Avari

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Obri )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ne treba izjedna?avati sa Avari (Kavkaz) .
Za ostale upotrebe, v. Avari (razvrstavanje) .
Avari
Ukupno pripadnika
drevni narod
Zna?ajna podru?ja naseljavanja
Avarski kaganat , Panonska nizija , srednja Evropa , isto?na Evropa

Avari ( panonski ili karpatski Avari ), ili Obri (ovako su ih nazivali Slaveni ), je naziv za drevni narod, za koga se pretpostavlja da je proto- turskog porijekla. Ovo klasi?no pleme iz doba seobe naroda bilo je tih godina u velikoj zavadi s imperijom Gok-Turaka ( Turkmeni ) u centralnoj Aziji i prakti?no su se sklonili sjeverno od Kavkaza . Postoji i mi?ljenje da su oni samo skupina ratnika, etni?ki nehomogena, koja se sklonila u neku od ravnica Zakavkazja , između Kaspijskog jezera i Crnog mora i ime Avari su dobili kao pripadnici avarske dr?ave .

Pohod u Evropu [ uredi | uredi kod ]

Neki izvori govore da su Avari imali oko 20.000 naoru?anih ratnika na konjima, tog vremenena zaista supersila . Iz ove ?injenice proizilaze proizvoljne procjene da bi tada?nje avarsko pleme moglo imati oko 100.000 ljudstva. [1]

Tokom 557. Godine Avari su do?li na podru?je sjeverno od Kavkaza. Tu su 558. godine prvi put stupili u kontakt sa Vizantijom, kada je njihov izaslanik bio u Carigradu i sklopio sporazum. U zamjenu za zlato pristali su u vizantijsku korist podjarmiti barbarske narode.

Vizantija i barbarski narodi [ uredi | uredi kod ]

Prema vizantijskim hronikama, Carstvo su tih godina zadesile te?ke navale barbara jer je imperija oslabila i nije se mogla opirarati tim hordama. Upadi tih razli?itih zloglasnih ?eta dolazili su sa isto?nih dijelova euroazijske stepe. Osim Slavena , na vizantijskoj teritoriji su se tog vremena, zajedno s njima ili zasebno, pojavljivali jo? opasniji vojni odredi Protobugara ? Kutriguri i Utiguri. Svako je plja?kao za svoj ra?un. Slaveni su se toliko odva?ili da su 550/551. godine prezimili na Balkanskom poluostrvu .

Nakon ?to su primili odgovaraju?u nadoknadu, a vjerovatno i sva obe?anja koja su htjeli ?uti, pa i lokalitet za naseljavanje, Avari su zaobi?li Crno more sjevernom rutom kr?e?i sebi put borbenim aktivnostima. Njihovo prvo novo naseljavanje zabilje?eno je oko u??a rijeke Dnjepar , koji se sa sjevera ulijeva u zapadni dio Crnog mora, oblast dana?nje Ukrajine i podru?je Krima , upravo tamo gdje je izlazila teritorija Anta na Crno more . Tu se danas nalazi luka Harson

Pot?injavanje Bugara, Anta i Slavena [ uredi | uredi kod ]

Prvi narod kojeg su Avari ve? 559. godine pobijedili i pot?inili bili su daleko brojniji Anti, nastanjeni na ?irokom prostoru sjevernije od tog avarskog dijela. Isto?nije od nove avarske nastambe bili su Kutriguri, (Protobugari, prvobitni Bugari ). Oni su naseljavali oblast oko u??a rijeke Don u Azovsko more , pa prostor prema rijeci Volgi. U pratnji Slavena harali su oni balkanskim podru?jem 559. godine. Na svom povratku u domovinu, zajedno sa Utigurima, jo? jednim bugarskim plemenom, morali su pro?i preko novonastale teritorije Avara. Avari uz otkup pu?taju Kutrigure i sa njima nastavljaju saradnju, a oko dvanaest hiljada Utigura priklju?uju svom savezu.

