Za ostale upotrebe, v. Spartak (razvrstavanje) .

Spartak
Originalni poster filma
Re?ija	Stanley Kubrick
Producent	Edward Lewis
Scenario	Dalton Trumbo Howard Fast (roman)
Uloge	Kirk Douglas Laurence Olivier Peter Ustinov John Gavin Jean Simmons Charles Laughton Tony Curtis
Muzika	Alex North
Distribucija	Universal Pictures
Datum(i) premijere	7. 10. 1960  ( 1960-10-07 )
Trajanje	184 min.
Zemlja	SAD
Jezik	Engleski jezik
Bud?et	$12 million (procena)

Spartak ( eng . Spartacus ) je povijesni filmski spektakl Stanleyja Kubricka iz 1960 . temeljen na istoimenom romanu Howarda Fasta o Spartakovu ?ivotu i Tre?em robovskom ratu . U glavnim ulogama nastupili su Kirk Douglas kao pobunjeni rob Spartak i Laurence Olivier kao njegov smrtni neprijatelj, rimski general i politi?ar Marko Licinije Kras . U ostalim ulogama pojavili su se Peter Ustinov kao trgovac robovima Lentul Batiata (koji je za tu ulogu osvojio Oscara za najboljeg sporednog glumca ), John Gavin (kao Julije Cezar ), Jean Simmons , Charles Laughton , Herbert Lom , Woody Strode , Tony Curtis , John Dall i Charles McGraw .

Film po?inje u robovskim rudnicima u rimskoj provinciji Libiji . Spartak ( Kirk Douglas ), sna?ni Tra?anin , poma?e starijem ?ovjeku koji je pao. Rimski vojnik ka?e Spartaku da se vrati poslu, na ?to ga ovaj napada i ugrize za gle?anj, i to u Ahilovu tetivu. Spartak je zbog toga privezan i osuđen na smrt gladovanjem. Lentul Batiata (Peter Ustinov), impresario gladijatorskih borbi, sti?e tra?e?i nove kandidate za gladijatore. S gađenjem pregleda nekoliko robova i kona?no se odlu?uje za Spartaka, prepoznav?i u njemu neslomljeni duh. Baitata otplovi za Capuu, gdje je smje?ten njegov kamp za obuku.

Nakon nekoliko scena koje prikazuju gladijatorsku obuku i ?ivot u ?koli, Kras ( Laurence Olivier ) sti?e s nekoliko pratilaca, ?ele?i se zabaviti gledaju?i par gladijatora u borbi do smrti. Odabran je Spartak, koji biva pora?en, ali pobjednik (Woody Strode) ga odbija ubiti, baciv?i svoj trozubac u povi?enu lo?u s promatra?ima, i napav?i Rimljane. Kras ubrzo svladava roba i sprema se na odlazak. Dok odlazi, kupuje lijepu robinju Variniju, koju je Baitata namijenio Spartaku. Spartak i Varinija su se zaljubili, a u o?aju zbog gubitka, on podi?e ustanak. Gladijatori zauzimaju Capuu i sve okruge oko nje. Mnogi lokalni robovi se pridru?uju pobunjenicima. U rimskom Senatu, plebejski senator Sempronije Grakho (Charles Laughton) lukavo izmanipulira Krasova ?ti?enika i prijatelja Marka Glabra (John Dall) i natjera ga da zauzme Rimski garnizon kako bi sru?io pobunu, ostavljaju?i slobodan put za Grakhova saveznika, Julija Cezara (John Gavin) da preuzme kontrolu nad gradom. U međuvremenu, Kras kupuje novog roba, Antonina (Tony Curtis), biv?eg dje?jeg u?itelja sa Sicilije i poku?a ga zavesti. Antonin ubrzo pobjegne i pridru?i se Spartaku.

