Opsesivno-kompulzivni poreme?aj (OKP)
je vrsta
neuroze
koju karakteri?u opsesivne (prinudne, intruzivne, nametljive)
misli
i kompulzivne (prisilne) radnje (zadaci ili rituali) u poku?aju da se redukuje ili neutrali?e nerealan
strah
(
strepnja
ili
anksioznost
). Osoba obavlja
radnje
koje do?ivljava kao tuđe, nametnute i neprijatne, a ako se usprotivi tom porivu,
strah
, ose?anje
krivice
i
strepnja
se intenziviraju.
Izvr?enje prisilnih radnje ili izgovaranje nekih
re?i
donosi privremeno rastere?enje ili redukciju napetosti i
strepnje
, ali se potreba za prisilnim radnjama ubrzo ponovo javlja ?ime se ponavlja ?itav postupak.
[1]
Uzroci OKP kod
?ivotinja
, kao i kod ljudi, uklju?uju predispoziciju
gena
, uticaj okru?enja a ponekad i
bolesti
[2]
.
U?estalost
Prema brojnim epidemiolo?kim istra?ivanjima, opsesivno-kompulzivni poreme?aj (OKP) danas spada u jedan od naj?e??ih neurotskih poreme?aja od kojeg pati oko 2,5% ?ove?anstva (od 1,7 do 4%). Prema izve?tajima ameri?kog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, oko dva miliona (prema drugim izvorima tri miliona) Amerikanaca pati od opsesivno-kompulzivnog poreme?aja. Razvojem
dijagnostike
zna?ajno se pove?ao broj novootkrivenih pojedinaca sa tim poreme?ajem, ali je i razvitkom novih metoda
le?enje
i boljom
edukacijom
pacijenata pove?an i broj izle?enih.
[3]
Rasa i nacionalnost
Opsesivno-kompulzivni poreme?aj ima sli?nu prevalencu kod razli?itih rasa i nacionalnosti, iako specifi?na patolo?ka preokupacija u pojedinim kulturama i religijama mo?e pove?ati procenat onih sa OKP (na primer, ose?aj krivnje zbog
blasfemije
?e??i je kod religioznih katolika i pravoslavnih Jevreja).
[3]
Polne razlike
Opsesivno-kompulzivni poreme?aj se sa podjednakom
u?estalo??u
javlja kod
mu?karaca
i
?ena
. Prvi simptomi poreme?aja se u proseku ne?to ranije uo?avaju kod mu?karaca (uglavnom u detinjstvu ili adolescenciji) nego kod ?ena (u ranim dvadesetim godinama). Zato se kod nekih ?ena OKP javlja i tokom trudno?e, iako se simptomi OKP-a kod ve? obolelih trudnica mogu i pogor?ati. Pogor?anje simptoma nalazimo i tokom predmenstrualnog perioda kod ?ena.
[4]
Starost
Prvi simptomi poreme?aja se kod oba pola obi?no javljaju u
detinjstvu
(oko desete godine ?ivota) ili u ranom odraslom dobu(u srednjim dvadesetim godinama). Nije neobi?no da se oboljenje javi i kod deteta mlađeg od pet godina. Simptomi OKP-a se izuzetno retko javljaju kod lica starijih od 35 godina. Osnovni simptomi su ose?anje prisile, borba protiv nametnutih misli i radnji i svest o nelogi?nosti i besmislenosti
simptoma
.
[5]
?U zavisnosti od uzrasta razlikuju se i na?ini kojima se osoba bori protiv nametnutog. Deca u mlađim uzrastima nisu svesna besmislenosti prisilnih simptoma kojima se brane od strepnje. Ne?to starija deca svesna su toga i bore se, pokazuju otpor. Adolescenti preduzimaju i izvesne protivmere kako bi se odbranili, dok odrasle osobe po?inju da izbegavaju situacije koje bi mogle izazvati prinudnu radnju ili misao. Ovo dalje vodi umanjenju radnog funkcionisanja, kretanja i op?tenja sa drugima. Javljaju se ose?anja stida, krivice i neprilagođenosti ?to ume da odvede u otuđenje od ?itavog sveta zbog svoje neobi?nosti“.
[6]
Mortalitet
Jedan od vode?ih uzroka
smrti
pacijenata sa OKP je
samoubistvo
. Procene ukazuju da je ?ak 10% pacijenata sa OKP poku?alo
samoubistvo
u adolescenatnim ili odraslim godinama ?ivota
[5]
.
