Pelagonija
Pelagonija
(
makedonski
:
Пелагони?а
,
gr?ki
:
Πελαγονiα
) je bila jedna od regija
anti?ke
Evrope
koja je vremenom postala deo
Makedonskog kraljevstva
.
Pelagonija se grani?ila sa anti?kim pokrajinama
Dardanijom
na severu,
Ilirijom
na zapadu,
Peonijom
na istoku i
Linkestisom
na jugozapadu. Ovaj kraj nastanjivala su
Tra?ko
-
Ilirska
plemena:
Pelagoni
,
Peonci
, a od
1900. pre n. e.
Ahajci
i
Eoljani
.
Pelagonija je bila kolevka
mikenskih
plemena. U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz
pre - mikenskog
razdoblja, poput
dvostruke sekire
, koja je tek kasnije pronađena u
Mikeni
. Ovi objekti su izlo?eni u
Regionalnom muzeju
Bitolja
. Ne?to kasnije ovaj kraj naselili su
anti?ki Makedonci
.
Gr?ki
istori?ar
,
geograf
i
filozof
,
Strabo
nazvao je Pelagoniju
Tripolitis
, radi tri tada?nja velika grada u Pelagoniji.
Danas se naziv
Pelagonija
koristi kao naziv za prostranu
dolinu
koju dele
Republika Makedonija
i
Gr?ka
. U njoj se nalaze makedonski gradovi
Bitola
i
Prilep
i gr?ki grad
Florina
. Ona je najve?a
kotlina
u
Republici Makedoniji
. Sme?tena je u jugozapadnom delu Makedonije i obuhvata prostor od oko 2.000 km² i njen pravac prostiranja je meridijanski (sever-jug) i obuhvata deo
gr?ke
teritorije.
[1]
Pelagonija.
Pelagonija je najve?e
?itorodno
podru?je u Makedoniji, a nije zanenariva ni proizvodnja u Gr?koj. Puno se uzgaja i
duvan
(u Prilepskom delu),
suncokret
i
?e?erna repa
, a razvijeno je i sto?arstvo.
U Pelagoniji je sna?no razvijena prehrambena industrija;
?ito Bitola
,
?ito Prilep
,
Vitaminka
(Prilep). Sna?na je bila duvanska industrija (Prilep) i metalna industrija (ku?ni aparati Bitola)
Pelagonija ima i zna?ajne rezerve uglja, koji se kopaju u dva rudnika:
Suvodol
i
Gneotino
. U Pelagoniji radi i najve?i energetski pogon u Makedoniji
termoelektrana
REK Bitola
, kapaciteta 675 MW (ona proizvodi 80% elektri?ne energije u Makedoniji).