Tajski narodi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tajski narodi , azijska etnolingvisti?ka porodica iz Tajlanda , Laosa , Kine , Vijetnama i dijelova Burme i Indije. Narodi ove porodice govore 76 jezika koji su podijeljeni na 3 srodne skupine: 1) Hlai sa dva jezika; 2) Kadai (12); 3) Kam-Tai (62).

Narodi

[ uredi | uredi kod ]
  • A'ou
  • Ahom , Indija. Oko 8,000,000 Asamaca porijeklom su od Ahoma (A. Diller 1990).
  • Ai-Cham , Kina, 2,700 (2000) u 13 sela.
  • Aiton , Indija. 5,000 (1990 Diller), Assam.
  • Biao , Kina, 50,000 (1999 Liang Min and Zhang Junru).
  • Bijeli Lachi (Lipupo), Vijetnam, provincija Ha Giang. 1,602 (1990 Liang Min)
  • Bijeli Gelao , 20 (2002 Edmondson). Distrikt Yen Minh.
  • Buyang , Kina, Yunnan. Etni?kih 3,000 (2000 D. Bradley).
  • Cao Lan , Vijetnam i Kina. 187,000 u novom tisu?lje?u.
  • Crveni Gelao , 20. Mo?da nestali u najnovije vrijeme. Distrikt Yen Minh, Vijetnam.
  • Cun , Kina, Hainan. Kinezi ih vode kao dio nacionalnosti Han. 80,000 (1999 Ouyang Jueya).
  • Daiya (Tai Ya), 34,000 (1982), Kina, Yunnan.
  • E , 30,000 (1992 Edmondson). Kina
  • En , Vijetnam, provincija Cao Bang . 200 (1998 Edmondson).
  • Gelao , Kina. 579,357 (1999 Li Jinfang).
  • Hongjin Tai , govore tai Hongjin, Kina. 150,000 (1995 Luo Meizhen).
  • Isan ili Thai Isan, govore sjeveroisto?ni thai. 15,000,000 (1983 SIL), Tajland.
  • Jiamao , Hainan, Kina, potomci naroda Jue , spadaju u Li , jezik u hlai . 52,300 (1987 Wurm et al.).
  • Ju?ni Taji, Tajland, 5,000,000 (1990 Diller)
  • Kam-Sjeverni , Kina 463,000 (2003). Razli?iti su od Ju?nih. Kinezi ih zovu Dong.
  • Kam-Ju?ni , 1,000,000. Kina 463,000 (2003). Razli?iti su od Sjevernih. Kinezi ih zovu Dong.
  • Kang , Laos i Kina.
  • Khamiyang , prete?no Indija gdje govorer asamski, tek oko 50 u distriktu Tinsukia u selu Pawaimukh goovre jezikom khamyang.
  • Khamti , Burma 4,235 (2000 WCD), Indija 8,879 (2000 WCD).
  • Khon Mung (Sjeverni Taji), 6,000,000 u Tajlandu (1983 SIL) i 9,396 in Laos (2000 WCD) u Laosu.
  • Kuan (Tai Kouane), Laos, 2,500 (popis 1995), kod rijeke Mouan
  • Lachi (La Chi, Lati), Vijetnam, provincija Ha Giang. Sastoje se od Lachi-Crni (Liputio) i Lachi-Dugokosi (Lipupi). U Kini ?ive Lachi-Cvjetni (Lipuliongtco), Lachi-Crveni (Lipuke), Han Lachi (Liputcio), Bag Lachi (Lipute). Etni?kih 9,600 (2000 D. Bradley).
  • Laha , Vijetnam. 5,686 (popis 1999).
  • Lakkia , Kina. 12,000 (1999 Liu Baoyuan).
  • Lao narod , Laos, 3,188,577; 3,000,000 u Laosu (1991 UBS).
  • Lao Phuan , govore phuan. Tajland i Laos, 204,704 (2000 WCD).?
  • Lao Song , Tajland. 32,307 (2000 WCD).
  • Li ili Hlai, Hainan , Kina. Od vi?e naroda: 432,000 Ha, 178,000 Qi, 52,000 Jiamao, 44,000 Bendi, 30,000 Meifu (popis1990).
  • Lingao (Ongbe), Hainan, Kina. Vode ih kao dio nacionalnosti Han. Oko 700,000.
