Prva opsada Groznog
,
Juri? na Grozni
(
rus.
Штурм Грозного
) ili
Prva bitka za Grozni
se odigrala krajem 1994. i po?etkom 1995. godine kada su, na po?etku
Prvog ?e?enskog rata
ruske
vojne snage nastojale zauzeti
Grozni
, glavni grad samoprogla?ene
?e?enske Republike I?kerije
. Bitka je zapo?ela na Staru godinu 1994. godine, kada su ruske snage poku?ale svoj cilj ostvariti iznenadnim prodorom oklopnih kolona u samo sredi?te grada, gdje se nalazila predsjedni?ka pala?a, odnosno sjedi?te separatisti?kog vođe
D?ohara Dudajeva
. Međutim, ve? nakon nekoliko sati se pokazalo da su branitelji, iako broj?ano i tehni?ki inferiorniji, sposobni pru?iti efikasan otpor, koriste?i bolje poznavanje gradskog terena, ali i taktiku temeljenu na malim formacijama opremljenim ru?nim protivtenkovskim baca?ima; ruske oklopne kolone su velikim dijelom odsje?ene i po?esno uni?tene ili prisiljene na povla?enje. Ruske snage su se bile prisiljene pregrupirati i napad ponovno otpo?eti tek nakon nekoliko dana, ovaj put nastoje?i "o?istiti" ulicu po ulicu i kvart po kvart. Pri tome se masovno koristila
artiljerija
pri ?emu je grad najve?im dijelom potpuno razoren, te je stradao ogroman broj civila. Rusko napredovanje je bilo izuzetno sporo, tako da je predsjedni?ka pala?a zauzeta tek 19. januara; ?e?eni su otpor nastavili iz ju?nog dijela grada, koji je napu?ten tek 22. februara. Manje jedinice pod komandom
?amila Basajeva
su nastavile s povremenim napadima na ruske ciljeve u gradu sve do 8. marta, prije nego ?to su se i one povukle.
Iako je nominalno postigla svoj vojni?ki cilj, ruska je vojna operacija predstavljala potpuni fijasko u politi?kom i, prije svega, propagandnom smislu, jer je pokazala nesposobnost ruskih oru?anih snaga da obave naizgled rutinsku "
antiteroristi?ku
" operaciju protiv "?a?ice ekstremista". Umjesto toga su tek uz strahovite ?rtve u ljudstvu i opremi osvojena hrpa ru?evina, te izazvano masovno stradanje civila, a gotovo cjelokupno
?e?ensko
stanovni?tvo stavilo na stranu separatista. Ruske snage su pokazale potpuni nedostatak međusobne koordinacije, odnosno elementarne ratne vje?tine među oficirima, kao i obu?enosti među vojnicima. Separatisti su, sa druge strane, ta zbivanja izuzetno vje?to iskoristili u
propagandne
svrhe ne samo da bi na svoju stranu privukli simpatije
muslimanskog
, ali i
zapadnog svijeta
, nego protiv rata po?eli okretati i rusku javnost, prije svega brojne majke ruskih vojnika, koji su u pravilu bili
ro?nici
. Sam Grozni, odnosno ruske snage i polo?aji u gradu,su tokom sljede?ih mjeseci bili predmetom brojnih gerilskih prepada, pa su tako u martu 1996. ?ak uspjeli
privremeno zauzeti dio
, a u augustu 1996.
stalno najve?i dio grada
. Dotada je ?ak ne samo ruska vojska, nego i predsjednik Jeljcin bio toliko demoraliziran i obeshrabren izglednim ponavljanjem iskustava iz Prve opsade Groznog da je pristao na
Hasavjurtski sporazum
kojim je pre?utno priznao nezavisnost ?e?enije.
Traumati?na iskustva Prve opsade Groznog su ostavila tako sna?an dojam na rusku i međunarodnu javnost da je 1999. godine, na samom po?etku
Drugog ?e?enskog rata
vladalo op?e uvjerenje da ?e ruske akcije biti ograni?enog opsega i ciljeva, odnosno da se Rusi ne?e usuditi riskirati sli?no krvoproli?e nastoje?i ponovno zauzeti Grozni, te je nastao veliko iznenađenje kada se
kada se to na kraju dogodilo
.