Ni?ki sporazum
ili
Ni?ki dogovor
je dogovor o konstituisanju autonomne
Ohridske arhiepiskopije
i prevazila?enje raskola između kanonske
Srpske pravoslavne crkve
i nepriznate
Makedonske pravoslavne crkve
.
Dugogodi?nji dogovori između predstavnika crkava rezultovao je da se u
Ni?u
17. maja
2002
. godine postigne dogovor za prevazila?enje raskola. Postignuti dogovor je podrazumevao da se prizna naj?ira crkvena autonomija eparhijama u
Republici Makedoniji
, a da zauzvrat
Ohridska arhiepiskopija
zadr?i simbol i izbor poglavara Crkve u Makedoniji koji potvrđuje
patrijarh srpski
. Prema sporazumu, eparhije u
Republici Makedoniji
bi mogli u slu?benom op?tenju da koriste dosada?nji naziv.
Predlog dogovora je prihvatilo pet od sedam makedonskih episkopa, ali
28. maja
krenula je kampanja konferencijom za novinare ?lanova
Makedonske pravoslavne crkve
da je u
Ni?u
potpisan samo radni dokument i da nema obavezuju?i karakter.
Srpska pravoslavna crkva
nastavila je da se pona?a u duhu Ni?kog dogovora. Jedini koji je naknadno prihvatio i potpisao Ni?ki dogovor bio je mitropolit veleski i povardarski
Jovan
.
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve
na svom redovnom majskom zasedanju 2003. godine doneo je odluku o konstituisanju Svetog sinoda
Ohridske arhiepiskopije
. Tom prilikom izabrana su i dvojica novih episkopa Ohridske arhiepiskopije:
Joakim
i
Marko
. Istovremeno, mitropolita polo?ko-kumanovskog Kirila, koji je prednja?io u zagovaranju raskola, Sabor je
?stavio pod zabranu sve?tenodejstva, suspenduju?i ga od upravljanja eparhijom i pokre?u?i protiv njega crkveno-sudski postupak”
.
Srpska pravoslavna crkva, odnosno Pe?ka patrijar?ija, imaju?i u vidu realne duhovne i pastirske potrebe, i odluke Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve broj 47/1958, 6/1959 ? zapisnik 57 od 17/1. juna 1959. godine, priznaje postoje?im eparhijama Pravoslavne crkve u Republici Makedoniji, odnosno, Ohridskoj arhiepiskopiji i njenoj dijaspori, ?iroku crkvenu samostalnost, odnosno, naj?iru crkvenu autonomiju, ostavljaju?i pitanje kona?nog re?enja, saglasno kanonskom sabornom poretku Pravoslavne crkve, budu?em svepravoslavnom saglasju puno?e Crkve u Duhu Svetome.
Po svom konkretnom sadr?aju to podrazumeva slede?e:
1. U svom unutra?njem ?ivotu i u svojim crkveno-pastirskim delatnostima Pravoslavna crkva, o kojoj je re?, ima samostalnost u skladu sa op?teva?e?im kanonskim normama. Shodno tome, ona ima svoj Sveti arhijerejski sinod i poglavara.
2. Crkva o kojoj je re? upravlja se na osnovu op?teva?e?eg kanonskog ustrojstva Pravoslavne crkve i svog Ustava.
3. Poglavar predstavlja svoju Crkvu pred Srpskom pravoslavnom crkvom, a uspostavljanje evharistijske zajednice i kanonskog jedinstva sa Srpskom pravoslavnom crkvom jeste svedo?anstvo crkvenog jedinstva sa ostalim Pomesnim crkvama.
4. Poglavar se oslovljava sa Njegovo Bla?enstvo ili Bla?enjej?i i nosi belu panakamilavku sa brilijantskim krstom.
5. Izbor poglavara potvrđuje patrijarh srpski, pre svega zajedni?kim slu?enjem svete Liturgije sa njim.
6. U ?inu ustoli?enja novoizabranog poglavara u?estvuje patrijarh srpski ili njegov izaslanik i jedan od arhijereja re?ene Crkve.
7. Poglavar na svetoj Liturgiji, na “V pervih pomjani”, pominje patrijarha srpskog, a na Velikom vhodu mo?e da pominje i poglavare drugih Pomesnih crkava, dok podru?ni eparhijski arhijereji i vikarni episkopi pominju ime poglavara.
8. Poglavar ili njegov izaslanik, u?estvuju u varenju i osve?enju svetoga mira sa patrijarhom srpskim, u znak jedinstva u Duhu Svetom.
9. U izboru i ustoli?enju poglavara re?ene Crkve patrijarh srpski obave?tava Vaseljensku patrijar?iju i Pomesne crkve. Sa svoje strane, o tome mo?e obave?tavati i poglavar svojim mirnim pismom.
10. O osnivanju novih i arondaciji postoje?ih eparhija odlu?uje Sveti arhijerejski sinod i o tome slu?beno izve?tava patrijarha srpskog.
11. U slu?aju suđenja episkopu ili u drugom slu?aju sli?ne te?ine, kada, saglasno kanonskom poretku Pravoslavne crkve treba da odlu?uje sabor od najmanje dvanaestorice episkopa, broj episkopa koji nedostaje bi?e obezbeđen iz episkopata Srpske pravoslavne crkve.
12. Eparhijske arhijereje i vikarne episkope bira Sveti arhijerejski sinod re?ene Crkve.
13. Poglavar, pri saslu?ivanju sa arhiepiskopom pe?kim, mitropolitom beogradsko-karlova?kim i patrijarhom srpskim, stoji sa njegove desne strane.
14. Saglasno drevnom crkvenom predanju i istorijskoj praksi, Crkva o kojoj je re? nosi naziv Ohridska arhiepiskopija. Ohridska arhiepiskopija mo?e, po dosada ustaljenoj vi?edecenijskoj praksi, u svom unutra?njem međusobnom slu?benom op?tenju sa Pe?kom patrijar?ijom da koristi naziv koji je do sada koristila.
15. Iz istih razloga, poglavar zvani?no nosi titulu arhiepiskopa ohridskog i mitropolita skopskog, a u unutra?njoj upotrebi mo?e da koristi i dosada?nju titulu.
16. Pravoslavna crkva o kojoj je re? u?estvuje na svepravoslavnim konferencijama, savetovanjima i sve?anostima, a uz saglasnost Vaseljenske patrijar?ije i u susretima poglavara autokefalnih i autonomnih Pravoslavnih crkva.
17. U duhu ovih odluka neophodno je usaglasiti ustavne propise koji se odnose na sporazum o vaspostavljanju kanonskog jedinstva.
Potpisnici Ni?kog sporazuma: