Japanski napad na Pearl Harbor ( ameri?ka luka na havajskome otoku Oahu) po?eo je 7. prosinca 1941 . u 7,50 h, i ozna?io je po?etak rata na Pacifiku tijekom Drugog svjetskog rata .

Odnosi SAD -a i Carskoga Japana su se po?etkom 1940-ih uvelike pogor?ali. Japan je ve? 1930-ih po?eo komadati Kinu bez odobravanja SAD-a i europskih kolonijalnih sila, a kada su japanske trupe zauzele Francusku Indokinu , Amerika je odlu?ila nametnuti Japancima embargo na uvoz goriva . Japanu tako ni Nizozemska nije smjela davati gorivo koje je bilo potrebno Japancima za nastavak rata u Kini i ekspanziju gospodarstva. Rat je zbog toga bio neizbje?an jer Japanci nisu ?eljeli popustiti pred zahtjevima Amerikanaca da napuste cijelu Kinu.

Rijetko tko zna da su zapravo Amerikanci ispalili prve hice u Pearl Harbouru. Poslije pono?i Japanci su ispustili svoje najnovije i najtajnije oru?je bile su to mini podmornice koje su ispu?tene sa pravih velikih podmornica japanke carske flote zadatak tih podmornica je bio da uđu u samu luku te sa svoja dva torpeda koja su nosile uni?te ameri?ko brodovlje. Za upravljanje podmornicama izabrani su najbolji od najboljih no podmornice su potopljene ili su se nasukale a ameri?ki razara? je prije napada na Pearl Harbour uni?tio jednu od njih dubinskim bombama i svojim 127 milimetarskim topovima.

Japanci su bri?ljivo pripremili akciju napada zrakoplovstva na ameri?ku pomorsku bazu Pearl Harbor (na otoku Oahu dijelu Havajskog oto?ja ). Piloti su se dugo pripremali za taj napad u?estalim vje?bama dok je japanski ?pijuni omogu?ili podatke o polo?aju brodova. Neposredno prije napada Japanci su poslali i izviđa?ki zrakoplov koji je javio pozicije ameri?kih brodova i zrakoplovnih baza. Za napad u relativno plitkoj vodi luke, Japanci su modificirali svoja torpeda drvenim krilcima na kraju torpeda tako da torpedo ne udari u dno. Amerikanci su znali da ?e izbiti rat s Carskim Japanom, no nisu ni mogli zamisliti da ?e Japanci napasti njihovu bazu na Pearl Harboru zrakoplovima s nosa?a. U Pearl Harbouru su koncentrirali ve?inu svojih bojnih brodova misle?i da su ondje sigurni i spremni za djelovanje kada Japanci napadnu Filipine . Velika Britanija jo? je vi?e podcjenjivla snagu i sposobnost japanske mornarice i zrakoplovstva pa je u Hong Kong poslala poja?anja koja, kada je rat izbio, nije mogla opskrbljivati. Jedino je SSSR znao za potencijalnu snagu Japana pa je na Dalekom Istoku imao poprili?no velike vojne snage umjesto da ih koristi protiv Hitlera u Europi.

Japanska flota primicala se Havajima u geografskim ?irinama gdje plovidba nije bila uobi?ajena zbog sna?nih vjetrova i visokih valova. Ta ruta je odabrana zato da Amerikanci ne bi saznali za primicanje sna?nog flotnog sastava ?ija su udarna snaga bili ?est velikih nosa?a zrakoplova: Akagi , Hiryu , Kaga , Shokaku , Soryu i Zuikaku . Havajima su se primakle i japanske podmornice koje su imale zadatak probiti se u luku i napasti brodove. Akciju je nadgledao Isoroku Yamamoto jedan od najsposobnijih admirala Japana.

Prvo su se male podmornice poku?ale probiti u luku, no to im ili nije uspjelo ili su pak proma?ile mete. Japansko zrakoplovstvo sa nosa?a je luku napalo oko 7 h i 40 min po lokalnom vremenu. Iako su Amerikanci posjedovali radar te njime zamijetili dolazak velikih formacija zrakoplova nikakva uzbuna u bazi nije podignuta sve dok Japanci nisu po?eli zasipati vojne objekte (luku, aerodrome i hangare) bombama i torpedima. Iznenađenje je bilo potpuno, a Japanci su u kratkom roku uni?titi i o?tetiti gotovo sve ameri?ke zrakoplove na sletnim stazama. Ameri?ki brodovi su bili poredani u luci jedan uz drugi kao u mirnodopskim uvjetima te su ih japanski bombmarderi i torpedni zrakoplovi jedan za drugim potapali. U 8h 50 min uslijedio je i drugi napad koji je zavr?io zapo?eto. Sveukupno je u borbama sudjelovalo vi?e od 300 japanskih zrakoplova.

Japanci su izgubili u akciji 29 zrakoplova, 5 malih podmornica, oko 50 ubijenih pilota i podmorni?ara te jednog podmorni?ara koji je zarobljen. Amerikanci su imali gotovo 3300 ubijenih mornara, vojnika i pilota, vi?e od 200 zrakoplova je uni?teno ili o?te?eno. Gotovo svi bojni brodovi u luci su bili o?te?eni od kojih Oklahoma i Arizona te zastarjeli Utah vi?e nikada nisu sudjelovali u borbama. Ostali su popravljeni te su kori?teni u kasnijim okr?ajima u Drugom svjetskom ratu.

Posljedice napada su bile slijede?e: SAD je navijestio rat Japanu (Japanci su to ve? formalno u?inili diplomatskom notom za vrijeme napada) i tako prekinuo godine izolacionizma. Japanci nisu uni?tili infrastrukturu luke niti potopili nosa?e zrakoplova koji su bili izvan nje, ali ameri?ka flota vi?e nije bila u stanju da zaustavi njihovo zauzimanje Filipina, Hong Konga te jugoisto?ne Azije. Kasnije su Amerikanci uspjeli uvjeriti ostatak svijeta da je taj napad bio ratni zlo?in ?to im je postao jedan od argumenata za bacanje atomske bombe na Hiroshimu i Nagasaki. To je zaista zapanjuju?e jer je Pearl Harbor vojna luka, a u samom napadu poginulo je tek 68 civila. Grad Honolulu koji se nalazi u blizini uop?e nije bio bombardiran.

Napad na Pearl Harbor na Wikimedijinoj ostavi