Princeza Mononoke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mononoke Hime
Re?ija Hayao Miyazaki
Producent Toshio Suzuki
Scenario Hayao Miyazaki
Uloge Y?ji Matsuda
Yuriko Ishida
Y?ko Tanaka
Kaoru Kobayashi
Muzika Joe Hisaishi
Fotografija Atsushi Okui
Monta?a Takeshi Seyama
Distribucija Toho
Datum(i) premijere 1997 .
Trajanje 134 min.
Zemlja   Japan
Jezik japanski
Bud?et $3,000,000
Web stranica http://www.princess-mononoke.com/
Mononoke Hime na Internet Movie Database

Princeza Mononoke (japanski Mononoke Hime ) je slavni anime film fantastike iz 1997 . godine koji je re?irao Hayao Miyazaki , a kojemu je to sedmi dugometra?ni film. Radnja se odigrava u srednjovjekovnom Japanu kada se princ umiru?eg plemena na?ao usred konflikta između ?umskih bogova i stanovnika jednog grada koji kr?e ?umu.

"Princeza Mononoke" je postala najkomercijalniji film u Japanu, sve dok ju nije potukao " Titanic " par mjeseci kasnije, a sa uspjehom je prikazana i u kinima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj . U SAD-u je film zaradio 2.3 milijuna $. [1] Danas se nalazi na listi 250 najboljih filmova na siteu Internet Movie Ddatabase, a Roger Ebert ga je uz to stavio na 6. mjesto na svojoj listi 10 najboljih filmova 1999 . [2] U ?asopisu Animage , Princeza Mononoke nije osvojila prvo mjesto kao ?to su to redovito ostvarivali Miyazakijevi prethodni radovi, ali je svejedno osvojila visoko peto mjesto sa 463 glasa ?itatelja, Ashitaka je izabran za tre?eg najomiljenijeg mu?kog anime lika, a San za sedmu najomiljeniju ?ensku anime junakinju te godine. [3]

Radnja

[ uredi | uredi kod ]

Srednjovjekovni Japan . Ashitaka je princ malog sela u divljini kojeg je napalo ?udnovato bi?e divlje svinje prekriveno crvenim pijavicama, znano kao bog nerast. Ashitaka ubije bi?e u samoobrani, no biva od njega ranjen na ruci i zara?en od smrtonosne bolesti. Po?to su poglavice sela u bi?u na?li ?eljezni metak zaklju?e da potje?e sa zapada. Ashitaka kre?e na putovanje kako bi na?ao lijek protiv bolesti. Ubrzo nailazi na ?eljezni grad, utvrdu ?iji su stanovnici ljudi koje je odbacilo dru?tvo - gubavci, prostitutke , siroma?ni - a koju vodi podla lady Eboshi i koja kr?i ?umu radi ruda . Uni?tavanjem prirode probudila je gnjev ?umskih bogova.

Ashitaka ubrzo sretne i San , zvanu princeza Mononoke, koju su odgojili vukovi i koja se bori protiv ?eljeznog grada kako bi za?titila ?umu. Ona ga isprva ne podnosi samo stoga jer je ?ovjek. San uspije u?i u utvrdu i napasti Eboshi, ali ih razdvoji Ashitaka te izvu?e San van u ?umu. Iscrpljen, on padne u nesvijest a ona ga odlu?i njegovati u ?umi te shvati da je druga?iji od ostalih ljudi. Ona ga stavi u sredini ?ume kraj ?arobnog jezera gdje se pojavi ?umski bog Shishigami koja ga izlije?i od rana, ali mu ostavi ruku bolesnu. No sukob između dviju strana samo se pove?a. Eboshi sa grupom ratnika upadne u ?umu te sa pu?kom odrubi glavu Shishigamija, koju stavi u kutiju. Njegovo tijelo po?inje nekontrolirano rasti, prijete?i uni?titi cijelu dolinu. Ashitaka i San uspiju mu vratiti glavu koja regenerira ?umu te izlije?i njegovu ruku.

Glasovne uloge

[ uredi | uredi kod ]

Nagrade

[ uredi | uredi kod ]
  • Nominacija za Zlatni Satelit ( najbolji animirani film ).
  • Osvojena nagrada " Award of Japanese Academy " ( najbolji film ).

