Rusko-turski rat 1735.-1739.
Portret feldmar?ala Burkharda Christopha von Munnicha
Datum 1735. - 1739. Lokacija Ukrajina , Balkan Ishod Casus belli Povreda granice od strane Krimskog kanata Teritorijalne promjene Gubitak austrijskih teritorijalnih pro?irenja dobijenih na osnovu Po?areva?kog mira (1718), rusko osvajanje luke Azov i utvrde Zapori?ja
Sukobljeni
Rusija Austrija	Otomansko carstvo

Rusko-turski rat , poznat i kao Rusko-austrijsko-turski rat ( 1735 - 1739 ), bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova , između Carske Rusije i Otomanskog carstva , zbio se zbog niza naoko malih i nepovezanih događaja, poput borbe za poljsko nasljeđe ( 1733 - 1735. ), kao i zbog niza prepada krimskih Tatara . Ovaj rat je za Rusiju bio samo jedan djeli? borbe za pristup Crnom moru .

Prije samog izbijanja rusko-turskog rata, ruska diplomacija je htjela osigurati povoljnu međunarodnu situaciju sklapanjem nekoliko ugovora s Perzijom 1732. - 1735. (tad je Perzija bila u ratu s Turskom 1730. - 1736. ). Istovremeno je nastojala osigurati poljsku krunu svom prote?eu Augustu III. namjesto francuskog ?ti?enika Stanislawa Leszczynskog, 1735. godine, jer je tada Francuska bila osmanski saveznik. Valja napomenuti i to da je Austrija bila ruski saveznik od 1726.

Formalni povod za objavu rata ( casus belli ) bili su stalni prepadi Krimskih Tatara na Ukrajinu krajem 1735. godine i vojni pohod Krimskog Kana na Kavkaz 1736. godine, ruskim zapovjednica naređeno je da zauzmu Azov i Krim .

U samo predve?erje rata 1735. godine, Rusija je sklopila mir s Perzijom, vrativ?i Perziji sve ?to je osvojila za vrijeme Rusko-perzijskog rata od 1722. do 1723. godine.

Ubrzo nakon prelaska Dnjepra 20. 5. 1736. , ruska vojska od 62.000 ljud) pod zapovjedni?tvom feldmar?ala Burkharda Christopha von Munnicha je u olujnom naletu zauzela klju?nu osmansku utvrdu Perekop na ulazu u Krim i odmah potom okupirale Bah?isar na Krimu ( 17. 6. ). Međutim, zbog nedostatne opskrbe, ali i zbog izbijanja te?ke epidemije, Munnich je bio prisiljen na povla?enje u Ukrajinu . Na drugoj strani je ruska vojska od 28.000 ljudi pod zapovjedni?tvom generala Petera Lacyja 19. 6. zauzela utvrdu Azov , uz veliku pomo? Donske rije?ne flotile pod zapovjedni?tvom viceadmirala Petra Bredahla. U julu 1737. , Munnichove jedinice su u silovitom napadu zauzele osmansku utvrdu O?akov u ju?noj Ukrajini, a na drugoj strani Lacyjeva armija (sad ve? narasla na 40.000 ljudi) je upala u Krim i nanijela brojne poraze vojsci Krimskog kanata , te zauzela Karasubazar (dana?nji Belogorsk). Međutim, Lacy je također morao napustiti zauzete polo?aje na Krimu, zbog nedostatne opskrbe.

U srpnju 1737. godine, Austrija je u?la u rat protiv Osmanskog Carstva , ali je do?ivjela broje poraze. Ve? u augustu, Rusija, Austrija i Osmansko Carstvo otpo?ele su pregovore u Nemirovu , koji su ispali besplodni. Tokom 1738. godine nije bilo zna?ajnih vojnih operacija, ali je ruska vojska morala napustiti O?akov i utvrdu Kinburn (na u??u Djepra u Crno more ) zbog epidemije kuge .

Glavni ?lanak: Beogradski mir

U zavr?noj godini rata tj. 1739 . godine, ruska vojska pod zapovjedni?tvom feldmar?ala Munnicha ponovno pre?la Dnjepar i porazila tursku vojsku u Bitci kod Stavu?ana ( 17. 8. ) i zauzela utvrde Hotin ( 19. 8. ) i Ia?i . Na drugoj strani boji?ta, Austrija je do?ivjela poraz od Turaka u Bitci kod Grocke , te je nakon toga bila prinuđena s Osmanskim Carstvom potpisati poseban mirovni ugovor zvan Beogradski mir ( 21. 8. ). Nakon ispadanja Austrije iz rata, a i zbog neposredne ratne opasnosti ?vedske invazije, Rusija je također bila prisiljena potpisati mirovni ugovor, ?to je i napravila potpisav?i 18. 9. s Osmanlijama Mir iz Ni?a ?ime je okon?an rat.

• Austrijsko-turski ratovi