Coordinates : 52°08′N 11°37′E  /  52.133°N 11.617°E  / 52.133; 11.617

Pusto?enje Magdeburga

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Opsada Magdeburga
Deo Tridesetogodi?njeg rata
Vrijeme: 20. maj 1631
Mjesto: Magdeburg , Nadbiskupija Magdeburg , Sveto Rimsko Carstvo
(dana?nja Saksonija-Anhalt , Njema?ka )
52°08′N 11°37′E  /  52.133°N 11.617°E  / 52.133; 11.617
Sukobljene strane
  Sveto Rimsko Carstvo
Katoli?ka liga
Magdeburg Magdeburg
Komandanti i vođe
Johann Tserclaes von Tilly
Gottfried Heinrich Graf zu Pappenheim
Dietrich von Falkenberg  
Christian Wilhelm od Brandenburga Predaja
Snaga
24.000 ljudi 2400 ljudi
?rtve i gubici
  • 300 mrtvih
  • 1600 ranjenih [1]
20.000 vojnika i civila [1]

Pusto?enje Magdeburga , također poznato pod nazivima Magdebur?ko vjen?anje ( njema?ki : Magdeburger Hochzeit ) ili Magdebur?ka ?rtva ( njema?ki : Magdeburgs Opfergang ) je naziv za događaje koji su zbili nakon ?to su 20. maja 1631. godine, za vrijeme Tridesetogodi?njeg rata carske i katoli?ke trupe pod Tillyjem zauzele protestantski grad Magdeburg i masakrirale tamo?njo stanovni?tvo prije nego ?to je po?ar u potpunosti uni?tio grad. Magdeburg, koji je nominalno bio sjedi?te katoli?ke Nadbiskupije Magdeburg , je za vrijeme Reformacije postao jedno od glavnih protestantskih upori?ta te bio sekulariziran , ali je od po?etka Tridesetogodi?njeg rata uglavnom ostao po?teđen ratnih razaranja. To se promijenilo kada je Tilly, u skladu sa carskim Restitucijskim ediktom dobio naređenje da u gradu ponovno uspostavi katoli?ku crkvenu vlast, a ?to su građani, uzdaju?i se u pomo? protestantskog ?vedskog kralja Gustava Adolfa II i njegove vojske, odbili u?initi. Tilly je odlu?io preduhitriti ?veđane te grad zauzeo na juri?, a nakon ?ega je do?lo do masovnog ubijanja, silovanja i plja?ke pri ?emu je, prema procjenama od 25.000 stanovnika pre?ivjelo samo njih 5.000. Iako je katoli?ka vlast uspostavljena nad gradom, za opsadu se ispostavilo da predstavlja Pirovu pobjedu za cara i katolike, s obzirom da su razmjeri masakra - najve?eg ikad po?injenog u ratu - potakli mnoge dotada kolebljive protestantske dr?ave i vladare u Njema?koj da podr?e ?veđane i nastave borbu do kraja, a također izazvale zgra?anje ?ak i među katoli?kim dijelom evropske javnosti, ?to je, između ostalih, iskoristio francuski kardinal Richelieu da otvoreno intervenira u korist protestanata i tako uz ?veđane preokrene tok sukoba.

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,0 1,1 Wilson 2011 : str. 471

Literatura

[ uredi | uredi kod ]
  • Wilson, Peter H. (2011). Europe's Tragedy : A History of the Thirty Years War . Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN   9780674062313 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]