Mississippi u plamenu
(eng.
Mississippi Burning
) je film
Alana Parkera
iz
1988
. s
Geneom Hackmanom
i
Willemom Dafoeom
u glavnim ulogama. Govori o stvarnim ubojstvima troje aktivista za građanska prava u
Mississippiju
1964
. Film se fokusira na dva izmi?ljena agenta
FBI
-ja (Hackman i Dafoe) koji istra?uju ubojstva. Likovi agenata su djelomi?no temeljeni na stvarnim agentima FBI-ja Johnu Proctoru (Hackmanov lik) i Josephu Sullivanu (Dafoeov lik).
U filmu se pojavljuju i
Frances McDormand
,
Brad Dourif
,
R. Lee Ermey
i
Gallard Sartain
, dok je scenarij napisao
Chris Gerolmo
.
Film je bio dosta kritiziran, posebno od strane povjesni?ara Howarda Zinna, zbog izmi?ljanja povijesti. Dok su FBI-jevi agenti predstavljeni kao junaci koji se suprotstavljaju napada?ima, u stvarnosti su FBI i Ministarstvo pravosuđa nevoljko ?uvali aktiviste za građanska prava i prosvjednike, a navodno su svjedo?ili lin?ovanjima bez intervencije.
Filmu je prethodila televizijska dokumentarna drama iz
1975
., nazvana
Attack on Terror: The FBI vs. the Ku Klux Klan
, koja je govorila o istim događajima. Nijedan od ova dva filma nije koristio prava imena ubojica, zbog pravnih razloga. U filmu se ?ak ne spominju imena ?rtava. Naziva ih se "The Boys". U filmu je policaj?eva ?ena dou?nik. Identitet pravog dou?nika - poznatog kao "Mr. X" - bio je strogo ?uvana tajna 40 godina. U procesu ponovnog otvaranja slu?aja, novinar Jerry Mitchell i u?itelj Barry Bradford su otkrili njegovo pravo ime.
Iako je film zaradio
Oscara
i nekoliko nominacija, kriti?ari su naglasili kako su crnci prikazani kao ?rtve koje se moraju osloniti na bijele junake iz FBI-ja kako bi kriminalce doveli pred lice pravde. Isticali su kako, iako je borba crnaca protiv nepravde bila iznad svega, nije bilo zna?ajnije crne osobe koja bi predstavila
hrabrost
Afroamerikanaca u to vrijeme.
- Dva statista su umalo poginula u Bovini,
Mississippi
, kad su odlutali sa seta i na?li se na ?eljezni?kom mostu iznad rijeke Big Black River. Kad je nai?ao vlak, izvukli su se skloniv?i se na malo postolje na rubu mosta.
- Scene u sudu i u i oko ?erifova ureda snimljene su sudnici u Vaidenu, Mississippi. Tro?na građevina iz ranog
19. stolje?a
prijetila je da ?e se sru?iti na ekipu i statiste. Sudnica je sru?ena nekoliko godina poslije.
- Kad se snimalo
1988
., ljudi u
Mississippiju
su bili uzbuđeni kad su ?uli da ?e Gene Hackman u?initi za Mississippi ono ?to je uradio za
Indianu
u filmu iz
1987
.,
Hoosiers
.
Film je dobitnik
Oscara
za
najbolju fotografiju
, dok je bio nominiran za
najboljeg glavnog glumca
(Hackman),
najbolju sporednu glumicu
(McDormand),
najbolju re?iju
,
monta?u
,
film
i zvuk.
Također je osvojio 3 nagrade
BAFTA
(najbolja fotografija, monta?a, zvuk), dok je bio nominiran za najboljeg redatelja i glazbu. Nominiran je i za ?etiri
Zlatna globusa
:
najbolji film
,
najboljeg redatelja
,
najboljeg glumca
i
najbolji scenarij
.
Hackan je osvojio Srebrnog medvjeda za najboljeg glavnog glumca na
Berlinskom filmskom festivalu
.
Kriti?ari su uglavnom hvalili film.
Roger Ebert
je u svojoj recenziji dao 4 od 4 zvijezde: "
Redatelj Parker je ve? prije obradio temu zastra?uju?ih grubijana u svojim filmovima, među kojima je najpoznatiji "
Pono?ni ekspres
", no ono ?to ?ini ovaj film tako posebnim je na?in na koji podcijenjuje zlo u svemu tome. Nema tu velikih zlikovaca i sadisti?kih mu?itelja, samo banalnih malih rasista sa bijesnim temperamentom..."Mississippi u plamenu" je najbolji ameri?ki film 1988. i najvjerojatniji kandidat za najbolji film kod Oscara ove godine. Izuzev svoje ?iste vrijednosti razonode - ovo je najbolji ameri?ki kriminalisti?ki film u zadnjih nekoliko godina - ovo je va?na izjava o vremenu i stanju dr?ave koji se ne smiju zaboraviti.
"
[1]
Ross Anthony je dao 3 od 4 zvijezde: "
Dobro odglumljeno, intrigantno, sa dobrim scenarijem i dobrom porukom.
"
[2]
Arsen Oremovi?
je također pohvalno pisao o filmu: "
Jaka kriminalisti?ka drama "Mississippi u plamenu" zasniva se na stvarnom događaju iz 1964...Na kraju filma, pravda je zadovoljena vi?e no ?to je to bio slu?aj u stvarnosti, ali to nimalo ne umanjuje njegovu kvalitetu nego, dapa?e, uspje?no zaokru?uje cjelinu koja se jednakim intenzitetom gleda od prvog do posljednjeg kadra. Uz neosporne vrline autorskog dijela, na ?elu sa redateljem Alanom Parkerom, film ipak najvi?e uspijeva 'povu?i' u trenucima nenametljivih gluma?kih majstorija Genea Hackmana.
"
[3]