Reinhold Andreas Messner
je
italijanski
planinar, istra?iva?, pisac i politi?ar. Prvi je ?ovjek koji se uspeo na
Mount Everest
bez dodatnog
kisika
, a ujedno i prvi koji se uspeo na svih 14 svjetskih
vrhova vi?ih od 8000 metara
.
[1]
Godine 1986 ispenjao je svih
Sedam vrhova
. Njegovi veliki poduhvati su i prelaz preko
Antarktika
1989/1990. sa
Arved Fuchsom
,
Grenland
1993. i
pustinje Gobi
2004. godine.
Messner je rođen 17. septembra 1944. u Bressanoneu u
Italiji
u predjelu
Dolomita
. Njegovi roditelji imali su ukupno devetoro djece. U planinarstvo ga je uveo otac. Kad je imao tek pet godina popeo se na svoj prvi vrh vi?i od 3.000 metara. Kao dje?ak postao je vrstan penja? sa uspenjanim vrhovima u okolini, ?esto s mlađim bratom Guntherom. Ve? tada je izgradio svoj prepoznatljivi minimalisti?ki stil sa najnu?nijom opremom prilikom penjanja. U
Padovi
je zavr?io studij
arhitekture
. Nakon zavr?etka studija radio je kratko kao nastavnik, a zatim se u potpunosti posvetio penjanju.
Dvaput se ?enio i ima ?etvoro djece.
Tragedija na Nanga Parbatu
[
uredi
|
uredi kod
]
Tri godine kasnije, 1970, oti?ao je na
Himalaje
sa bratom. Ispenjali su tre?i uspon na vrh
Nanga Parbat
i prvi uspon na Rupal stijenu, najdu?u na svijetu, dugu oko 4.100 m. Neuspje?no su poku?ali i prvi uspon preko Diamir stijene. Dok su se vra?ali, brat mu je po?eo pokazivati znakove visinske bolesti. Messner je oti?ao potra?iti laganiji put dolje. Kad se vratio po brata, otkrio je da ga je zamela
lavina
i tijelo mu je pronađeno 2005. g.
[2]
Nakon povratka, Messneru je amputirano ?est no?nih prstiju i nekoliko vrhova prstiju na rukama. U knjizi
The Naked Mountain
(Gola planina) Messner je 30 godina kasnije iznio svoju verziju događaja, kao odgovor na kritike da je kriv za bratovu smrt.
[3]
Vratio se na Diamir stijenu 1978. god. i ostvario prvi solo uspon od baznog logora do jednog vrha preko 8.000 m, koji nikad nije ponovljen.
[4]
Nanga Parbat i Rupal stijena duga oko 4.100 m.
Unato? tragediji, Messner nije odustao od penjanja. Godine 1974. udru?io se s
Peterom Habelerom
, s kojim je dijelio filozofiju penjanja i zajedno su se u rekordnom vremenu od 10 sati uspeli na
Eiger
. Dotada?nji usponi na vrhove preko 8.000 bili su rezultat djelovanja ve?eg broja penja?a, brojnih nosa?a i vodi?a, kori?tenja ve?e koli?ine opreme, upotrebom boca sa dodatnim kisikom i uz du?e trajanje aklimatizacije i samog uspona. Messner i Habeler su sve to odbacili i priklonili se tzv. minimalisti?kom alpinizmu, sa nu?nom li?nom opremom i penjanje u ?to kra?em vremenu.
Uspon na Gasherbrum u alpskom stilu
[
uredi
|
uredi kod
]
Godinu dana kasnije popeli su se na
Gasherbrum I
u planinskom lancu
Karakorum
u
alpskom stilu
i time otvorili novo poglavlje u historiji alpinizma.
[5]
Kao 2-?lana ekspedicija sa samo 12 nosa?a i jednim oficirom za vezu, krenuli su prema Gasherbrumu, 11-toj planini na svijetu po visini. Postoji 6 vrhova ove planine, a najvi?i je
Gasherbrum I
, poznat i kao Hidden Peak (8.068 m.). Pred polazak objelodanili su da ?e se penjati tradicionalnim stilom koji se koristi u
Alpama
i da ?e alpski stil biti kori?ten i u usponima na Himalajske vrhove preko 8.000 metara. Ovaj na?in podrazumijeva:
[6]
- na vrh se kre?e iz podno?ja planine
- penja? sa sobom nosi sve ?to mu treba
- ako se bivakuje, to se radi na putu do vrha
- nema prehodne pripreme rute
- dodatni kisik se ne koristi
[7]
- Ova vrsta penjanja je najednostavnija koju mo?ete zamisliti. Samo morate sve uzeti u obzir, i ono ?to je predvidljivo i ono ?to nije, u protivnom ne?ete - dugo ?ivjeti. ? Reinhold Messner
Prije njihovog odlaska, pojedini vode?i alpinisti su iskazivali nevjericu prema mogu?nosti da se u Himalajima izvede ovakav uspon, a pojedinci su smatrali da je ovo samoubistvo. Za njih dvojicu ovo je bio logi?an nastavak onog ?to su ranije po?eli sli?nim usponima u Alpama i podizanje li?nih mogu?nosti na vi?i nivo.
Krenuli su 8. avgusta iz Baznog kampa, penjali se tri dana do vrha i dva dana silazili do Baznog kampa. Bio je to prvi uspon na vrh preko 8.000 metara u alpskom stilu.
