| Pablo Escobar
|
 |
| Biografski podatci
|
| Rođenje
| (
1949-12-01
)
1. 12. 1949.
 Rionegro
,
Antioquia
|
|---|
| Smrt
| 2. 12.
1993
. (dob: 44)
Medellin
|
|---|
| Suprug/a
| Maria Victoria Henao
|
|---|
| Djeca
| Juan Pablo, Manuela Escobar
|
|---|
| Karijera
|
| Zanimanje
| Vođa
Medellinskog kartela
|
|---|
| Alias(i)
| El Patron, Don Pablo, El Senor
|
|---|
| Presuda
| trgovina i krijum?arenje droge
,
atentati
,
postavljanje bombi
,
potkupljivanje
,
reket
,
pranje novca
,
ubistvo
,
korupcija
|
|---|
| Status
| preminuo
|
|---|
Pablo Emilio Escobar Gaviria
(1. decembar 1949 - 2. decembar 1993) bio je
kolumbijski
narkobos
i
krijum?ar
. ?esto je bio spominjan kao "Najve?i odmetnik na svijetu," te se smatra najte?e uhvatljivim trgovcem
kokaina
koji je ikada postojao.
[1]
Također se smatra najbogatijim i najuspje?nijim kriminalcem u historiji, s obzirom da ga je godine
1989
.
Forbes
proglasio sedmim najbogatijim ?ovjekom na svijetu, ?ije je osobno bogatstvo bilo procijenjeno na 25
milijarda
US$.
[2]
Bio je vlasnik bezbrojnih ku?a i automobila, a godine 1986. se poku?ao baviti politikom te ?ak ponudio 10 milijarid US$ kako bi otplatio nacionalni dug.
[3]
Spominje se kako je Pablo Escobar jednom dok se skrivao spalio nov?anica u vrijednosti od 2 miliona US$ samo da bi se mogao ogrijati,
[4]
ali je to njegov sin demantovao. Ta dostignu?a i apokrifne pri?e su u?inile Escobara svjetskom
legendom
u svijetu kriminala.
Pablo Escobar je rođen 1949. godine od oca farmera i majke u?iteljice, u gradu Medellin u Kolumbiji. Jo? kao dijete, Pablo je, nakon ?to je izba?en iz ?kole, upao u dru?tvo lopova i delikvenata, među kojima je jo? kao tinejd?er po?eo da gradi svoju kriminalnu reputaciju. Po?eo je kao nosa? smjese koke sa planina Anda do laboratorije u Medellinu, a zatim na sjever, u Panamu. Umalo da je ve? na samom po?etku neslavno zavr?io svoju karijeru kada je jednom prilikom uhap?en. Optu?ba je povu?ena samo zbog proceduralne gre?ke policije i tu?ila?tva, i Pablo se na?ao na slobodi. Sa nepunih 26 godina, Pablo je napredovao od raznosa?a droge do pravog krijum?ara. U to vrijeme, kilogram kokaina je vrijedio 35.000 dolara, i uz pomo? malog transportnog aviona koji raznosi po?iljke moglo se do?i do velikih novaca. Kori?tenje avio-prevoza u ?vercu droge u inostranstvo doprinijelo je po?etku uspona "El Patrona", ili ?efa, kako su ga njegovi saradnici nazivali.
Uspostaviv?i direktne letove sa kokainskim po?iljkama u Kaliforniju, Pablo je do svoje tridesete godine postao milioner, ?to se odmah odrazilo i na uslove njegovog ?ivota: kompleksi siroma?nog djetinjstva i zeđ za presti?om gonili su ga da se utopi u luksuzu kojim je budio zavist u svojoj okolini. Kupio je Hacijendu Napoles za 63 miliona dolara, posjedovao je sopstvene helikoptere, zoolo?ki vrt i hiljade hektara obradive zemlje u raznim dijelovima Kolumbije.
Bogatstvo i slava su mu brzo udarili u glavu; po?eo je sebe da do?ivljava kao novog Al Caponea, koji mu je bio idol, a svoj narko-biznis pravdao je porede?i ga sa alkoholom iz vremena prohibicije, koji je poslije postao legalan. Ova identifikacija je postala toliko jaka da je Pablo sebe ubijedio da ne radi ni?ta ilegalno, te da ?e nakon legalizacije sinteti?ki spravljenih droga sav njegov novac i ulaganja postati potpuno legalni. Infantilno idolopoklonstvo za Al Caponeom dovelo je dotle da je Pablo u SAD-u otkupio jedan od originalnih automobila koje je posjedovao ?ika?ki gangster i vozio se njime kroz kolumbijske d?ungle. Avioni prepuni kokaina imali su nevjerovatan procenat uspje?nosti ilegalnog ulaska u SAD. Svega jedan od 100 aviona (1%) bio bi primije?en i uhva?en, a kako su avioni u prosjeku nosili oko 400 kg kokaina, jedan izgubljeni, sa transportom koji je na tr?i?tu vrijedio oko 10 miliona dolara, bio je vi?e nego mala cijena uspjeha. Ovi avioni bi se prizemljili na improvizovanim ili monta?nim pistama, ili bi izbacivali svoj tovar padobranima na ozna?enim mjestima u Pacifiku, gdje bi gliseri saradnika iz Amerike odmah dojurili i pokupili po?iljke.
Kada je imao 32 godine, ?verc kokaina je Pablu donosio pola miliona dolara na dan. Glavni problem koji ga je okupirao bila je konkurencija na medellinskom narko-trzi?tu, po?to su tri najve?a takma?a bila tri brata Ochoa. Pablo se dvoumio: da li da se nadme?e ili da saradjuje. Nakon ?to je procijenio da jop nije toliko jak da se uhvati u ko?tac sa bra?om Ochoa, odlu?io se za drugu opciju. Za vrlo kratko vrijeme sve narko-organizacije organizovale su se u jednu mre?u, u kojoj postoji kooperacija, zajedni?ki transport po?iljki i zajedni?ko sno?enje tro?kova. Novi super-kartel uskoro je postao poznat kao Medellin kartel, koji je na tr?i?tu droga u SAD-u konkurenciju imao samo u suparni?kom kartelu Cali, iz istoimenog kolumbijskog grada. Ubrzo je kartel Medellin poja?ao ?verc kokaina, tako da je u prosjeku bilo 5 letova nedjeljno, a sam Pablo je dobijao milion dolara dnevno. Dio novca po?eo je da ulaze u fudbalske timove i izgradnju stadiona, da donira socijalne programe za siroma?ne slojeve i tako kupuje njihovu naklonost, da preko svojih građevinskih kompanija unajmljuje veliki broj fizi?kih radnika da rade u građevinarstvu, kao i da poma?e lokalne ?kole. U jednom periodu, Pablova ulaganja u siroma?ne slojeve Medellina bila su ve?a nego dr?avna davanja. Na vrhuncu mo?i, Pablo je kontrolisao preko 80% transporta kokaina koji je ulazio u SAD. Magazini "Fortune" i "Forbes" proglasili su ga jednim od deset najbogatijih ljudi na planeti. Kada se dovoljno u?vrstio u svom rodnom kraju i oja?ao svoju bazu, Pablove ambicije su dobile jos ve?u uzlaznu putanju. A to je zna?ilo samo jedno: otvoreno u?i u politi?ku arenu.