Omar Hajjam
(
perzijski
:
??? ????
’Omar-e Chayy?m
18. 5.
1048
,
Ni?apuru
,
Iran
-
4. 12.
1131
), bio je
perzijski
pjesnik,
matemati?ar
i
astronom
. Puno ime mu je
Ghiyath al-Din Abu'l-Fath
Omar
ibn Ibrahim Al-Nisaburi
Khayyami
(???? ????? ??? ?????
???
?? ???????
????
????????). Hajjam (????) je
arapska
posuđenica i zna?i "?adord?ija, tkalac ?atora." Najpoznatiji je po zbirci pjesama,
rubaija
.
Vjeruje se da je rođen u familiji
ni?apurskih
zanatlija. Djetinjstvo je proveo u gradu
Balhi
, studiraju?i kod ?eika Muhameda Mansurija, najpoznatijeg u?enjaka tog doba u
Perziji
. Legenda ka?e da su tri vanredna u?enika studirala pod pomenutim ?eikom. Jedan je bio
Nizam-ul-Mulk
, koji ?e kasnije postati
vezir
, drugi
Hassan-i-Sabah
koji je postao vođa
Asasina
, a tre?i je Hajjam.
Vjerovalo se da ?e svaki student Muhameda Manusrija dose?i ?ast i sre?u. Tri studenta, koji su postali prisni prijatelji, zakleli su se da ?e svoju sre?u međusobno podijeliti. Kada je
Nizam-ul-Mulk
postao vezir, Hassan-i-Sabah Hajjam su do?li na dvor i podsjetili ga na dato obe?anje.
Hassan-i-Sabah je zahtjevao, i dobio, mjesto u vladi, ali je zbog svoje ambicioznosti kasnije uklonjen (u?estvovao je u zavjeri protiv svog dobro?initelja). Mnogo godina kasnije postao je vođa zloglasnih Asasina.
Hajjam je bio mnogo skromniji i zamolio je za mjesto za stanovanje, istra?ivanje nauke i molitvu. Odobrena mu je godi?nja penzija od 1200 zlatnika iz gradske blagajne. Od ove penzije ?e ?ivjeti do kraja ?ivota. Ova pri?a, poznata kao "Tri prijatelja" je upitna zbog godina rođenja pomenutih koje se ne sla?u.
Za ?ivota je bio poznat kao vrstan matemati?ar, zaslu?an za iznala?enje metoda za rje?avanje kubi?nih jednad?bi intersekcijom parabole sa kru?nicom.
Tokom 1070-ih je napisao najve?e djelo
algebre
. U njemu je klasificira jednad?be po stepenu, i daje pravila za rje?avanje jednad?bi ?etvrtog stepena koja su vrlo sli?na onima koje se i danas koriste, i geometrijski metod za kubi?ne jednad?be sa realnim korijenom. Pisao je i o "triangular array" binominalnih koeficijanata, poznatih kao
Paskalov trougao
. 1077. Hajjam pi?e "Sharh ma ashkala min musadarat kitab Uqlidis" (Obja?njenje pote?ko?a u
Euklidovim
postulatima). Hajjam je napisao zna?ajan broj djela o
geometriji
, a posebno o teoriji proporcija.
Na Zapadu je Hajjam poznatiji po svojoj
poeziji
. Vjeruje se da je napisao preko hiljadu
rubaija
, pjesama od ?etiri stiha. Rubaije je na
srpskohrvatski
preveo
Ba?agi?
- Na kraljevskom dvoru - sada bez krova -
- kome jedan narod v'jekove robova,
- na dvoru, koga pjesnici slavi?e
- s hiljadu stihova - danas buh?e sova!
°°°
- Kad jednom na Zemlji ne bude nas - svijet ?e biti svijet,
- kad nam se izgubi trag i glas - svijet ?e biti svijet;
- i prije nego smo bili mi - svijet je bio svijet,
- i nama kad kucne zadnji ?as - svijet ?e biti svijet.