Teorija kaosa ili haosa opisuje pona?anje nekih nelinearnih dinami?kih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima pona?aju na prividno nepredvidljiv na?in (pojam kaos obi?no ozna?ava nered ili slu?aj).

Povijest ?ovje?anstva prepuna je događaja u kojima su ljudi nastojali kontrolirati okolinu. Kontrola je nu?na da bi ljudi mogli zadovoljiti sve svoje potrebe (npr. kontroliranje vatre omogu?ilo je ljudima toplinu, za?titu i bolju ishranu). Niz ovakvih uspjeha u povijesti, a posebno u pro?lom stolje?u, naveli su ?ovjeka da razmi?lja na deterministi?ki na?in.

Determinizam zna?i određenost, jednozna?nost, svojstvo u koje ne sumnjamo. Kada bi svijet bio deterministi?ki tada bi mogli predvidjeti svaki događaj te razviti sustav kontrole. Predviđanje se temelji na rje?avanju jednad?bi koje opisuju pona?anje sustava koji nastojimo predvidjeti. U meteorologiji se koriste jednad?be ?ija rje?enja svaki dan pratimo u vremenskoj prognozi i uvijek s dozom skepticizma.

Tek se pojavom ra?unala mogla razviti teorija kaosa jer jedino ra?unala mogu rje?avati jednad?be za predviđanje događaja. To ne zna?i da kaos nije postojao ve? da ga u svakodnevnom ?ivotu nismo primje?ivali. U po?etku su znanstvenici kaoti?ne rezultate poku?avali objasniti na deterministi?ki na?in pa su kaoti?ne pojave pripisivali utjecaju smetnji na sustav.

Prvi slom determinizma nastupio je kada se za nemjerljivo male razlike u po?etnim uvjetima dobio razli?it ishod. U teoriji kaosa ova ekstremna osjetljivost na po?etne uvjete poznata je pod nazivom leptirov u?inak, koji glasi:

"Ako leptir zamahne krilima u Pekingu, on mo?e uzrokovati uragan na Floridi".

To ne zna?i da vjetar koji nastaje mahanjem leptirovih krila uzrokuje uragan, ve? da i mahanje leptirovih krila mo?e promijeniti slijed događaja koji bi se zbio da leptir nije mahao krilima (svi smo bitni). Također bi se moglo re?i i kako ?e zamah leptirovih krila sprije?iti pojavu uragana na Floridi. Kada bi uspjeli uvrstiti sve mogu?e utjecaje na po?etne uvjete, pokazalo bi se da i dalje ne bi mogli u potpunosti predvidjeti budu?a zbivanja.

Drugi slom determinizma je prikaz realnog broja na ra?unalu , odnosno dobivanje dva razli?ita ishoda za dva razli?ita prikaza realnog broja. Ova dva svojstva pojavljuju se samo u kaoti?nim sustavima.

U razdoblju nakon 1989. kaos je pre?ao veliki put. Preobrazio se, posebno u popularnom tisku, u ne?to ?to se naziva ?teorijom kaosa“.

Međutim, kaos nije teorija, to je koncepcija, i to takva da se ne mo?e smisleno odvojiti od ostatka dinamike .

Matemati?ke su tehnike toliko uznapredovale, da danas imamo strog dokaz da model koji je osmislio Edward Lorenz definitivno vodi u kaos.

Teorija kaosa je dobila dru?icu poznatu kao teorija kompleksnosti .

Teorija kaosa nam ka?e da se jednostavni sustavi mogu pona?ati kompleksno; teorija kompleksnosti ka?e nam da se u kompleksnim sustavima mo?e "pojaviti" jednostavno pona?anje.

Lorenzov atraktor ( en )

Teorija kaosa na Wikimedijinoj ostavi