Otto Ludwig Preminger
(
Wiznitz
,
Austro-Ugarska
5. prosinca
1905
. -
New York
,
SAD
,
23. travnja
1986
.), bio je
austrijsko
-
ameri?ki
filmski redatelj, producent i glumac, poznat kao autor vi?e
film noira
, knji?evnih adaptacija i djela koja su utjecala na pomicanja granica cenzure u filmskoj umjetnosti. Njegov brat
Ingo
također je bio filmski producent.
Rođen je u Wiznitzu, danas
Vyzhnytsia
u
Ukrajini
, tada u
Austro-Ugarskoj
, kao sin javnog tu?itelja. U dobi od devet godina zajedno s obitelji seli se u
Graz
, gdje pohađa strogu
katoli?ku
?kolu. 1915. godine Premingerov je otac postavljen na visoku du?nost u ministarstvu pravosuđa te se obitelj seli u
Be?
, gdje ?esto posje?uje kazali?te, ?to je vjerojatno razlog Premingerove rane gluma?ke ambicije, i pridru?ivanja lokalnom kazali?nom ansamblu.
Nakon kraja
prvog svjetskog rata
ozbiljno razmatra mogu?nost kazali?ne karijere, te s 16 godina glumi Lysandera u
Shakepeareovom
Snu ljetne no?i
. 1923. primljen je u be?ki teatar
Maxa Reinhardta
, koji mu postaje u?itelj i mentor. Nezadovoljan podređenom ulogom u Reinhardtovom teatru, napu?ta glumu i prelazi u re?iju. 1934. emigrira u Sjedinjene Dr?ave, gdje nastavlja kazali?nu djelatnost na Broadwayu i na dramskoj ?koli univerziteta Yale. 1935. dolazi u
Hollywood
gdje na filmu isprva glumi manje karakterne uloge. Nakon
drugog svjetskog rata
zapo?inje uspje?nu karijeru redatelja u
Hollywoodu
, te debitira
noirom
Laura
, 1944. godine. Inovativni film s latentnom crtom nekrofilije, izazvao je kritike ali postigao i veliki uspjeh.
1940-ih
snima i komercijalne filmove, no
1950-ih
ostvaruje svoja najbolja djela:
Angel Face
(1952.),
The Moon is Blue
(1953.) i
Carmen Jones
(1954.) kojima izaziva ?estoke polemike radi kreiranja opasnih i zavodni?kih ?enskih likova. Iste godine re?ira i
Marilyn Monroe
u filmu
Rijeka bez povratka
, povoljno primljenom kod kritike i publike. 1953. maestralno je odglumio
nacisti?kog
komandanta logora, Pukovnika Von Scherbacha u filmu
Billyja Wildera
Stalag 17
. S filmom
The Man with the Golden Arm
otvoreno prikazuje ovisnost o drogama, ?to je tada na filmu bila tabu tema. Polovinom
1950-ih
seli se u
Francusku
gdje snima film
Bonjour Tristesse
prema knjizi
Francoise Sagan
. Krajem
1950-ih
vra?a se u Sjedinjene Dr?ave i zapo?inje niz uspje?nih ostvarenja kao:
Anatomija jednog umorstva
, (1959.),
Egzodus
(1960.),
Kardinal
(1963.) i
In Harm's Way
. Aktivan je kao redatelj do 1979., kada snima svoj posljedni film,
Ljudski faktor
.
