Obi?na ?impanza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Obi?na ?impanza
Pan troglodytes
Nau?na klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Tribus: Hominini
Podtribus: Panina
Rod: Pan
Oken , 1816
Vrsta: Pan troglodytes
Rasprostranjenost obi?ne ?impanze.

1. Pan troglodytes verus .
2. P. t. vellerosus .
3. P. t. troglodytes .
4. P. t. schweinfurthii .


Obi?na ?impanza ili ?impanza ( Pan troglodytes ), također poznata kao robusna ?impanza ili ?impanza , majmun iz porodice velikih ?ovjekolikih majmuna . Zajedno s bonobom ( Pan paniscus ) ?ini rod ?impanza ( Pan ).

Rasprostranjenost

[ uredi | uredi kod ]

Podru?je koje nastanjuje obi?na ?impanza pru?a se u ?irokom pojasu preko sredi?njeg dijela Afrike od Gvineje preko Konga sve do Ugande i Tanzanije . Ljudska naselja podijelila su to podru?je na puno manjih podru?ja, ?to predstavlja potencijalnu opasnost jer spre?ava ozbiljniju razmjenu gena između pojedinih, prostorno razdvojenih skupina.

Obilje?ja

[ uredi | uredi kod ]

Uspravljena, obi?na ?impanza je visoka između 1 metra i 1,7 metara. Poput svih ?lanova porodice Hominidae , ni ova vrsta nema rep. Krzno im je crno ili tamno smeđe, lice im je golo, a ovisno o starosti i porijeklu, od boje mesa do crno. Prednji ekstremiteti su im dugi, i kad su uspravni, dose?u im do ispod koljena. Mu?jaci su sa svojih 43 do 60 kg osjetno te?i od ?enki (33 do 45 kg). Osim toga, i o?njaci mu?jaka su bitno ve?i nego kod ?enki.

Na?in ?ivota

[ uredi | uredi kod ]

U odnosu na stani?te, obi?ne su ?impanze vrlo prilagodljive. ?ive u ki?nim ?umama kao i u suhim savanama i u brdovitim podru?jima do visina od 3.000 metara nadmorske visine. Dnevne su ?ivotinje i ve?i dio vremena provode na stablima gdje jedu. Ve?e razdaljine prelaze i hodaju?i tlom na sva ?etiri ekstremiteta , podupiru?i se pri tome na druge ?lanke "?aka". Za no? si grade gnijezda od granja i li??a a obi?no ga koriste samo jednom.

Vrlo su dru?tvene i ?ive u grupama od 15 do 80 jedinki. Ujutro se grupe razilaze na manje, sve do pojedinca, kad krenu u potragu za hranom, da bi se ponovo okupile za no?enje. Ja?i i sna?niji mu?jaci predvode cijeli ?opor. Imaju vrlo izra?ene i slojevite socijalne odnose. Uzajamna njega krzna znak je dobrohotnosti u odnosu na grupu. Mu?jaci imaju između sebe vrlo izgrađene odnose redosljeda koje utvrđuju raznim ritualima dokazivanja snage: glasni krikovi, "bubnjanje" po stablima, tre?enje grana ili bacanje kamenja, kao i demonstriranje brzog tr?anja ili skakanja između grana. Druge grupe ?impanze susre?u u pravilu agresivno. Dok mu?jaci ostaju u grupi ?itav ?ivot, ?enke ju napu?taju kad postanu spolno zrele.

Kori?tenje alata

[ uredi | uredi kod ]

Ove ?ivotinje u prirodi koriste niz alata . Drvene ?tapi?e, koje su pripremili i obradili upavo za tu svrhu, koriste da njima ulaze u termitnjake za koje se termiti uhvate, a ?impanze ih sa ?tapi?a skinu ustima i pojedu. Ponekad koriste komade grana da bi njima udarale po granama stabala i stresli tako zrelo vo?e , ili ih koriste u borbi s drugim grupama ?impanza ili s drugim ?ivotinjama. Kamenje koriste za razbijanje ljuske ora?astih plodova . Iako to kamenje ne obrađuju, poznati su slu?ajevi da posebno prikladno kamenje nose sa sobom, ili ga dobro sakriju kako bi ga kasnije mogli ponovo koristiti. Osim toga, koriste sa?vakane listove kao spu?ve i time prikupljaju vodu za pi?e, ili ih koriste za pranje.

Hrana

[ uredi | uredi kod ]

Obi?ne ?impanze su sve?deri , s te?i?tem, ipak, na biljnoj hrani, vo?u, orasima i li??u . No, uz to jedu i kukce , a ponekad i love manje kralje?njake , među ostalim parnoprsta?e i druge primate , naj?e??e sakate majmune ili mlade pavijane (porodica Cercopithecidae ). Lov na ove ?ivotinje je "posao" starijih mu?jaka koji, nakon uspje?nog lova, plijen dijele s ostalim ?lanovima grupe.

Razmno?avanje

[ uredi | uredi kod ]

Nakon skotnosti od prosje?no 7,5 mjeseci, ?enka koti u pravilu jedno mladun?e, no rađanje blizanaca je ne?to ?e??e nego kod ljudi . Mladun?e se rađa te?ko oko 1,9 kg . Prvih ?est mjeseci se mladunac dr?i za maj?ino krzno na trbuhu, a kasnije "ja?i" na njenim leđima. Sisanje prestaje tek u dobi od 3,5 do 4,5 godina, no mladunac ostaje i dalje uz majku (i do 10 godina). ?enka rađa mladun?e svakih ?est do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. Pubertet nastupa u dobi od sedam godina, no prvo parenje slijedi naj?e??e par godina kasnije, kod ?enki u dobi od 13 do 14 godina, a kod mu?jaka sa 15 do 16 godina. Menopauza ?enki nastupa u dobi od 40 godina, a o?ekivana starost obi?nih ?impanza mo?e biti i do 60 godina.

Podvrste

[ uredi | uredi kod ]

Obi?na ?impanza ima tri podvrste:

  • zapadnoafri?ka ?impanza ( Pan t. verus )
  • centralnoafri?ka ?impanza ( Pan t. troglodytes )
  • isto?noafri?ka ?impanza ( Pan t. schweinfurtii ))