Spartak pregledava neke nove novake, zadu?uju?i ih za razne pozicije ovisno o njihovim vje?tinama. Antonin, koji je među njima, predstavlja se kao pjesnik i iluzionist. Kasnije zabavlja robovsku vojsku, ali je odlu?an postati vojnikom, neizravno komentiraju?i vezu između politike i umjetnosti. Spartak se nalazi s Varinijom, koja je pobjegla od debelog Batiata: potr?ao je za njom, ali je bio predebeo da bi je uhvatio. Nakon ?to je uni?tio Rimski garnizon, Spartak otkriva svoj plan o bijegu preko mora, na brodovima cicilijanskih gusara, kojima bi mogao platiti od blaga koje su robovi nagomilali plja?kom.

Rim uporno ?alje vojsku kako bi ugu?io pobunu, ali Spartak ih sve pora?ava. Kras daje ostavku u Senatu, navodno kako bi dijelio sramotu svog prijatelja Glabra. Međutim, Grakho posumnja da on ?eka da situacija postane tako o?ajna da ?e ga senatori u?initi diktatorom, neutraliziraju?i na taj na?in Grakhovu rivalsku plebejsku stranku. Grakho, u vlastitom interesu, po?inje pomagati robovima kako bi uskratio Krasu njegovu priliku. Cezar izdaje Grakha, a Kras pose?e duboko u svoj d?ep kako bi upropastio plan.

Nakon ?to biv?i robovi dolaze do obale, shva?aju da je Cicilijance potkupio Kras. Cicilijanski poslanik (Herbert Lom) ponudi prijevoz Spartaku, kojem se obra?a s "Generale", zajedno s trudnom Varinijom i njegovim vi?im ?asnicima, do Azije gdje bi "?ivjeli kao kraljevi". Po?teni Tra?anin, međutim, ne ?eli napustiti svoju vojsku. Nakon toga se nađe u zamci triju rimskih vojski ( Pompejeve u Kalabriji , Lucullusove u Brindisiju i Rimskog garnizona). Rimsko prestrojavanje natjeralo je Spartaka u poziciju gdje mu je jedina ?ansa da se probije kroz Rim, strategija koja ima malo ?anse za uspje?an zavr?etak. U međuvremenu, Senat daje Krasu sve ovlasti koje je tra?io. Batiatu je anga?irao Kras kako bi mu pomogao identificirati Spartaka nakon njegova o?ekivanog zarobljivanja, a u zamjenu mu je obe?ano pravo na trgovinu Spartakovim robovima.

Kona?na bitka zavr?ava porazom robovske vojske i mnogim zarobljenicima, uklju?uju?i Spartaka. Kras obe?ava zarobljenicima da ne?e biti ka?njeni ako identificiraju Spartaka ili njegovo tijelo. Robovi se di?u jedan po jedan i tvrde da su oni Spartak ("Ja sam Spartak!"). Kras ih sve osuđuje na raspe?e po Apijskom putu, od boji?ta do vrata Rima. Antonina i Spartaka ostavlja kao posljednje, prepoznav?i lice i ime potonjeg s posjeta Capui.

U međuvremenu, Batiata shva?a da zbog Krasove osvete ne?e biti ni?ta od njegove planirane aukcije pre?ivjelih robova. Varinija je odvedena u Krasov dom, gdje je on neuspje?no zaprosi. U svojem posljednjem ?inu prije po?injenja samoubojstva, osramo?eni Grakho velikodu?no ponudi Batiati da ukrade Variniju od Krasa, zatim zatra?i slobodu za nju i njezina sina, osobno napisav?i oslobađaju?i dokument za njih. U međuvremenu, Kras naređuje Spartaku i Antoninu da se obra?unaju do smrti, nestrpljiv da pri?eka slavlja sljede?i dan u kojem bi se dvojac trebao obra?unati, te objavljuje da ?e pobjednik biti razapet. I jedan i drugi poku?aju ubiti drugoga, kako bi po?tedjeli onog drugog spore smrti u agoniji na kri?u. Spartak pobjeđuje i sutradan je raspet pokraj zidina Rima. Kras priznaje Cezaru da se sada i po prvi put "boji" Spartaka, koji je postao mu?enik.