Zanimljivosti

[ uredi | uredi kod ]
  • Ovo je prvi Miyazakijev film koji je slu?beno prikazan u hrvatskim kinima 2000 .
  • "Princeza Mononoke" je postala prvi film studija Ghibli koji je zbog nasilja bio zabranjen gledateljima mlađim od 12 godina.
  • Miyazaki je isprva planirao da mu ovo bude posljedne ostvarenje. No kasnije je ipak snimio jo? dva filma; Avanture male Chihiro i Pokretni dvorac .
  • Miyazaki je osobno nacrtao ili ispravio vi?e od 80.000 od 144.000 crte?a filma.
  • Rije? "Mononoke" zna?i "ljuti duh".
  • Kao i svakom filmu Miyazakija, i ovaj ima njegov za?titni znak - svinje.

Analiza

[ uredi | uredi kod ]

Film ima mnogo tmurno poeti?nih ideja - na primjer, neobja?njiva "bolest" ubija du?u ?ivog bi?a, ali i nakon toga tjera njegovo tijelo da ?ini zlodjela, pa bi se mogla protuma?iti kao fizi?ka slika mr?nje . Likovi nisu jasno podijeljeni na dobre i zle, u ?emu prednja?i gospa Eboshi, koja s jedne strane po?ini najve?u strahotu u filmu (s pu?kom odrubi glavu Shishigamiju, ?umskom bogu), ali s druge brani svoju zajednicu kao bri?na i pravedna majka. Ovo je tehni?ki savr?en i idejno ambiciozan film, ali nije za sve ukuse jer ne zazire od nasilja i nepravde. S druge strane, pro?ima ga ?ovjekoljublje s kojim se ne mo?e usporediti nijedno ameri?ko animirano ostvarenje. Uz to ?to predvodi ekolo?ku debatu, pri?a polemizira i iracionalnu mr?nju koja pomu?uje zdravi razum. Prisutna je i potraga za identitetom (San se ne mo?e odlu?iti bi li bila ?ovjek ili vuk).

Kritike

[ uredi | uredi kod ]

Radi se o ozbiljnom, odraslom i vrlo tmurnom ostvarenju Miyazakija, koje je ocijenjeno kao njegov najbrutalniji i najhrabriji film, a koje kao i njegovo prija?nje ostvarenje " Nausikaja iz vjetrovite doline " polemizira ekolo?ke tematike (uni?tavanje prirode od ?ovjeka, zagađenje okoli?a). Tako je kriti?ar Joe Baltake napisao: "?udna i sna?na, "Princeza Mononoke" Hayaoa Miyazakija postavlja nove standarde u animaciji" [4] , Jonathan Foreman je hvalio "Prekrasan film koji vas proganja i dr?i va?u pozornost usprkos duljini i nasilju" [5] . Nenad Polimac , koji je tada pisao za Nacional , je film proglasio svojim najdra?im koji je te godine igrao u hrvatskim kinima: "Miyazakijev vizualni stil iznikao je iz klasi?nog japanskog slikarstva, no ono ?to najvi?e impresionira je njegova delikatna animacija. Poput ve?ine lijepih filmova, ni "Princezu Mononoke" ne mogu vam do?arati rije?ima. Morate ju pogledati osobno i ne?ete po?aliti - to je najuzbudljiviji filmski događaj u hrvatskim kinima ove godine" [6] .

Roger Ebert je filmu dao 4 od 4 zvijezde: "Ja idem gledati filmove zbog mnogo razloga. Ovo je jedan od njih. ?elim vidjeti zapanjuju?e prizore koji se ne nalaze u stvarnome svijetu, u pri?ama gdje se mitovi i snovi oslobađaju kako bi slobodno zaigrali. Animacija oslobađa takvu mogu?nost stoga jer je li?ena gravitacije i lanaca mogu?eg. Realisti?ni filmovi pokazuju fizi?ki svijet. Animacija pokazuje esenciju" [7] ;

S druge strane, nezadovoljni Andy Klein napisao: "Preduga?ko i dramati?no neintrigantno" [8] , kao i Scott Renshaw ; "Princeza Mononoke se toliko trudi biti vjerna legendama i porukama da po?elite da je vi?e pa?nje podarila svojim likovima. Sukobi glavnih likova su predstavljeni samo sporadi?no, tako da se pri?a koncentrirala samo na povijesno razdoblje i filozofiju...Povremeno se ?ini da je Princeza Mononoke animirana varijanta jo? jednog ovogodi?njeg ostvarenja u kojoj je mitska poezja va?nija od sadr?aja; Ratovi zvijezda: epizoda 1 - Fantomska prijetnja" [9] .

Izvori

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice

[ uredi | uredi kod ]