Postoje razli?ite teorije o faktorima i uzrocima koji izazivaju opsesivno-kompulzivni poreme?aj ali ni jedna nije istra?ivanjima dokazana. Nau?nici se generalno sla?u da psiholo?ki i biolo?ki faktori igraju ulogu u izazivanju nereda, iako se razlikuju po stepenu naglaska na oba tipa faktor.
Visok skor predisponiraju?ih gena
Među brojnim uzrocima kao najzna?ajniji navodi se
hereditet
(nasledna predispozicija). Istra?ivanjima, u oko 60-87% slu?ajeva OKP utvrđena je hereditarna predispozicija (u 45-65% kod dece, 27-47% kod odraslih,
[7]
80-87% kod monozigotnih blizanca i 47-50% kod dizigotnih blizanaca)
[8]
. Nekoliko genetskih istra?ivanja utvrdila su povezanaost OKP sa prisustvom razli?itih serotonergi?kih, dopaminergi?nih i glutamatergi?nih
gena
. U su?tini, svaki ?ovek mo?e patiti od OKP, ali kod ljudi koji su po prirodi pla?ljivi, emotivni, pla?ljivi, ni?eg samopo?tovanja, kao i kod onih koji te?e podnose nepravdu i kritiku, OKP se ?e??e javljaju
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
.
Uloga neurotransmitera
Izlo?enost hroni?nom stresu,
infekcije
i
povrede
glave, menjaju funkciju i građu mozga i zato se mnogi neurotski poreme?aji, u koje spadaju i opsesivno-kompulzivni, mogu objasniti akumulacijom latentnog delovanja stresa, infekcije ili povrede.
Simptomi
u OKP se mogu pogor?ati
stresom
, međutim, stres nije
etiolo?ki faktor
OKP.
CT imid?ing
mozga
ljudi sa OKP je pokazao da oni imaju drugoja?ije obrasce mo?dane aktivnosti od onih bez OKP i da je razli?ito funkcionisanje kola u određenom delu mozga, kao ?to je strijatum, mo?e da izazove poreme?aj. Razlike u drugim delovima mozga i neravnote?a hemijskih supstanci u mozgu, posebno
serotonina
i
dopamina
, mo?e takođe da doprinese OKP.
[14]
[15]
U izolovanim istra?ivanja se konstantno nalazi neobi?na
dopaminska
i
serotoninska
aktivnost u razli?itim regionima
mozga
kod osoba sa OKP. Ona se mo?e definisati kao dopaminergi?na hiperfunkcija u prefrontalnom korteksu i serotonergi?ka hipofuncija u bazalnim ganglijama
[16]
[17]
.
I u ovim slu?ajevima konstitucija organizma ima va?nu ulogu, jer određuje pod kojim teretom i posle koliko vremena ?e se
nervni sistem
?slomiti“
[18]
[19]
.
?ivotna sredina
Vekovi
su protekli kao
?doba melanholije“
[20]
, dok se za dvadeseti vek mo?e re?i da je
?doba
strepnje
(anksioznosti)“
, svetski podaci ukazuju na epidemiju
strepnje
, posebno u dvadesetprvom veku, pri ?emu se simptomi
strepnje
, a sa njom i OKP, iz generacije u generaciju, javljaju sve ranije i sve u?estalije.
[21]
Kategorizacija opsesija i prinuda
[22]
Opsesije
|
Povezane prisilne radnje
|
Strah od kontaminacije
|
Pranje, ?i??enje
|
Potreba za simetrijom, precizno uređenje
|
Naru?ivanja, uređenje, balansiranje, ispravljanje ("samo pravo")
|
Ne?eljene seksualne ili agresivni misli ili slike
|
Provera, molitve, ?poni?tavanje“ akcije, tra?enje sigurnosti
|
Sumnje (npr. gas u ku?i isklju?en, vrata zaklju?ana)
|
Uporno ponavljanje provere
|
Zabrinutost zbog bacanja ne?eg vrednog
|
Ograda od dasaka
|
Tipi?ni
simptomi
opsesivno-kompulzivne neuroze su:
- opsesivne
misli
koje se uvek vra?aju i ne izlaze iz
glave
,
- prisilno brojanje (npr. koraka pri hodu),
- prisilno pranje ruku ili vr?enje nekih ritualnih radnji.
Da bi se
dijagnostikovao
opsesivno-kompulzivni poreme?aj, kod pojedinca u vremenskom periodu od dve nedelje ili du?e mora biti evidentirana u?estala pojava opsesivnih misli ili kompulzivnih radnji (ili istovremene pojave oba
simptoma
).
