Za titulu, vidite ?lanak Bogorodica (titula) .

Za film, vidite ?lanak Gospa (film) .

Prema Novom zavjetu , Marija ( aramejski : ???? [ Mary?m ] = "gorka"; arapski : ???? ( Maryam ); gr?ki : Μαριαμ [ Mariam ], Μαρια [ Maria ]) je bila majka Isusova .

Sveta Marija , Bla?ena djevica Marija i Bogorodica (gr?ki: Θεοτοκο? [ Theotokos ] ? Teotokos) su tradicionalni naslovi koje koriste katolici , pravoslavci i ostali da opi?u Mariju.

Kada je Bogorodica navr?ila ?est meseci, majka je postavila na zemlju (da vidi mo?e li da stoji), a tom prilikom je Bogorodica napravila sedam koraka. Odu?evljena Ana je rekla: "?iv Gospod Bog moj, ti ne?e? hoditi po zemlji, dok ja ne prinesem tebe u hram Gospodnji", a kada je napunila tri godine, do?lo je vreme da malu Mariju prinesu Bogu na dar, kao trogodi?nje ?isto jagnje. I do?ao je dan sve?anog ulaska u Jerusalimski hram (Vavedenje). Pred sve?anim hodom i?le su mlade ?iste devojke, a za njima sveta k?er pravednih roditelja. Kod vrata Jerusalimskog hrama, u susret majci velikog prvosve?tenika iza?li su mnogi sve?tenici, na ?elu sa prvosve?tenikom Zaharijem. Prema Predanju, ovde se dogodilo ?udo: "Oko hrama bilo je 15 stepenica, na svakoj od njih pevali su jedan psalm sve?tenici i leviti, uzlaze?i na slu?enje. Na prvi stepenik od ovih, postavili su roditelji mladu Mariju. Deva Gospodnja sama, ne podr?avana i ne olak?avana ni?ijom rukom, uzi?la je po svim stepenicima tako, kao da je u punom uzrastu." Iz Evina potomstva Bog je izabrao Djevicu Mariju da bude Majka njegovog Sina. Kao "puna milosti", ona je "najodli?niji plod Otkupljenja: ve? od prvoga ?asa svog za?e?a potpuno je o?uvana od svake ljage isto?noga grijeha te je cijeloga svog ?ivota ostala slobodna od svakog osobnog grijeha ( dogma o Bezgre?nom za?e?u Bla?ene Djevice Marije).

Pravoslavno u?enje o Presvetoj Djevi Mariji Bogorodici mo?e se rezimirati u nekoliko imena ili glavnih naziva:

