovnih djela: "Avenija kestena", "The Marsh in the Landes" (danas u
Louvreu
), "Inje" (danas u
SAD
-u), a godine
1851.
, nakon reorganizacije Salona
1848.
, prikazao je i svoje remek djelo, "Rub ?ume" (također u Louvreu). Ova je slika sli?na jednom drugom djelu "Proplanak u Fontainebleau?koj ?umi", danas dijelom kolekcije Wallace u
Hertford Houseu
, u Londonu, ali se razlikuje u kompoziciji
[1]
.
Prije
1848.
Rousseau je rijetko navra?ao u
Barbizon
, ali je nakon toga odlu?io trajno boraviti u ovom selu okru?enom ?umom i tu je ostao do kraja ?ivota. Nakon priznanja svog rada od strane kriti?ara, Rousseau je uspijevao dobro zaraditi od prodaje slika (iako je vrijednost njegovih radova narasla deset puta tridest godina nakon njegove smrti), i okupio je velik broj obo?avatelja. U to vrijeme su ga vlasti jo? uvijek ignorirale, tako da je
Narcisse Virgilio Diaz
prije njega bio progl?en vitezom
Legije ?asti
1851.
godine
[2]
. Rousseau je u to vrijeme ostao bez odlikovanja, ali je nedugo zatim i on odlikovam. Kasnije ?e biti progla?en ?asnikom Legije ?asti.
[1]
Na izlo?bi Exposition Universelle
1853.
okupljeni su na jednom mjestu svi Rousseauovi odbijeni radovi prethodnih dvadeset godina i kriti?ari su ih ocijenili kao jednu od najsjajnijih izlo?eih likovnih cjelina. Nakon neuspje?nog poku?aja prodaje svojih slika putem aukcije
1861.
, Rousseau je razmi?ljao o napu?tanju Pariza i o preseljenju u
Amsterdam
,
London
ili ?ak
New York
.
[1]
Rousseau je tijekom svog kasnijeg ?ivota imao niz nesre?a. Njegova supruga, koja je godinama bila izvorom zabrinutosti, postala je te?ki psihijatrijski bolesnik, dok je njegov stari otac postao financijski ovisan o njemu. Povrh toga, dok su Rousseau i njegova supruga privremeno bili odsutni, jedan mladi? (prijatelj njegove obitelji) koji je ?ivio u njihovoj ku?i u Barbizonu po?inio je
samoubojstvo
. Dok je bio na putovanju u Alpama 1863. slikaju?i krajolik oko
Mont Blanca
, Rousseau je dobio upalu plu?a. Iako se oporavio, nakon povratka u Barbizon je po?eo patiti od nesanice i postupne op?e malaksalosti.
[1]
Izabran je predsjednikom ?irija za likovnu umjetnost izlo?be Exposition Universelle 1867., međutim njegovo razo?arenje ?injenicom da nije osvojio bitnije nagrade dodatno je ugrozila njegovo zdravlje. Mjesec dana kasnije ostao je paraliziran. Djelomi?no se oporavio, ali je do?ivio jo? napada tijekom jeseni iste godine. U studenom se njegovo stanje naglo pogor?alo i Rousseau umire 22. prosinca 1867. u dru?tvu svog dragog prijatelja
Jeana-Francoisa Milleta
. Millet, se nakon Rousseauove smrti nastavio brinuti za njegovu du?evno bolesnu ?enu.
[1]
-
Hrast u Apremontu (1850. - 1852.), Muzej
Louvre
,
Pariz
,
Francuska
-
Barbizonski krajolik, oko 1850., Pu?kinov muzej,
Moskva
,
Rusija
-
Veliki hrastovi starog Bas-Breau, 1864., Muzej likovnih umjetnosti,
Houston
,
SAD
-
- ↑
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Rousseau, Pierre Etienne Theodore". Encyclopædia Britannica (11th ed.). Cambridge University Press.
- ↑
Culture.gouv.fr: potvrda progla?enja vitezom Legije ?asti
, pristupljeno 10. rujna 2014.