Nizozemska zapadnoindijska kompanija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
West-Indisch Huis ( Zapadnoindijska ku?a ) u Amsterdamu , sjedi?te Nizozemske zapadnoindijske kompanije od 1623. do 1647. godine
Skladi?te WIC-a u Amsterdamu.

Nizozemska zapadnoindijska kompanija ( nizozemski : Geoctroyeerde West-Indische Compagnie , skra?eno WIC ) bila je kompanija koja je od Nizozemske Republike dobila pravo trgovinskog monopola u Karibima i pravo trgovine robovima na Karibima , Brazilu i Sjevernoj Americi .

Organizacija i aktivnosti [ uredi | uredi kod ]

Nizozemska zapadnoindijska kompanija bila je ustrojena po uzoru na Nizozemsku isto?noindijsku kompaniju ( Vereenigde Oost-Indische Compagnie ili VOC ) koja je djelovala u Aziji (najve?im dijelom na prostoru dana?nje Indonezije ) od 1602 . godine. Glavna razlika imeđu ove dvije kompanije bila je ?injenica da WIC nije ima pravo na vojne operacije bez odobrenja nizozemske vlade.

Isto kao i VOC i Nizozemska zapadnoindijska kompanija sastojala se od pet komora ( kamers ), u Amsterdamu , Rotterdamu , Hoornu , Middelburgu i Groningenu , od kojih su najzna?ajnije bile one u Amsterdamu i Middelburgu. Upravni odbor sastojao se od 19 ?lanova.

Recife (Mauritsstad) - glavni grad Nove Holandije

Kompanija je imala poprili?ne uspjehe u 1620-ima i 1630-ima, kad su osnovane mnoge trgova?ke postaje i kolonije. Kolonija Nova Nizozemska nalazila se na teritoriju dana?njih ameri?kih saveznih dr?ava New York , New Jersey , Delaware i Connecticut , a naselja su postojala i u dr?avama Pennsylvania i Rhode Island . Osnovana su i brojna naselja u Surinamu i Gvajani te dana?njim Nizozemskim Antilima koji se prostiru na nekoliko karipskih otoka. Kompanija se bavila i gusarstvom , a najzna?ajniji uspjeh bilo je osvajanje ?panjolske flote koja je prevozila srebro iz ?panjolskih kolonija u ?panjolsku .

Godine 1630 ., zauzeta su portugalska naselja u Brazilu gdje je osnovana kolonija Nova Holandija s glavnim gradom Mauritsstadom . U Africi su postojale postaje na Zlatnoj obali i Angoli . Najva?nija dobra koja su se proizvodila i kojima se trgovalo bila su krzno (u Sjevernoj Americi), ?e?er (u Ju?noj Amerci), robovska radna snaga, te zlato i slonova?a (u Africi).

Nestanak [ uredi | uredi kod ]

Po?etni uspjeh kompanije je ubrzo nestao. Nizozemski Brazil su 1654 . nakon dugog rata opet zauzeli Portugalci, a mnoge druge trgova?ke postaje su uni?tile ili zauzele druge europske kolonijalne sile. Nova Nizozemska je također 1664 . osvojena od strane Engleza. Godine 1674 ., WIC je reorganiziran; gusarska aktivnost je napu?tena, a glavno poslovanje svelo se na dopremanje robova u Surinam i Antile. Senegambiju su ubrzo osvojili Francuzi.

Nakon ?to su Britanci u 1780-ima nakratko osvojili Surinam, WIC se prakti?ki nije oporavila. Godine 1791., dionice kompanije kupila je nizozemska vlada, a teritoriji pod kontrolom WIC-a stavljeni su pod kontrolu vlasti.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]