[8]
Tako su se 1975 godine uz klasi?ne velike ekspedicije pojavile male ekspedicije, ?ime je po?ela jedna nova era za himalajsko planinarstvo.
[9]
Sjeverna strana Everesta. Messnerovo preprije?avanje sa Sjeverog grebena prena
Nortonovom kuloaru
prikazano je svjetlo plavom bojom
Isto su ponovili 1978. na
Mount Everestu
i ostvarili ono ?to se nau?no smatralo nemogu?im ? popeti se na najvi?i vrh svijeta bez dodatnog kisika. Dvije godine kasnije, u vrijeme
monsuna
, Messner je ponovio ovaj pothvat sa
tibetanske
strane, ovaj put sam. Uspon je opisao u knjizi
The Crystal Horizon
(Kristalni horizont).
Vrhovi preko 8.000 m.
[
uredi
|
uredi kod
]
Messner je prvi ?ovjek koji je obavio uspone na svih 14
vrhova preko 8.000 m.
Istovremeno je i prvi koji je to uradio bez upotrebe dodatnog
kisika
. Uspone je po?eo 1970. sa usponom na Nanga Parbat, a zavr?io 1986. usponima na
Lhotse
.
Alpinista
Richard Bass
prvi je ostvario uspon na
Sedam vrhova
?to je naziv za najvi?e vrhove sedam kontinenata. Messner je predlo?io drugu listu (Mesnerova ili Carstensz lista) zamjenjuju?i
Mount Kosciuszko
sa
indone?anskim vrhom
Puncak Jaya
, ili
Carstensz Pyramid
, smatraju?i da je izazovnija. U maju 1986.
Pat Morrow
prvi je ispenjao Messnerovu listu, a slijedio ga je kao drugi sam Messner 8. decembra 1986. god, kao prvi ?ovjek koji je to uradio bez dodatnog kisika.
[10]
Putovanja, prelazi, trekinzi
[
uredi
|
uredi kod
]
- 1985 ? Putovanje kroz
Tibet
sa istra?ivanjima na planini
Kailash
- 1986 ? prijelaz kroz isto?ni dio Tibeta
- 1987
- -putovanje kroz
Butan
- -putovanje kroz
Pamir
- -"Oko Ju?nog Tirola" gdje je bio uklju?en prilikom pronalaska zamrznutog ?ovjeka iz
kamenog doba
, nazvanog
Otzi
- -prijelaz kroz
Taklamakan
Desert u
Xinjiangu
- -putovanje do
Dolpoa
,
Mustanga
i
Mananga
u Nepalu;
- -dijagonalni treking preko
Greenlanda
, pje?a?enje u du?ini 2200 km.
- -neuspje?ni prelaz preko
Arctica
kroz
Sibir
do
Kanade
- -putovanje do
Belukhae
,
Altajske planine
u Sibiru
- 1996 ? putovanje kroz Isto?ni
Tibet
i planinu
Kailash
.
- 1997 ? putovanje do
Khama
u Isto?nom Tibetu
- -mala ekspedicija u
Karakoram
- -snimanje filma u
Tanzaniji
- -putovanje do Altajskih planina u (
Mongoliji
)
- -putovanje do
Puna de Atacama
na
Andes
u
Argentini
- -snimanje filma o Navajo
Indijancima
u Arizoni
- -putovanje u
Thar Desert
/
Indija
- -prelazak od Ju?ne D?ord?ije do ?akletoh Rute na
Islandu
- -snimanje dokumentarnog filma na planini
Fuji
u
Japanu
- 2002 ? posjeta planinarima na Andama i uspon na
Cotopaxi
(5.897 m.) u
Ekvadoru
povodom "Međunarodne godine planina"
- 2003
- -treking do
Mount Everest
u povodu pedesetogodi?njice osvajanja
- -putovanje po Zemlji Franz Josepha na
Arktiku
- 2004 ? treking kroz
Gobi
pustinju u
Mongoliji
u du?ini 2000 km.
- 2005 ? putovanje po Mongoliji
Messnerov planinarski muzej na lokaciji Monte Rite,
Dolomiti
Godine 1999. postao je ?lan
Evropskog parlementa
ispred italijanske stranke Zelenih, dobiv?i vi?e od 20.000 glasova na izborima. Bio je ?lan parlamenta do 2004, kada se prestao baviti politikom.
[11]
Zvani?no je bio ?lan Zelenih Ju?nog Tirola, regionalne i ekolo?ke stranke. Cijelog ?ivota, ?ak i poslije politi?kog anga?mana, bio je veliki pobornik o?uvanja okoline i aktivist u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Messner je 2003. po?eo graditi planinarski muzej (MMM - Mesnerov planinarski muzej) i otvoren je 11. juna 2006. U njemu je izlo?ena kultura Himalaja i historija Ju?nog Tirola. Muzej ?ini ?est objekata na raznim lokacijama i s razli?itim temama. ?esti i posljednji smje?ten je na vrhu planine Kronplatz u italijanskoj pokrajini Ju?ni Tirol. U njemu je predstavljen razvoj planinarstva u posljednjih 250 godina u pogledu opreme. Muzej je smje?ten na vrhu stijene kako bi posjetiocima ponudio posebno iskustvo i do?ivljaj, nude?i spektakularan pogled na Dolomite i druge okolne planine.
[12]