Juri? snaga Privremenog sovjeta ?e?enske Republike na Grozni
Segment Prvog ?e?enskog rata
Datum 26 - 27. novembar 1994 Lokacija Grozni , ?e?enija Ishod odlu?uju?a pobjeda snaga ?e?enske Republike I?kerije
Sukobljene strane
Ruska Federacija Snage Privremenog sovjeta ?e?enske Republike (protivnici D?ohara Dudajeva) FSK	?e?enska Republika I?kerija (prista?e D?ohara Dudajeva )
Komandanti i vođe
Umar Avturhanov Bislan Gantamirov Ruslan Labazanov Said-Magomed Kakijev Mihail Kolesnikov [1] Genadij ?ukov [2]	Aslan Mashadov ?amil Basajev
Snage
	nepoznato
?rtve i gubici
500 poginulih [3] , 50 [2] -200 [4] zarobljenih, 20 [4] -23 tenka uni?tena [2] , oko 20 tenkova zaplijenjeno [4]	nepoznati

Napad snaga Privremenog sovjeta na Grozni ili Novembarski napad na Grozni , također poznat i kao Bitka za Grozni u novembru 1994. godine , je bio oru?ani sukob koji se u novembru 1994. godine odigrao u Groznom , glavnom gradu ?e?enije između snaga samoprogla?ene ?e?enske Republike I?kerije odanih separatisti?kom predsjedniku D?oharu Dudajevu na jednoj, te snaga ?e?enske pro- ruske opozicije kojima je Rusija pru?ala obavje?tajnu, materijalnu i kadrovsku podr?ku. Predstavljao je poku?aj pu?a kojim se Dudajev nastojao svrgnuti, odnosno u ?e?eniji uspostaviti pro-ruska vlast i tako okon?ati de facto nezavisnost koju je ?e?enija u?ivala od raspada SSSR prije tri godine. Do njega je do?lo nakon eksalacije sukoba između Dudajeva i suparni?kih ?e?enskih vođa, među kojima se najvi?e isticao gradona?elnik Groznog Bislan Gantamirov , i koji su u ljeto 1993. osnovali paralelne organe vlasti poznate kao Privremeni sovjet ?e?enske Republike . Ruska vlada se za zbivanja u ?e?eniji, iako formalno nije priznavala njenu nezavisnost, po?ela ozbiljno zanimati tek u ljeto 1994. godine, te je tada po?elo tajno pomaganje ?e?enske opozicije novcem, oru?jem, a na kraju i aktivnim pripadnicima ruske vojske koji su se borili kao najamnici u njenim redovima. Razni ?e?enski vođe su prije toga poku?ali zauzeti Grozni vi?e puta - snage Ruslana Labazanova 24. augusta, te snage Bislana Gantamirova 16. oktobra. Za tre?i poku?aj je osiguran veliki broj tenkova sa ruskim posadama, kao i podr?ka juri?nih helikoptera . Oklopna kolona je ?e?ensku granicu pre?la 22. novembra; iako je u nekoliko navrata napadnuta od strane separatisti?kih snaga pri ?emu je izgubljeno nekoliko tenkova, uspjela se do jutra 26. novembra probiti do samog Groznog. Međutim, u samom gradu je do?ekao neo?ekivano ?estoki i dobro organizirani otpor pod vodstvom ?amila Basajeva ; u borbama, koje su bile posebno ?estoke oko predsjedni?ke pala?e i sjedi?ta biv?eg KGB-a, pro-ruske snage su pretrpile strahovite gubitke koji se procjenjuju na nekoliko stotina poginulih i zarobljenih, a separatisti su uspjeli uni?titi i zarobiti najve?i broj neprijateljskih tenkova. Popodne sljede?eg dana su pro-ruske snage napustile Grozni. Ishod bitke je predstavljao ne samo veliku pobjedu separatista, nego i katastrofalan fijasko ruskog predsjednika Jeljcina. Separatisti su uspjeli zarobiti relativno veliki broj aktivnih ruskih vojnika te ih paradirati na televiziji, nakon ?ega je ruskoj vladi postalo nemogu?e negirati umije?anost u ?e?enski sukob. Jeljcin je na te događaje reagirao 29. novembra slanjem ultimatuma ?e?enskim vlastima da "razoru?aju sve paravojne formacije" i zaprijetio da ?e u suprotnom "uspostaviti ustavni poredak svim sredstvima". Nakon ?to je Dudajev odbio Jeljcinove zahtjeve, 10. decembra su ruske snage po?ele vojne akcije u samoj ?e?eniji koje ?e kasnije postati poznate kao Prvi ?e?enski rat .

• Олег Петровский. Десять лет позорному штурму Грозного ? интервью с участником событий ( ru )
• Захлебнувшийся штурм Грозного Arhivirano 2012-02-17 na Wayback Machine-u // svobodanews.ru ( ru )