• Nevesta, Prisnodjeva: Termin αιπαρθενια [ aiparthenia ] ("uvek-djeva") javlja se prvi put kod Sv. Ignjatija Bogonosca (Efescima XIX,1), koji smatra Spasiteljevo rođenje od Djeve kao jednu od velikih tajni Spasenja . Odatle ?e taj termin preuzeti celokupna patristi?ka tradicija da bi se njime ozna?ilo neporo?no Hristovo za?e?e u utrobi Djeve, bez ?ovekovog posredni?tva. Logos sam, silom Duha Svetoga , prima stvarnu ljudsku prirodu od tela Djeve: "Premudrost sazda sebi ku?u" (Pri?e 9,1). U viđenju kupine koja gora?e a ne sagoreva?e (Izl. 3,2-3), tuma?i razlikuju ognjeni plamen, simvol materinstva, i grane, koje su simvol devstvenosti. U bogoslu?benim knjigama ona se naziva "dveri ?ivota" , "neporo?na Djeva" , "neprohodne dveri Gospodnje, kroz koje je samo Svevi?nji pro?ao i tebe samu zape?a?enu sa?uvao" . Ona je "za?ela bez semena i rodila neizrecivo Boga Logosa, ?istotom biv?i zape?a?ena i djevstvom sa?uvana" , te je pre rođenja i u rođenju Djeva i posle rođenja Djeva (πατθενο? [ patthenos ]).
• Bogorodica, Mati Bo?ija (Gospodnja). To je pravo ime Djeve Marije ispisano na ikonama sa inicijalima MR - ΘΟΥ, to jest Μητηρ Θεου - Mater Domini - Majka Bo?ija (Luka 1,43). Naziv Θεοτοκο? [ Theotokos ] usvojio je Tre?i Vaseljenski Sabor (Efes, 431), protiv Nestorijeve jeresi a kao razvoj pravoslavnog u?enja o sjedinjenju dveju priroda u Isusu Hristu , ali ga Crkva nije unela i u Simvol vere. Djeva "je rodila telom jednoga od Trojice, Hrista Boga", zato je ona Bogorodica: "Onoga koji se pre vekova rodi od Oca bez matere, Sina i Logosa Bo?ijeg, poslednjih godina rodila si ovaplo?enog od pre?iste krvi tvoje, bez mu?a, Bogorodice" . Ona nije majka bo?anstva, nego Sina koji je Bog , jer je neizrecivo za?ela telo Hristovo. "Kroz nju Nevidljivi se vidi." Sam Sin uzeo je svoju ?ove?ansku prirodu, telo i du?u, procesom materinstva i neporo?nog za?e?a, od Duha Svetoga : "Neobuhvatni Logos O?ev od tebe, Bogorodice, obuhvatio se, ovaplotiv?i se". Nestorije, koji razdvaja?e u ovaplo?enom Sinu Bo?ijem dva lica, bo?ansko i ?ove?ansko, u?io je da je Isus prosti ?ovek u koga je Sin do?ao i obitavao i sa kojim ?ini veoma tesno jedinstvo. Protiv ove jeresi, Efeski Sabor proklamova?e da Djeva nije rodila ?oveka, ili posebnog ?oveka, nego samog Sina Bo?ijeg , koji je uzeo od nje savr?enu ljudsku prirodu. Tako je njeno bogomaterinstvo bilo priznato zajedno sa njenom devstveno??u.
• Blagodatna (Luka 1,28), Presveta (Παναγια [ Panagia ]), Carica . Ve? Stari zavet govori o proslavljanju Majke Bo?ije (Ps. 44). Ona se poistove?uje sa lestvicom između neba i zemlje u Jakovljevom snu (Post. 28,12), preko koje je Bog uzeo na?u ljudsku prirodu i po kojoj anđeli Bo?iji silaze i penju se. U Pravoslavnoj tradiciji , Marija Djeva se upoređuje sa Evom , budu?i da je slika novoga ?ove?anstva. Kao ?to je Eva sudelovala u Adamovom padu i smrti , tako je isto Marija Djeva u?estvovala u povratku uprljanog lika u prvobitno stanje. S jedne strane, ona je to stanje dostigla svojim smirenjem (Luka 1,46-47), a s druge, ona je osve?ena silaskom Logosa , postav?i izvor ?istote i netrule?nosti. Sv. Jovan Damaskin u svojoj Besedi na Uspenje naziva je "hramom Logosa" . Svetija od svih svetih, "?asnija od heruvima i proslavljenija od serafima" , ona je za?titnica, pokroviteljka, posrednica i pomo?nica vernih. Velika moliteljka Hri??ana, ona prinosi njihove molitve pred presto njenoga Sina i Boga: "Ti si topla moliteljka ka Sinu tvome i Bogu na?em, jer molitve Majke mnogo mogu na umilostivljenje Vladike" . U tom smislu ona se priziva na Liturgiji , opeva u pesmama i ?ivopi?e na ikonama.

Pravoslavna Crkva nije prihvatila dva mariolo?ka dogmata koje je u Rimokatoli?koj crkvi proglasio rimokatoli?ki magisterij na temelju marijanske pobo?nosti:

• Bezgre?no za?e?e Djeve (1854)
• Njeno vaznesenje telom (1950)

Pomenute dve dogme kvare odnos između ?oveka i Ovaplo?enja Boga , kao i između Isusa Hrista i ikonomije Spasenja. Po blagodati Bogorodica, Djeva Marija po rođenju jeste ?erka Adamova i samo tako ona mo?e predstavljati ?ove?anstvo koje o?ekuje spasenje: "Evo slu?kinje Gospodnje. Neka mi bude po rije?i tvojoj" (Luka 1,38). Zato je i njeno obo?enje plod Ovaplo?enja Logosa koji je jedinstveni izvor netrule?nosti. Vaznesenje telom mo?e imati smisao proslavljanja ljudske prirode, ali to ne uni?tava jedinstvenu posredni?ku iskupiteljsku ulogu Isusa Hrista , jer je Hristos onaj ko joj uznosi telo na nebo. Naravno, lik neporo?ne i za Crkvu uvek posrednice Djeve, duboko je utisnut u pravoslavnu pobo?nost.

Jo? jedna se razlika krije u prikazivanju Bogorodi?inog lika na ikonama. Dok se u katoli?anstvu on prikazuje slobodno, na osnovu impresije umetnika, u pravoslavlju se veruje da je sam sv. Luka slikao Majku Bo?ju za ?ivota i da su na osnovu nje naslikane i druge ikone kao ?to je ikona Presvete Bogorodice Trojeru?ice. Te je tako i sa?uvan pravi lik Bogorodice kroz vekove i uvek se slika po uzoru na ranije ikone.

Marija (majka Isusova) na Wikimedijinoj ostavi

• Katekizam katoli?ke crkve