  • Lu (Tai Lu), Kina, Laos, Burma, Tajland, Vijetnam. Svih 672,064.
  • Maonan , Etni?kih 20,000 (2000 Liang Min), Kina.
  • Mjuniang , govore cao miao. 63,632 (2000 WCD).
  • Mo (Ching), govore jezikom mak. Etni?kih 10,000 (2000 D. Bradley).
  • Mulao (Mulam) Etni?kih 159,328 (popis 1990), Kina.
  • Nung (Planinski Nung ili Thai Nung), Vijetnam, 856,412 (popis 1999), i ne?to malo u Laosu. Govore brojne dijalekte: xuong, giang, nung an, nung phan slinh (nung fan slihng), nung chao, nung loi, nung quy rin (guiren), khen lai, nung inh.
  • Nyaw (Jo), Tajland, 50,000 (1990 Diller).
  • Nyong (Yong), Tajland, 12,561 (2000 WCD).
  • Pa Di , Kina i Vijetnam.
  • Phutai (Phu Thai), Tajland, Laos i Vijetnam Ukupno 519,400.
  • Pubiao , govore laqua ili qabiao. Vijetnam i Kina. Oko 600 u novom tisu?lje?u.
  • Puyi (Bouyei), Kina i Vijetnam. 2,049,000, na kraju 20. stolje?a (popisi)
  • Rien , Laos, 5,279 (2000 WCD).
  • Saek (Tai Sek), obje obale Mekonga, Laos i Tajland. 25,000. ranih 1990.-tih.
  • ?an (Shan), Burma 3,200,000 (2001 Johnstone and Mandryk) uklju?uju?i 350,000 Tai Mao (1990 A. Diller ANU). U Tajlandu 60,000 (2001 Johnstone and Mandryk).
  • ?uej (Shui), Etni?kih 200,000 ili vi?e (1999 Zeng Xiaoyu). 120 u Vijetnamu (2002 Edmondson).
  • Tai Daeng (Crveni Tai), Vijetnam i Laos. 165,000.
  • Tai Dam , Vijetnam, Laos, Tajland. 763,700.
  • Tai Don , Vijetnam (280,000, 2002 .), 200,000 iu Laosu (popis 1995).
  • Tai Hang Tong , Vijetnam, sjeverni Vijetnam. 10,000 (2002).
  • Tai Khun , Burma 114,574 (2000 WCD) i Tajland, 6,281 (2000 WCD). Govore jezikom khun.
  • Tai Long , Laos, 4,800 (2004).
  • Tai Man Thanh , sjeverni Vijetnam. 20,000 (2002).
  • Tai Men , Laos, 7,200 (1995 census). jezik: tai mene.
  • Tai Nua (Kineski ?ani), govore tai nua. Etni?kih 1,025,128 (popis 1990). Kina, Laos, Burma, Tajland.
  • Tai Pao , Laos, 3,300 (Laos 1995).
  • Tai Phake , Indija, govore, phake. 5,000 (1990 Diller).
  • Tay , Vijetnam, 1,477,514 (1999 census).
  • Tay Khang , Laos, 200.
  • Tay Tac , Vijetnam.
  • Tay Jo , Vijetnam, govore tai do. 300 (2002).
  • Tay Sa Pa , Vijetnam, 300 (2002 Edmondson).
  • Thai (Sijamci), Tajland. 20,229,987.
  • Thu Lao , Vijetnam] 200 (2002 Edmondson).
  • Tsun-Lao , Vijetnam, 10,000 (1993 Dang Nghiem Van). Asimiliraju se u Vijetnamce.
  • Turung , Indija, distrikt Golaghat u Assamu. jezik im je izumro a sada govore singpho.
  • Yanghuang , govore t'en. Etni?kih 25,000 (2000 D. Bradley).
  • Yerong (Daban, Daban Yao). Dio narodnosti Yao. 378 (2000 WCD).
  • Yoy (Tai Yo), Tajland i Laos 6,000 1990.-tih.
  • Zeleni Gelao (Green Gelao), Vijetnam, 300 (2002 Edmondson) u distriktu Yen Minh.
  • ?uan (Zhuang), sastoje se od mnogih grupa koje govore i ju?nim i sjevernim ?uanom. Kina .

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Tajski_narodi&oldid=14978838