Naj?e??i medicinski problem u le?enju OKP postavlja pogre?no postavljena
dijagnoze
[23]
. Zato svaki klini?ar koji se bavi le?enjem OKP mora dobro da raspoznaje i diferencijalno dijagnosti?ki razlikuje kriterijume kao ?to su
tikovi
,
raspolo?enje
,
anksioznost
ili drugi kompulzivni oblici pona?anja, kao ?to su
trihotilomanija
ili
neurodermatitis
[23]
.
Kao poseban problem i ?estu zamku u diferencijalnoj dijagnostici i neuspe?nom prepoznavanju i dijagnostikovanju OKP predstavljaju slede?i poreme?aji, koji se ?esto sre?u kod pacijenata, i koje treba imati u vidu
[8]
[23]
:
Opsesivno-kompulzivni poreme?aj je hroni?na
bolest
sa ?irokim spektrom i razli?itim intenzitetom
simptoma
. Bez le?enja, intenzitet i manifestacije
simptoma
mogu da se uve?avaju i slabe, i spontano se retko povla?e.
U blizu 70% pacijenata po?etak le?enja zna?ajno pobolj?ava stanje OKP i redukuje njegove simptome. Međutim, OKP ostaje hroni?no oboljenje, sa
simptomima
koji mogu ja?ati ili slabiti tokom celog ?ivota pacijenta.
Oko 15% pacijenata mo?e pokazati progresivno pogor?anje
simptoma
ili pogor?anje u funkcionisanju tokom vremena (starenja). Dok oko 5% pacijenata ima potpunu remisiju simptoma između epizoda
egzacerbacije
.
Farmakolo?ko
le?enje
se naj?e??e sprovodi u kontinuitetu. Ako uspe?no le?en pojedinac naglo prestane da sprovodi propisani re?im uzimanja
lekova
,
recidiv
nije neuobi?ajen.
Određeni broj procenata mo?e reagovati negativno na le?enje, upornim
simptomima
. Zato le?enje ovih pacijenti mo?e zahtevati primenu ve?eg broja medikamenata ili ve?e doze
lekova
i/ili upu?ivanje u specijalizovane ustanove. U ovoj grupi, manji broj pacijenata, mogu biti kandidati za neurohirur?ke (
psihohirur?ke
) intervencije
[24]
.
"Metod 4 koraka" za samolije?enje opsesivno-kompulzivnog poreme?aja doktora Jeffrey M. Schwartz-a
Jeffrey M. Schwartz je jedan od vode?ih svjetskih stru?njaka kada je u pitanju opsesivno-kompulzivni poreme?aj i njegovo lije?enje.
Ako imate opsesivne misli i kompulzivna (prinudna, prisilna) pona?anja, mnogo ?e vam pomo?i saznanje o zna?ajnim napretcima u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poreme?aja. U posljednjih 20 godina bihejvioralna (behavior-pona?anje) terapija se pokazala veoma efektivnom u tretmanu opsesivno-kompulzivnog poreme?aja.
Koncept samolije?enja, kao dio bihejvioralne terapije, je najve?i napredak. Metodom 4 koraka mo?ete nau?iti kako da postanete sam svoj bihejvioralni terapeut. Sa saznanjem nekih temeljnih ?injenica o opsesivno-kompulzivnom poreme?aju i shvatanjem da je to medicinsko stanje koje reaguje na tretman, bit ?ete u mogu?nosti da prevaziđete nagon da izvr?ite kompulzivna pona?anja i ovladat ?ete novim tehnikama kako da izađete na kraj sa dosadnim, opsesivnim mislima.
Metod 4 koraka:
- Korak 1: Reimenovanje
- Korak 2: Pripisivanje stvarnom uzroku
- Korak 3: Refokusiranje
- Korak 4: Revalorizacija
- ↑
(
en
)
Bartz JA, Hollander E.
Is obsessive-compulsive disorder an anxiety disorder?.
Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. May 2006;30(3):338-52.
Medline
.
- ↑
(
en
)
Laura L. Smith, Obsessive Compulsive Disorder (OCD) in Our Best Friends
[1]
Arhivirano
2011-11-13 na
Wayback Machine-u
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
3,0
3,1
(
en
)
Karno M, Golding JM, Sorenson SB, Burnam MA.
The epidemiology of obsessive-compulsive disorder in five US communities.
Arch Gen Psychiatry. Dec 1988;45(12):1094-9.
