Arhitektura ra?unala (jo? i kao ra?unalna arhitektura , organizacijski ustroj ra?unala , organizacijska struktura ra?unala ^[1] ) je teorija koja podr?ava izgradnju i organizaciju ra?unala i ra?unalnih cjelina. Kao ?to arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i ra?unalni arhitekt stvara ra?unalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva druga?iji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i ra?unalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograni?enjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.

Jedan od naj?e??ih problema s kojim se suo?ava arhitektura ra?unala jest odnos izmedu cijene gradnje i performanse koje se mogu posti?i s izabranim dizajnom. Drugi ciljevi u konstrukciji su također va?ni: veli?ina stroja, te?ina, potro?nja elektri?ne energije, inter-operabilnost, mogu?nost nadogradnje, kori?tenje određenih periferija, itd.

• arhitektura centralne jedinice ili CPU - skup naredbi i izvedba ulazno/izlaznih jedinica
• memorijska arhitektura
• arhitektura sabirnice

• analogna ra?unala
• digitalna ra?unala
• kvantna ra?unala
• hibridna ra?unala

• elektroni?ka ra?unala
• elektri?na ra?unala
• elektro-mehani?ka ra?unala
• mehani?ka ra?unala
• fluidi?na ra?unala

• arhitektura sredi?nje jedinice ili CPU -a - skup naredaba i izvedaba ulazno/izlaznih jedinica, principi rada (stack, pipeline, RISC, ASIC, vector)
• memorijska arhitektura
• arhitektura sabirnice

• Von Neumannova ra?unalna arhitektura
• Harvardska ra?unalna arhitektura
• stack ili hrpasta ra?unalna arhitektura
• paralelna ra?unalna arhitektura
• RISC ra?unalna arhitektura
• CISC ra?unalna arhitektura
• Vektorska ra?unalna arhitektura

Sabirnica ( eng. bus , mno?ina buses ) je podskup unutar ra?unala ili neke druge elektroni?ke opreme koja kroz jedan dogovoreni standard omogu?ava usmjeravaje podatka i upravlja?kih signala između: integriranih krugova kao na primjer CPU i memorije, ostalih uređaja koje sa?injavaju ra?unalo pod skupova unutar ra?unala, ili izmedu međuspojnica koje dozvoljavaju spajanje ra?unala s vanjskim svijetom.

Na?in na koji je sabirnica izrađena ili izabrana imat ce utjecaj na na?in na koje ra?unalo radi (brzina) kao i na mogu?nost pro?irenja i kori?tenja standardiziranih komponenti koje su dostupne na tr?i?tu.