Mau Mau ustanak
(
engl.
Mau Mau Uprising
), također poznat i kao
Mau Mau pobuna
ili
Kenijsko izvanredno stanje
(
engl.
Kenyan Emergency
) je naziv za oru?ani sukob koji se od 1952. do 1960. vodio u tada?njoj
Britanskoj Keniji
između nacionalisti?kih paravojnih formacija lokalnog
crnog
stanovni?tva, prete?no iz naroda
Kikuyu
na jednoj, te
britanskih
vojnih, policijskih i paravojnih formacija na drugoj strani. Uzrok je bilo nastojanje ve?inskog crna?kog stanovni?tva da se okon?a britanska kolonijalna vlast nad Kenijom, ?ijom je ekonomijom i upravom tada dominirala manjina
bijelih
kolonista, koja se uglavnom obogatila temeljem otimanja zemlje od strane lokalnih plemena. Poticaj za samo izbijanje sukoba je dao po?etak raspada evropskih kolonijalnih imperija (uklju?uju?i
britanski
) u Aziji nakon zavr?etka
Drugog svjetskog rata
, ali i neuspjeh domoroda?kih organizacija i politi?ara da od britanskih vlasti reforme i druge ustupke ishode mirnim putem. Najmilitantniji dio nezadovoljnika se postepeno po?eo organizirati u tajne paravojne organizacije kojima ?e Britanci kasnije dati ime
Mau Mau
. Njihove aktivnosti su ispo?etka bile ograni?ene na zaba?ena ruralna podru?ja, odnosno
atentate
i napade na izolirane predstavnike i prista?e britanske vlasti, da bi tek kasnije eskalirale u
gerilske
napade na
policijske stanice
. Tek je ubistvo evropske doseljenice potaklo 1952. godine britanske vlasti da proglase
izvanredno stanje
i zapo?nu opse?nije vojne operacije i akcije u svrhu gu?enja ustanka. Britanci su pri tome djelomi?no primijenili vlastita
kontragerilska
iskustva iz istovremenog gu?enja
komunisti?kog ustanka u Malaji
, koriste?i s jedne strane izuzetno o?tre mjere poput masovnih likvidacija, deportacija i osnivanja
koncentracionih logora
, a s druge strane
podmi?ivanje
plemenskih vođa, regrutiranje dijela crna?kog stanovni?tva u pro-britansku
miliciju
pod imenom Kenijsko domobranstvo, kao i određeni ustupke umjerenim nacionalisti?kim politi?arima. Te su mjere do 1956. dovele do likvidacije najve?ih grupa ustanika i hvatanja ustani?kog vođe
Dedana Kimathija
koji je sljede?e godine pogubljen. Posljednja grupa ustanika je likvidirana nekoliko godina kasnije. U međuvremenu su britanske vlasti prihvatile ve?inu zahtjeva domoroda?kih politi?ara, uklju?uju?i izbore po na?elu "jedan ?ovjek - jedan glas" koje je garantiralo da ?e vlast u budu?oj Keniji umjesto bijelaca imati crnci. Godine 1963. je Kenija dobila nezavisnost. Pitanje koliko je Mau Mau ustanak tome doprinio, odnosno je li potakao ili usporio taj proces je izvor brojnih rasprava među histori?arima u Keniji i inozemstvu, a odnos prema Mau Mauima u samoj Keniji - koji se u nekim krugovima smatraju mu?eni?kim borcima za slobodu, a u drugima krvolo?nim
tribalisti?kim
teroristima - predmet politi?kih, etni?kih i plemenskih podjela koji traju do dana?njeg dana.