Medline
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. 4th Edition, Text Revision (DSM-IV-TR). Washington, DC: American Psychiatric Association; 2000.
- ↑
5,0
5,1
(
en
)
Dell'Osso B, Altamura AC, Allen A, Marazziti D, Hollander E.
Epidemiologic and clinical updates on impulse control disorders: a critical review.
Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. Dec 2006;256(8):464-75.
Medline
.
Full Text
[
mrtav link
]
.
- ↑
Predrag đorđevi?,
Opsesivno kompulsivni poreme?aj
na www.akademijauspeha.com
Arhivirano
2011-08-27 na
Wayback Machine-u
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
(
en
)
van Grootheest DS, Cath DC, Beekman AT, Boomsma DI.
Twin studies on obsessive-compulsive disorder: a review.
Twin Res Hum Genet. Oct 2005;8(5):450-8.
Medline
.
- ↑
8,0
8,1
Carey G, Gottesman I.
Twin and family studies of anxiety, phobic, and obsessive disorders.
In: Klein DF, Rabkin JG. Anxiety: New Research and Changing Concepts. New York: Raven Press; 2000.
- ↑
Arnold PD, Rosenberg DR, Mundo E, Tharmalingam S, Kennedy JL, Richter MA.
Association of a glutamate (NMDA) subunit receptor gene (GRIN2B) with obessive-compulsive disorder: a preliminary study.
Psychopharmacology. August 2004;174:530-538.
- ↑
(
en
)
Arnold PD,
(
en
)
Sicard T, Burroughs E, Richter MA, Kennedy JL.
Glutamate transporter gene SLC1A1 associated with obsessive-compulsive disorder.
Arch Gen Psychiatry. Jul 2006;63(7):769-76.
Medline
.
- ↑
(
en
)
Denys D, Van Nieuwerburgh F, Deforce D, Westenberg H.
Association between the dopamine D2 receptor TaqI A2 allele and low activity COMT allele with obsessive-compulsive disorder in males. Eur Neuropsychopharmacol.
Aug 2006;16(6):446-50.
Medline
.
- ↑
(
en
)
Dickel DE, Veenstra-VanderWeele J, Cox NJ, Wu X, Fischer DJ, Van Etten-Lee M, et al. Association testing of the positional and functional candidate gene SLC1A1/EAAC1 in early-onset obsessive-compulsive disorder. Arch Gen Psychiatry. Jul 2006;63(7):778-85.
Medline
.
- ↑
(
en
)
Lin PY.
Meta-analysis of the association of serotonin transporter gene polymorphism with obsessive-compulsive disorder
. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. Apr 13 2007;31(3):683-9.
Medline
.
- ↑
WebMD | Obsessive-Compulsive Disorder (OCD) - Cause
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
?Enhanced Dopamine Transporter Density in Psychotropic-Naive Patients With Obsessive-Compulsive Disorder Shown”
.
- ↑
?Dopamine Transporter Density in the Basal Ganglia in Obsessive-Compulsive Disorder”
.
- ↑
?New approach to obsessive-compulsive disorder: dopaminergic theories”
.
- ↑
(
en
)
Greist JH, Jefferson JW, Kobak KA, Katzelnick DJ, Serlin RC.
Efficacy and tolerability of serotonin transport inhibitors in obsessive-compulsive disorder
. A meta-analysis. Arch Gen Psychiatry. Jan 1995;52(1):53-60.
Medline
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
(
en
)
Kobak KA, Greist JH, Jefferson JW, Katzelnick DJ, Henk HJ.
Behavioral versus pharmacological treatments of obsessive compulsive disorder: a meta-analysis
. Psychopharmacology (Berl). Apr 1998;136(3):205-16.
Medline
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
Robert Burton
Anatomy of Melancholy
, 1621
- ↑
Institut ?Batut“(2008)
Istra?ivanje zdravlja stanovnika Republike Srbije
,
Analiti?ka studija 1997-2007
Arhivirano
2012-05-13 na
Wayback Machine-u
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
(
en
)
William M Greenberg, MD; Chief Editor: David Bienenfeld, MD
Obsessive-Compulsive Disorder
Medline
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
23,0
23,1
23,2
(
en
)
William M Greenberg, MD; Chief Editor: David Bienenfeld, MD
Obsessive-Compulsive Disorder Differential Diagnoses
Diagnostic Considerations na WebMD
, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ↑
GIULIANA CHIAPPE
Las obsesiones se pueden operar
EL UNIVERSAL 2010.
, Pristupljeno 17. 4. 2013.