Baitata i Varinija odlaze u Galiju i putem ugledaju Spartaka kako visi na posljednjem kri?u, ali ne jo? mrtvog. Varinija pokazuje Spartaku njihova novorođenog sina i zaklinje mu se da ?e odrasti kao slobodan ?ovjek. Spartakova glava klone naprijed, a Varinija se vra?a na kola i odlazi.

Produkciju Spartaka dijelom je potaknuo Kirk Douglas nakon ?to nije uspio dobiti naslovnu u ulogu u Ben-Huru Williama Wylera . Douglas je radio prije s Wylerom na Detektivskoj pri?i i duboko se razo?arao kad je ovaj odabrao Charltona Hestona . Ne ?ele?i se pojaviti pora?en, odlu?io je zasjeniti Wylera i snimiti vlastiti spektakl, Spartak .

Howard Fast je originalno anga?iran kako bi adaptirao vlastiti roman, ali se nije sna?ao rade?i na formatu scenarija pa je zamijenjen Daltonom Trumbom , koji je radio pod pseudonimom "Sam Jackson" jer se tijekom antikomunisti?ke kampanje na?ao na crnoj listi. Govorilo se kako je Trumbova adaptacija Fastova romana, kao i sam roman, Spartakov ustanak protuma?ila kao rani oblik komunisti?ke revolucije. Snimanje je bilo te?ko zbog Kubrickovih i Trumbovih sukobljenih vizija: Kubrick, u to vrijeme mladi redatelj, nije imao stupanj kontrole kakav ?e imati na svojim kasnijim filmovima, a kona?ni produkt je vi?e rezultat Trumbova optimisti?kog scenarija nego Kubrickova prepoznatljivog cinizma; Kubrick je prigovorio da lik Spartaka nema mana ni nedostataka.

Kad se Trumbovo ime pojavilo na uvodnoj ?pici, uni?tena je holivudska crna lista.

Spartaka je trebao re?irati Anthony Mann . Međutim, dva tjedna nakon po?etka snimanja, studio je otpustio Manna jer nije imao dovoljno liderskih osobina, a anga?iran je Stanley Kubrick . Do tada, Kubrick je ve? re?irao ?etiri svoja dugometra?na filma, od kojih su dva bila velike holivudske produkcije. Unato? tome, Spartak je do tada bio Kubrickov najve?i projekt, s bud?etom od 12 milijuna dolara i 10 500 glumaca, impresivno dostignu?e za tako mladog redatelja (iako mu ugovor nije davao potpunu kontrolu nad snimanjem).

Osobne scene snimljene su u Hollywoodu , ali je Kubrick inzistirao da sve scene bitke budu snimljene na golemoj nizini kod Madrida . Osam tisu?a treniranih ?panjolskih vojnika iz ?panjolske pje?adije kori?teno je za prikaz rimske vojske. Kubrick je re?irao scenu s vrha specijalno izgrađenih tornjeva. No, morao je izrezati sve osim jedne krvave scene bitke, zbog negativnih reakcija publike na probnom prikazivanju.