Pohod na Franke [ uredi | uredi kod ]

Vizantijski car Justinijan I. ih je nakon toga usmjerio na zapad, gdje su ih zaustavili Franci i njihov kralj Sigibert I. Bitka, koja je po?ela dijeliti europski kontinent na avarski istok i frana?ki zapad, dogodila se na rijeci Albium ? Elbe ? Laba, u oblasti Tiringije, na po?etku 562. godine, a mjesto sukoba se lokalizira kao podru?je dana?njeg grada Magdeburg. Poslije tog neuspjeha Avara u pohodu na Franke, na ?elo avarske konjice dolazi Bajan I . (562 ? 582/583). Ovo je drugi po redu avarski vladar na evropskom tlu i jedini njihov vladar ?ije je ime poznato.

Novi pohod na Franke [ uredi | uredi kod ]

Bajan I je 566. krenuo u drugi pohod na Franke i zadaje im te?ak poraz. Avari su bili, kako je frana?ki hroni?ar pribilje?io, u savezu sa magi?nim snagama koje su raznim ?arolijama paralizirale frana?ki otpor. Pri tome je ?ak i kralj Sigibert li?no pao u avarsko zarobljeni?tvo. Ipak se on brzo oslobađa iz ove neugodne situacije: Ono ?to nije mogao ostvariti na bojnom polju, ostvario je vje?tinom darivanja. Sklopljen je i novi ugovor za koji se smatra da je Sigibert ovim ugovorom ustupio Avarima ‘germanski Istok’ i u tome vide po?etak naseljavanja Slavena na Labi i Odri. [1]

Avari protiv Gepida i Langobarda [ uredi | uredi kod ]

Godine 567. Avari sklapaju savez sa Langobardima i ru?e Gepidsko kraljevstvo . Langobardi se nevoljno povla?e prema sjevernoj Italiji i bila je to zadnja masovna selidba Germana u doba velike Seoba naroda.

Vizantinci, koji su vodili politiku sukoblavanja varvarskih naroda jednog protiv drugih, upu?uju Avare na Slavene i njihove plodne zemlje u Maloj Skitiji. . [2] Od tada su Avari zagospodarili Panonskom nizijom i ?irokim okolnim prostorom i osnivaju svoju dr?avu, Avarski kaganat koja se prostirala od dana?nje Austrije do ukrajinskih stepa.

Avari protiv Vizantije [ uredi | uredi kod ]

Od tada ?ele da pređu sa sjeverne na ju?nu stranu Dunava u njegovom donjem toku, odnosno da iz osnova pomjere stabilizovanu severnu granicu Carevine. Ta se ?elja kod njih javlja vrlo brzo i vrlo jasno. Vizantijski car Mavrikije (ili Mauricije, vladao 582-602), vodio je ?itav niz vojnih ekspedicija u poku?aju da odbrani balkanske provincije od Avara i Slovena. [3]

Mavrikije je za izvjesno vrijeme umirio Balkan . Njegov nasljednik Foka morao je voditi ratove protiv Perzije . Do?lo je do masovne invazije u prvoj deceniji Iraklijeve vlasti i propasti rimske vlasti na Balkanu. [4]

Oko 611. Slaveni su stigli do Istre . Nova je uni?tena oko 613. Gradovi poput Justinijane Prime (mogu?e Cari?in grad nedaleko od Leskovca u Srbiji , ili u blizini Skoplja ), Salona i jo? 40 naselja u Dalmaciji su podlegli ovim napadima 614. Naisa ( Ni? ), Serdika ( Sofija ) i Justinijane Prima 615. Solun je bio tri puta napadan (610?, 615. i 617.), desila se bitka kod Heraklije na obalama Mramornog mora 619, slovenski napadi na Krit 623 i kona?no opsada Carigrada 626 , kada su Avari dostigli svoj vrhunac mo?i.

Po?etkom 8. vijeka ih je porazio frana?ki kralj Karlo Veliki . Nakon toga je njihova dr?ava u opadanju, a svaki trag joj nestaje nakon 871. godine.

Pretpostavlja se da su se Avari u potpunosti asimilirali u slavensko stanovni?tvo. [1]

Neke teorije o porijeklu drevne Avare dovode u vezu sa suvremenim Avarima na Kavkazu.

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 1,2 ?Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.” . Pristupljeno 9. 2. 2016 .  
  2. Florin Curta. The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500?700 . Cambridge, Cambridge University Press, 2001. ISBN 0-521-80202-4 .
  3. ?Vladimir ?orovi? -Istorija srpskog naroda” . Pristupljeno 9. 2. 2016 .  
  4. ?Georgije Ostrogorski: Istorija Vizantije” . Pristupljeno 9. 2. 2016 .