Santiago Ramon y Cajal
(
1. svibnja
1852
. -
17. listopada
1934
.),
?panjolski
histolog
,
lije?nik
i dobitnik
Nobelove nagrade
. Smatra se jednim od osniva?a moderne
neuroznanosti
.
Rođen je u
Petilla de Aragon
enklavi u
Aragoniji
, ?panjolska. Otac mu se zvao Justo Ramon, a majka Antonia. Kao dijete ?esto je mijenjao ?kole zbog lo?eg vladanja i stava protiv autoriteta. Ekstremni primjer njegovo pobunjeni?kog pona?anja je zatvaranje u dobi od 11 godina zbog uni?tavanje ulaznih vrata grada pomo?u
topom
ku?ne izrade.
Bio je također i entuzijasti?ni slikar, umjetnik i gimnasti?ar. Neko vrijeme ?ak je radio kao postolar i brija?, i bio je poznat po svojoj svadljivosti.
Pohađao je medicinsku ?kolu u
Zaragozi
u kojoj je diplomirao 1873.g. Slu?io je kao medicinski ?asnik u ?panjolskoj vojsci. Sudjelovao je u ekspediciji na
Kubu
(1874-75.g.) gdje je obolio od
malarije
i
tuberkuloze
. Poslije povrataka u ?panjolsku o?enio se (Silveria Fananas Garcia) i imao ?etiri k?eri i tri sina. Imenovan je sveu?ili?nim profesorom u
Valenciji
1881.g. i 1883.g. dobio je titulu doktora znanosti u
Madridu
. Kasnije je bio profesor u
Barceloni
i
Madridu
. Bio je ravnatelj Muzeja u Zaragozi (1879.g.), Nacionalnog Instituta Higijene (1899.g.) i osniva? "Laboratorio de Investigaciones Biologicas" 1922.g. koji je kasnije preimenovan u "Instituto Cajal", ili Cajalov Institut. Umro je u Madridu in 1934.
Ramon y Cajal najpoznatiji je po svom istra?ivanju finih struktura
sredi?njeg ?iv?anog sustava
. Koristio se tehnikama bojanja koje je razvio njegov suvremenik
Camillo Golgi
. Zaklju?io je sa se
?iv?ani sustav
sastoji od milijardi
neurona
i da su te
stanice
polarizirane. Predlo?io je da neuroni komuniciraju jedni s drugima pomo?u
sinapsi
(izraz koji je iskovao 1897.g. Sherrington). Ta hipoteza postala je temelj za doktrinu koja ka?e da je pojedina?na jedinica ?iv?anog sustava jedan neuron.
Elektronski mikroskop
kasnije je pokazao da membrana potpuno zatvara pojedini neuron u korist Cajalove teorije protiv Golgijeve (Golgi je tvrdio da je ?iv?ani sustav kontinuirana mre?a povezanih stanica ne?to poput
krvotoka
).
Po?asni doktorat iz medicine Sveu?ili?ta u
Cambridgeu
i
Wurzburgu
, te po?asni doktorat iz filozofije na
Sveu?ili?tu Clark
.
Izdao je preko 100 knjiga, ud?benika i ?lanaka na francuskom, ?panjolskom i njema?kom. 1905.g. izdao je 5 znastvenofantasti?nih pri?a (?panj: “Cuentos de vacaciones”) pod pseudonimom "Dr. Bakterija". Asteroid 117413 Ramonycajal nazvan je njemu u ?ast.
|
---|
1901. ? 1925.
| |
---|
1926. ? 1950.
| |
---|
1951. ? 1975.
| |
---|
1976. ? 2000.
| |
---|
2001. ? 2024.
| |
---|