• Kirk Douglas kao Spartak . Spartak je Tra?anin rob koji radi u Libiji . Kupuje ga Lentul Batiata i obu?ava za gladijatora.
• Laurence Olivier kao Kras . Kras je patricij koji opsesivno voli grad Rim. Natje?e se za mo? u rimskom Senatu te nema visoko mi?ljenje o Spartakovu ustanku. Mnogi smatraju sir Laurencea Oliviera, dobitnika Oscara , najboljim klasi?nim glumcem 20. stolje?a. Olivier je, kad mu je pri?ao Douglas (koji ga je znao jer su radili zajedno na filmu đavolji u?enik ), predlo?io da on odigra Spartaka, na ?to se Douglas ozlojedio. No, Olivier je ipak prihvatio sporednu ulogu i drugi najve?i honorar.
• Jean Simmons kao Varinija. Varinija je robinja koja radi za Batiata. Zaljubljuje se u Spartaka i na kraju mu postaje ?ena. Simmons je glumila u mnogim poznatim britanskim filmovima ( Velika o?ekivanja , Crni narcis , u Olivierovu Hamletu ), te se uspje?no preselila u Hollywood . Ovo je bila jedna od njenih brojnih glavnih uloga.
• Charles Laughton kao Grakho. Grakho je posve?eni rimski senator ?iji je jedini pravi protivnik Kras. Karijera oskarovca Laughtona ?ivotarila je od kraja tridesetih. Ovo je bila jedna od njegovih posljednjih ve?ih uloga, prije svoje smrti 1962 .
• Peter Ustinov kao Batiata . Lentul Batiata je snala?ljivi, manipulativni trgovac robljem, koji kupuje Spartaka ?to mu se na kraju osve?uje. Peter Ustinov osvojio je svog prvog Oscara za ovu ulogu. Njegova uloga je bila jedina iz Kubrickovih filmova koja je osvojila Oscara.
• John Gavin kao Julije Cezar . Cezar je mladi, ambiciozni Grakhov ?ti?enik, koji ?eli preuzeti zapovijedanje Rimskim garnizonom tijekom Spartakova ustanka. Gavin je danas najpoznatiji po ulozi ljubavnika Marion Crane u Psihu Alfreda Hitchcocka . Kasnije ?e postati ameri?ki veleposlanik u Meksiku .

• Nina Foch kao Helena Glabro. Helena je lukava i manipulativna sestra Marka Publija Glabra. Foch je slavu stekla u drugom spektaklu, Deset zapovijedi Cecila B. DeMillea .
• John Ireland kao Krikso. Krikso je jedan od najodanijih Spartakovih pomo?nika koji mu slu?i sve do pogibije u posljednjoj bitci. Ireland je obi?no igrao sporedne uloge kao ?to je ona u Spartaku ; nastupao je u brojnim sporednim ulogama u holivudskim spektaklima i vesternima , ali i u ve?im ulogama u talijanskim ?pageti-vesternima.
• Herbert Lom kao Tigran Levantus, cicilijanski gusar koji je prisiljen izdati Spartaka. Herbert Lom je bio ?eh koji se preselio u Hollywood , a najve?u slavu je stekao kao inspektor Dreyfuss u serijalu Blakea Edwardsa , Pink Panther .
• John Dall kao Marko Publije Glabro. Glabro je naivni Krasov ?ti?enik koji nesmotreno upada u Grakhovu zamku. Dall je bio ameri?ki glumac koji je najvi?e radio u kazali?tu. Najslavnija uloga mu je ona Brandona Shawa, jednog od dvojice ubojica u filmu Alfreda Hitchcocka, U?e .
• Charles McGraw kao Marcel. Marcel je grubi i okrutni gladijatorski trener u ?koli Lentulija Baitate, koji posebno Spartaka uzima na zub. McGraw je poznat po ulogama grubijana kao u Spartaku .
• Tony Curtis kao Antonin. Antonin je mladi rob koji napu?ta svog gospodara, Krasa, i pridru?uje se Spartaku. Na kraju filma, Spartak i Antonin su prisiljeni boriti se do smrti u gladijatorskom obra?unu. Curtis je prije ovog filma postigao veliki uspjeh ulogom u filmu Billyja Wildera , Neki to vole vru?e , a Douglas ga je ?elio u filmu kako bi imao "zvu?niju postavu".

• Spartacus na sajtu IMDb
• Spartak na Rotten Tomatoes -u ( en )
• Anegdota s prikazivanja filma predsjedniku Kennedyju
• Criterion Collection essay by Stephen Farber Arhivirano 2008-02-13 na Wayback Machine-u