Pelagonija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pelagonija

Pelagonija ( makedonski : Пелагони?а , gr?ki : Πελαγονiα ) je bila jedna od regija anti?ke Evrope koja je vremenom postala deo Makedonskog kraljevstva .

Pelagonija se grani?ila sa anti?kim pokrajinama Dardanijom na severu, Ilirijom na zapadu, Peonijom na istoku i Linkestisom na jugozapadu. Ovaj kraj nastanjivala su Tra?ko - Ilirska plemena: Pelagoni , Peonci , a od 1900. pre n. e. Ahajci i Eoljani .

Pelagonija je bila kolevka mikenskih plemena. U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz pre - mikenskog razdoblja, poput dvostruke sekire , koja je tek kasnije pronađena u Mikeni . Ovi objekti su izlo?eni u Regionalnom muzeju Bitolja . Ne?to kasnije ovaj kraj naselili su anti?ki Makedonci .

Gr?ki istori?ar , geograf i filozof , Strabo nazvao je Pelagoniju Tripolitis , radi tri tada?nja velika grada u Pelagoniji.

Danas se naziv Pelagonija koristi kao naziv za prostranu dolinu koju dele Republika Makedonija i Gr?ka . U njoj se nalaze makedonski gradovi Bitola i Prilep i gr?ki grad Florina . Ona je najve?a kotlina u Republici Makedoniji . Sme?tena je u jugozapadnom delu Makedonije i obuhvata prostor od oko 2.000 km² i njen pravac prostiranja je meridijanski (sever-jug) i obuhvata deo gr?ke teritorije. [1]

Privreda

[ uredi | uredi kod ]
Pelagonija.

Pelagonija je najve?e ?itorodno podru?je u Makedoniji, a nije zanenariva ni proizvodnja u Gr?koj. Puno se uzgaja i duvan (u Prilepskom delu), suncokret i ?e?erna repa , a razvijeno je i sto?arstvo.

U Pelagoniji je sna?no razvijena prehrambena industrija; ?ito Bitola , ?ito Prilep , Vitaminka (Prilep). Sna?na je bila duvanska industrija (Prilep) i metalna industrija (ku?ni aparati Bitola) Pelagonija ima i zna?ajne rezerve uglja, koji se kopaju u dva rudnika: Suvodol i Gneotino . U Pelagoniji radi i najve?i energetski pogon u Makedoniji termoelektrana REK Bitola , kapaciteta 675 MW (ona proizvodi 80% elektri?ne energije u Makedoniji).

Dodatno pogledati

[ uredi | uredi kod ]

Reference

[ uredi | uredi kod ]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]