Ni?njenovgorodska oblast

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ni?njenovgorodska oblast
Нижегоро?дская о?бласть
     

[[Datoteka:|200px]]
Zastava Ni?njenovgorodske oblasti Grb Ni?njenovgorodske oblasti

Geografski polo?aj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
' Ni?nji Novgorod
Povr?ina

- ukupno
- % vode

43 po veli?ini

- 76.900 km²
- ?

Stanovni?tvo

- Ukupno
- Gusto?a

10 po veli?ini

- 3.524.028 ( 2002. )
- 45,8/km²

Politi?ki status [[{{{pol stat poveznica}}}|oblast]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|{{{federalni_okrug}}}]]
Privredna regija {{{privredna_regija}}}
Slu?beni jezici ruski
'
'
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka 52
Vremenska zona
Moskovsko vrijeme
( UTC + 3/+4)

Ni?njenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро?дская о?бласть ) je oblast u Ruskoj federaciji .

Povr?ina: 76.900 km²

Broj stanovnika: 3.524.028 (popis 2002.)

Upravno sredi?te joj je grad Ni?nji Novgorod . Sa stanovni?tvom od 1,3 milijuna, Ni?nji Novgorod je najve?i grad u regiji i 4. najve?i grad u Rusiji, nakon Moskve , Petrograda i Novosibirska .

Kroz ovu oblast prolazi rijeka Volga .

Nakon Ni?njenovgorodske aglomeracije, najve?i grad je Arzamas .

U gradu Sarovu je najve?i i najsvetiji konvent u Rusiji. Makarjevski samostan nasuprot grada Lyskova je bio mjestom najve?eg sajma u Isto?noj Europi. Ostali povijesni gradovi su Gorodec i Balahna , smje?teni na obali rijeke Volge, sjeverno od Ni?njeg Novgoroda.

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Ni?njenovgorodska oblast međi sa Kostromskom obla??u na sjeveru, Kirovskom obla??u na sjeveroistoku, republikama Marijskom i ?uva?kom na istoku, republikom Mordvinskom na jugu, Rjazanjskom oblasti na jugozapadu, Vladimirskom oblasti na zapadu i Ivanovskom oblasti na sjeverozapadu.

Historija [ uredi | uredi kod ]

Prirodna bogatstva [ uredi | uredi kod ]

NI?njenovgorodska oblast nema mnogo prirodnih bogatstava, koja su, ve?inom, omeđena na gospodarski isplative za iskori?tavanje, naslage pijeska (uklju?uju?i pijeske od titana-cirkonija), gline , gipsa , treseta , mineralne soli i drvnu građu.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Jedinstvena građevina - 128 metara visoki hiperboloidni ?uhovljev toranj , kojeg je u blizini Dzer?inska , na lijevoj obali rijeke Oke izgradio veliki ruski građevinar i znanstvenik Vladimir Grigorijevi? ?uhov 1929. godine.

Upravna podjela [ uredi | uredi kod ]

Promet [ uredi | uredi kod ]

Razvijen je rije?ni promet po rijekama Volzi , Oci , Vetluzi i Suri .

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Ni?njenovgorodska oblast nema prirodnih bogatstava, stoga je njeno gospodarstvo usredoto?eno na razvitak njenog industrijskog, odnosno preradbenog odjeljka, , prijevoza, koji tvore skoro 80 postotaka njena BRP-a (brutto regionalnog proizvoda).

Postoje 722 industrijska poduze?a u oblasti, a ve?ina je u ovim pododjeljcima:

  • strojogradnja (automobilski i brodski motori s unutarnjim izgaranjem)
  • građevinarstvo
  • kovinoprerađiva?ka industrija
  • brodogradnja (rije?ni i morski brodovi)
  • kemijska industrija (plasti?ne mase, umjetne tvari)
  • petrokemija
  • gorivna industrija i proizvodnja energije
  • crna i obojena metalurgija
  • proizvodnja građevinskih tvoriva
  • proizvodnja stakla
  • drvna (rezana građa i sl.) i papirna industrija
  • tekstilna industrija (odjevni predmeti)
  • prehrambena industija (proizvodnja i prerada)
  • proizvodnja lijekova
  • tiskarstvo i izdava?tvo

Ove klju?ne gospodarske grane dopunjavaju ostali gospodarski odjeljci kao ?to su poljodjelstvo, trgovina, usluge, telekomunikacije i prijevoz dobara i usluga.

Od poljodjelskih kultura, uzgaja se ra?, proso, je?am, p?enicu, sladornu repu, lan, , luk, krumpir. Zna?aj ima i svinjogojstvo, peradarstvo i sto?arstvo.

Prema po?etnim procjenama, 2002. godine, BRP Ni?njenovgorodske oblasti je iznosio 5,6 milijarda am. dolara, pri ?emu su industrijska i prijevozna poduze?a sudjelovala sa 4,5 milijarda. Oblasna poduze?a su pokazivala 6,6 postotaka rasta u kona?nom proizvodu, koji je vi?i nego gospodarski rast za cijelu Rusiju u istom razdoblju. Potanko razrađeno, visoki postotci rasta su zabilje?eni u strojogradnji (+13,6%), gorivnoj industriji (+49%), crnoj metalurgiji (+8,9%), drvnoj i papirnoj industriji (+2,4%) te tiskarstvu i izdava?tvu (+6,2%). Inozemna ulaganja u oblast su iznosila 84,5 milijuna am. dolara, od ?ega je 95% ulo?eno u industrijska poduze?a. 2003., predviđanja oblasnih vlastiju su iznosila 3,8 postotaka porasta u industrijskom proizvodu.

Eksterni linkovi [ uredi | uredi kod ]